Razlike između izmjena na stranici "Borna"

Dodano 5 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
robot kozmetičke promjene
(uklanjanje ponovljenog teksta)
m/м (robot kozmetičke promjene)
 
'''Borna''' je bio prvi [[knez]] [[Primorska Hrvatska|Primorske Hrvatske]], koja se prostirala na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Liburnija|Liburnije]], te knez [[Gačani|Gačana]] (prema tradicionalnoj historiografiji knez [[Gacka (pokrajina)|Gačana]]), vladao od otprilike [[810|810.]] do [[821|821.]]
 
== Svjedočanstva ==
Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz [[Franačka|franačkih ]] izvora. Riječ je o ''Vita Hludowici imperatoris'', ''Annales regni Francorum'', ''Annales Sithienses'' i još nekoliko njihovih varijacija.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Izvori za historiju naroda Jugoslavije'', Zadar 1978, str. 19-20.</ref> ''Vita Hludowici imperatoris'' nazivaju ga pod zapisom za [[818]]. godinu ''dux Guduscanorum et Timocianorum'', da bi pod [[819]]. bio naveden kao ''dux Dalmatiae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 320-322.</ref> Pod [[821|821.]] godinom stoji da bio je ''dux Dalmatiae atque Liburniae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 325.</ref> Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno [[Višeslav]]a koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 26.</ref>
 
Dio povjesničara drži da je Borna ista osoba kao [[Porga]] o kojem govori [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin VII. Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''.<ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref>
 
== Ratovi protiv Ljudevita ==
Kad je cara [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], [[814]]. naslijedio [[Luj I Pobožni|Ludovik I. Pobožni]]. U [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonskoj Hrvatskoj]] vladao je knez [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]]. Kako Ludovik nije imao jaku vlast nad svojim plemstvom, furlanski [[markgrof]] [[Kadolah]], provaljivao je i pustošio na području panonskih Slavena.
 
Nakon bezuspješne žalbe Ludoviku [[818|818.]] godine, a na poticaj Bizanta Ljudevit diže ustanak protiv franačke vlasti, no premda su mu se pridružili [[Slovenci]] i [[Timočani]], Borna to nije učinio, budući da mu je bila potrebna franačka zaštita u odnosu na [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizant]]. U sukobu s Ljudevitom na [[Kupa|Kupi]] [[819|819.]], Gačani mijenjaju stranu, napuštaju Bornu i prilaze Ljudevitu, a u takvoj opasnoj situaciji Bornu spašava njemu odana tjelesna straža. Pobunu protiv Borne vodio je Ljudevitov tast Dragomuž. No, na povratku iz bitke, Borna ponovno uspijeva pokoriti Gačane i učvrstiti vlast. [[820|820.]] godine Borna prvo šalje izaslanstvo, a onda i osobno odlazi caru na vijećanje o budućim koracima protiv Ljudevita.
 
== Kraj života ==
 
Sukobi se nastavljaju sve do 822. kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi 821. Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije. Okolnosti Bornine smrti nisu posve jasne. Prema franačkim analima umro je prirodnom smrću (defunctus est, tj. "umro je"), dok Vita Hludowici imperatoris navode da je ubijen (vita privato, tj. "lišen života"). Bornina nasilna smrt spominje se i u Catalogus ducum et regum Dalmatię et Croatię, sastavljenom u prvoj polovici 18. stoljeća.
 
== Bilješke ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
* Povijest hrvatskog naroda, Trpimir Macan, Školska knjiga, Zagreb 1999. ISBN 953-0-61362-8
* Povijest Hrvata u srednjem vijeku, [[Nada Klaić]], Globus, Zagreb 1990, ISBN 86-343-0472-8
 
{{Redoslijed|