Cesare Borgia – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pop
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 49:
| vjera = [[Rimokatolička crkva|katolička]]
}}
'''Cesare Borgia''' [[španjolski]]: ''César Borja'' ([[Rim]], [[13. septembar]] [[1475]]. - [[Viana, Španjolska|Viana]], [[12. mart]] [[1507]].) bio je [[političar]], [[kondotjer]] i visoki crkveni [[prelat]] ([[kardinal]]), član porodice [[Borgia]], danas pozatoj po intrigama, okrutnosti i izopačenosti. <ref name=tre/>
 
''Cesare'' je bio inspiracija [[Niccolò Machiavelli|Machiavelliju]] za njegov lik vladara u djelu [[Il Principe]].
== Biografija ==
''Cesare'' je rođen u [[Rim]]u kao vanbračno dijete tadašnjeg [[kardinal]]a [[Aleksandar VI.|Rodriga Borgije]] i njegove ljubavnice [[rim]]ske [[Plemstvo|plemkinje]] Vannozze Catanei. Kad mu je otac izabran za [[papa|papu]] kao [[Aleksandar VI.]], ''Cesare'' koji je dotada već bio [[biskup]] [[Pamplona|Pamplone]] ([[1491]].), postavljen je za [[nadbiskup]]a [[Valencija|Valencije]] - [[1492]]., pa zatim za [[kardinal]]a [[1493]]., [[Kapetan general crkve|generalnog guvernera]] i [[Papinski legat|legata]] [[Orvieto|Orvieta]] [[1495]]. <ref name=tre/>
Pretpostavlja se da je on osobno - [[1497]]. dao ubiti vlastitog brata [[Giovanni Borgia|Giovannija]] (Vojvodu Gandia) [[papa|papinog]] miljenika. <ref name=tre/>
 
Tih, ambiciozan i odlučan, nakon polaganja [[kardinal]]ske zakletve, u dobi od samo 17 godina - [[1498]]., dobio je od [[Francuska|francuskog]] [[kralj]]a, kao leno - ''Kneževinu Valentinois'', koju je uzdigao u rang [[Vojvodstvo|Vojvodstva]] i tako postao [[vojvoda]]. Oženio se [[1499]]., sa ''Charlotte d'Albret'', sestrom kralja [[Kraljevina Navara|Navarre]], sa [[Najamnik|najamničkom]] vojskom dobijenom od [[Francuska|francuskog]] [[kralj]]a i [[Papa|papinim]] parama, postao je odlučni vojni faktor, koji nije samo branio interese [[Papinska Država|crkve]] nego je ratovao za vlastiti interes, nastojaći stvoriti vlastitu državu, pa se - [[1500]]. umješao u prilike u [[Imola|Imoli]] i [[Forli]]ju. Kad je dobio položaj [[vikar]]a [[Rimokatolička crkva|crkve]], uvjerio je vlastitog oca i papu da se ne veže s [[Kraljevina Aragon|Aragoncima]] i tako ne pomuti namjere [[Francuska|francuskog]] [[kralj]]a, koji mu je bio saveznik. <ref name=tre/>
 
Smaknuo je [[Alfonso Aragonski|Alfonsa Aragonskog]], [[knez]]a [[Bisceglie]], muža svoje sestre [[Lucrezia Borgia|Lucrezije]] i prisvojio si [[Romagna|Romagnu]]. Otvoreno je pomogao [[Francuska|Francusku]] u ratu za [[Napuljsko kraljevstvo]], a za svoj račun ovaj put kao Vojvoda od [[Romagna|Romagne]], prisvojio si je [[Vojvodstvo Urbino]] i [[Vojvodstvo Spoleto]]. <ref name=tre/>
Njegovo veliko vojvodstvo, bilo je na klimavim nogama, jer su odmah izbile pobune [[Vojvodstvo Urbino|Urbinu]] i [[Camerino|Camerinu]]. <ref name=tre/>
 
''Cesare'' je kao [[kondotjer]] i vješti [[političar]] razbio zavjeru protiv [[Papinska Država|Papinske Države]] zvanu [[Masakr iz Senigallie]] i to u vrlo kratkom vremenu od [[31. decembar|31. decembra]] [[1502]]. do [[18. januar]]a [[1503]]. vješto zavadiši zavjerike (Oliverotto Fermo, Vitellozzo Vitelli, vojvoda Gravine i Paolo Orsini) i tako spasio državu, nakon tog se proširio na [[Perugia|Perugiu]] i [[Città di Castello]]. <ref name=tre/>
 
Njegove daljnje ambicije prekinula je nagla očeva smrt [[1503]]., u tom trenutku imao je samo 18 godina. Nakon tog se ponovno morao zakleti na vjernost [[Kolegij kardinala|Kolegiju kardinala]] i zakleti se da ne favorizira [[Španjolci|Španjolce]], [[Papa|papa]] [[Pio III.]] ostavio ga je na položaju, uz [[Titula|titulu]] [[vikar]]a i [[gonfaloniere|gonfaloniera]] - [[Romagna|Romagne]]. <ref name=tre/>
 
Sasvim drugačiji tretman imao je za [[Pontifikat]]a [[Julije II.|Julija II.]], koji je
strahovao od [[Mletačka Republika|venecijanske]] prijetnje na [[Papinska Država|Rim]], pa je na [[Romagna|Romagnu]] gledao drugim očima. ''Cesare'', skrhan nesrećom koja ga je zadesila i bolestan, postao je neodlučan, to je iskoristio papa i u [[novembar|novembru]] - [[1503]]. ga uhapsito i zatvorio. Da se oslobodi morao je papi ustupiti dobar dio svojih zemalja. Nakon tog je [[1504]]. potražio utočište u [[Napuljsko kraljevstvo|Napulju]] ali je, ponovno uhapšen po nalogu i optužbi samog pape, i protjeran u Španjolsku. Iz zatočeništva je pobjegao s bratom [[kralj]]a [[Kraljevina Navara|Navarre]] - [[1506]]., a godinu dana kasnije je poginuo u borbi ispod [[fortifikacija|zamka]] u Vianu. <ref name=tre/>
 
''Cesare'' je bio nema sumnje, - hrabar i beskrupulozan čovjek, kog je usput pratila nevjerojatna količina sreće, bio je u stanju da nevjerojatno brzo organizira diplomatski ili politički komplot, ali njegov uspjeh bio je povezan s očevim položajem [[Papa|pape]]. Kad mu je ponestalo očeve podrške počeo je pokazivati znakove slabosti i neodlučnosti u presudnim trenutcima, pa njegovo ponašanje u tom razdoblju treba promatrati u tom svijetlu. <ref name=tre>{{cite web
Red 81:
* [http://www.treccani.it/enciclopedia/cesare-borgia/ ''Cesare Borgia'' na portalu Treccani] {{it icon}}
{{Lifetime|1480|1519|Borgia, Cesare}}
 
[[Kategorija:Historija Italije]]
[[Kategorija:Italijansko plemstvo]]