Cijanoza – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 18:
== Patofiziologija ==
Cijanoza nastaje kao [[Znakovi bolesti|klinički znak]] snižene koncentracije [[kiseonik]]a ([[hipoksija]]) u perifernoj [[krv]]i, odnosno kada količina redukovanog [[hemoglobin]]a ([[deoksihemoglobin]]a) poraste na najmanje 5 -{g}-% (5-{g}-/-{dl}-) u [[kapilar]]noj krvi. Nastanak cijanoze pre svega zavisi od;
* ukupne količine hemoglobina u krvi,
* stepena nezasićenosti hemoglobina,
* stanja kapilarne cirkulacije,
* stanja centralnih i perifernih mehanizama regulacije disanja i cirkulacije.
Cijanoza može nastati ne samo kod proširenja kapilara (vazodilatacija), već i u toku njihovog stezanja (vazokonstrikcije) što ima za posledicu usporen protok krvi kroz arterije i vene kože i veće otpuštanje kiseonika. Zato umerena hladnoća čak i kod zdravih ljudi može izazvati cijanozu, delova tela izloženih hladnoći. Kod jake hladnoće cijanoza se ne javlja zbog smanjene potrošnje kiseonika od strane tkiva, izazvane hipottermijom, što inhibira redukciju hemoglobina.<ref name="ref1">William, F.Ganong, (1993). ''Pregled medicinske fiziologije''. Beograd Savremena administracija.</ref>
 
Cijanoza se ne javlja u [[ hipoksija|anemičnoj hipoksiji]] i ako je količina hemoglobina mala kao i pri trovanju [[ugljen monoksid|ugljen-monoksidom]], koja je maskirana karboksihemoglobinom (koji je crvene boje kao trešnja), i u [[Hipoksija|histotoksičnoj hipoksiji]] u kojoj je sadržaj [[gas]]ova u [[krv]]i normalan.
 
Tamna boja [[koža|kože]] slična cijanozi može se javiti kod [[methemoglobinemija|methemoglobinemije]], koja zbog veće količine [[methoemoglobin]]a (jedinjenja ferigvožđa) daje [[krv]]i tamnu boju.
Red 39:
|-
|'''Centralni nervni sistem''' ||
* [[Intrakranijalna krvarenja]]
* Cerebralna [[hipoksija]]
* Zloupotreba droge, ''(npr. kod predoziranja [[heroin]]a)''
* [[Akutni visinski edem mozga]]
|-
| '''Respiratorni sistem''' ||
* Bronhiolitis
* Bronhospazam (npr. bronhijalna [[astma]])
* Plućne bolesti
* [[Plućna embolija]]
* [[Hipoventilacija]]
* [[Hronična opstruktivna bolest pluća|HOBP]] ''([[emfizem]] i hronični [[bronhitis]])''
* [[Akutni visinski edem pluća]]
* Plućni [[emfizem]],
* Spastični [[bronhitis]],
|-
| '''Kardiovaskaularni sistem''' ||
* [[Urođene srčane mane]] ''(npr. [[Tetralogija Falot]], desno-levi šant u srcu ili velikim krvnim sudovima) <ref>[http://www.stetoskop.info/Cijanoza-1748-c29-sickness.htm Bolesti / Bolesti srca i krvnih sudova ([[kardiologija]])] (stetoskop.info)</ref>''
* [[Akutni zastoj srca]]
* [[Srčani udar|Infarkt miokarda]]
* [[Srčane aritmije]]
 
|-
| '''Krvni sistem''' ||
* [[Methemoglobinemija]]
* [[Policitemija]]
 
|-
| '''Ostalo''' ||
* [[Visinska bolest]]
* [[Hipotermija]]
* Kongenitalna cijanoza ''(HBM Boston)''
|}
 
=== Periferna cijanoza ===
Periferna cijanoza je pojava [[plavo|plave boje]] na prstima ili udovima, zbog neadekvatne cirkulacije. Kada [[krv]] koja dospeva do udova nije dovoljno obogaćena (saturisana) [[kiseonik]]om ona ima tamniju boju i kroz kožu vidi kao plava prebojenost kože. Svi faktori koji izazivaju centralnu cijanozu mogu izazvati i [[Simptomi bolesti|simptomsimptome]]e periferne cijanoze, međutim, periferna cijanoza se može manifestovati i bez promena na srcu, plućima i drugim organima.<ref>Prof. dr Božidar Matić: ''Dermatovenerološka propedevtika'', III preštampano izdanje (Medicinski fakultet Novi Sad) 1992. ISBN 86-7197-076-0</ref>
::::::::::'''Uzroci periferne cijanoze'''
{| class="wikitable"
Red 81:
|-
|'''Kao kod centralne cijanoze''' ||
* Svi uzroci centralne cijanoza mogu izazvati i perifernu cijanozu.
|-
| '''Ostali uzroci''' ||
* Arterijska opstrukcija
* Izloženost tela umerenoj hladnoći ''(zbog vazokonstrikcije)''
* Rajnodov sindom ''(zbog vazokonstrikcije)''
* Smanjena srčana aktivnost ''(npr. srčana insuficijencija, [[hipovolemija]])''
* Vazokonstrikcija [[kapilar]]a
* Venska opstrukcija (začepljenje) ''(npr. tromboza dubokih vena)''
|-
|}
== Dijagnoza ==
* Dokazuje se određivanjem parcijalnog pritiska kiseonika (Po<sub>2</sub>) u arterijskom sistemu i saturacije kiseonika.
* Policitemia ({{jez-lat|Polycythemia vera}}) može da dovede do pojave cijanoze centralnog tipa uprkos normalnoj saturacije kiseonikom jer veliki broj crvenih krvnih zrnaca povećava količinu redukovanog hemoglobina.
* [[Diferencijalna dijagnoza]] cijanoze uzrokovana šantom u srcu ili plućima od one koja je izazvana primarnim oboljenjem pluća postavlja se testom udisanja 100% [[kiseonik]]a. Kiseonik neće imati efekta na cijanozu izazvanu šantom, ali će cijanoza nestati ako je u pitanju parenhimatozno oboljenje pluća.
* Ako je saturacija arterijske krvi kiseonikom normalna najverovatnije se radi o perifernoj cijanozi. Pojavljuje se najčešće na nepokrivenim delovima tela ili na vrhovima prstiju, nosu, ušima i obrazima. Uzrokovana je usporenom cirkulacijom u perifernoj vaskularnoj mreži zbog čega se u kapilarnom protoku oslobađa veća količina kiseonika nego što je to normalno, pa krv menja boju (postaje tamnija).
* Neka oboljenja kao što su mitralna stenoza, pulmonalna stenoza ili insuficijencija srca mogu da dovedu do smanjenog "srčanog odgovora" i pojave periferne cijanoze.
* Najčešći uzroci cijanoze su povećana napetost nervnog sistema koja udružena sa hladnoćom, izaziva vazokonstrikciju krvnih sudova na periferiji organizma.
== Lečenje ==
Lečenje cijanoze je simptomatsko u zavisnosti od bolesti-poremećaja koji je doveo do njene pojave.
Red 107:
 
{{medicinsko upozorenje}}
 
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Kardiologija]]