Bitka za Zadar – razlika između verzija

|povod=

|teritorij=

|strana2={{HRV}}

|sukobljeni3=

|zapovjednik3=

|snaga1=3.000

Borbe su prestale 5.10., kada je određeno primirje između sukobljenih strana, a nakon što je JNA stigla do predgrađa Zadra te blokirala putove prema gradu. U pregovorima se JNA djelomično povukla te je uspostavljena prometna veza sa Zadrom putem [[Državna cesta D8|Državne ceste D8]] dok su vojne postrojbe JNA evakuirane. JNA je ostvarila dio svojih ciljeva. Uskratila je pristup gradu kroz [[Maslenički most]] čime se presjekla kopnena veza sa glavnim gradom, [[Zagreb]]om, ali je ruta putem [[Pag]]a ostala dostupna, makar se oslanjala na putovanje brodom. ZNG je zauzeo nekoliko malih JNA položaja u samom gradu. Jugoslavenska mornarica je držala zadarsku luku pod blokadom neko vrijeme, ali ju nije zauzela. U borbi je poginulo 34 civila tijekom bombardiranja Zadra. Hrvatske vlasti su izdale optužnicu za 19 JNA činovnika zbog napada na grad, te ih sve osudile u odsutnosti na zatvorske kazne.

 

Nakon što su održani [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990]]., uslijedile su etničke napetosti. [[JNA]] (''Jugoslovenska Narodna Armija'') je zaplijenila oružje od hrvatske [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] (TO) kako bi umanjila šanse za mogući otpor.<ref>{{harvnb|Hoare|2010|p=117}}</ref> 17.8., izbila je [[Balvan revolucija]] od [[Srbi u Hrvatskoj|Srba Hrvatske]],<ref name=Hoare118>{{harvnb|Hoare|2010|p=118}}</ref> uglavnom oko područja sa srpskom većinom u zaleđu [[Dalmacija|Dalmacije]] i oko [[Knin]]a,<ref>{{harvnb|The New York Times|19 August 1990}}</ref> ali i dijelova [[Lika|Like]], [[Kordun]]a, [[Banovina|Banovine]] i istočne Hrvatske.<ref name=MarticICTY>{{harvnb|ICTY|12 June 2007}}</ref> Početkom 1991., [[Srbija]], [[Crna Gora]] i srbijanske pokrajine [[Vojvodina]] i [[Kosovo]] su izveli dva neuspjela pokušaja dobivanja odobrenja [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]] kako bi poslali JNA da razoruža hrvatske sigurnosne snage.<ref>{{harvnb|Hoare|2010|pp=118–119}}</ref>

 

Početkom 1991., Hrvatska nije imala redovnu vojsku. U naporu da se pojača obrana, Hrvatska je udvostručila policijske snage na 20.000, uključujući i 9.000-10.000 rezervnih policajaca, usprkos tome što je bio manjak oružja.<ref>{{harvnb|CIA|2002|p=86}}</ref> U svibnju, hrvatska vlada je oformila jedinicu znanu kao [[Zbor narodne garde]] (ZNG), koja je bila prva preteća prave vojske<ref name=EECIS272>{{harvnb|EECIS|1999|pp=272–278}}</ref> ali je njen razvoj usporen kada je [[Viječe sigurnosti Ujedinjenih naroda]] uvelo embargo na naoružanje na području bivše SFRJ u rujnu 1991.<ref>{{harvnb|The Independent|10 October 1992}}</ref>

 

2.5., etničke tenzije u [[Zadar|Zadru]] i sjevernoj Dalmaciji su se pogoršale. Naime, [[sukob u Borovom Selu]] doveo je tada i do smrti policajca Franka Lisica iz sela [[Polača]] kraj Zadra. Vijesti su dovele do prosvjeda u Zadru istog dana, a prosvjednici su zahtijevali oružja kako bi konfrontirali hrvatske Srbe, razbili prozore trgovina srpskih poduzeća i Srba koji su živjeli u samom gradu.<ref>{{harvnb|Ružić|2011|p=410}}</ref> Slično, trgovine pod hrvatskim vlasništvom u [[Knin]]u su također razbijene u noći sa 7. na 8.5. kao znak odmazde.<ref>{{harvnb|Ružić|2011|p=412}}</ref> JNA je počela igrati aktivnu ulogu u događajima kada je u obližnjem [[Benkovac|Benkovcu]] 19.5. podijelila letak sa imenima 41 Hrvata koje treba odmah ubiti,<ref>{{harvnb|Ružić|2011|pp=412–413}}</ref> te je davala oružja snagama SAO Krajine u okolici.<ref>{{harvnb|Ružić|2011|p=414}}</ref>

 

14.9., ZNG i hrvatska policija su blokirale i presjekle opskrbu svim vojnim postrojenjima JNA, čime je započela [[Bitka za vojarne]].<ref name=BB95>{{harvnb|CIA|2002|p=95}}</ref> Taj je potez blokirao 33 vojarne JNA u Hrvatskoj,<ref>{{harvnb|Ramet|2006|p=401}}</ref> i razna manja postrojenja među kojima su i granične postaje i skladišta oružja.<ref name=BB95/> Blokada je natjerala JNA da promijeni svoju planiranu ofenzivu i uvaži nove uvjete.<ref>{{harvnb|CIA|2002|p=96}}</ref>

 

 

Planirani vojni pohod JNA uključivao je i juriš na Zadar. 9. Kninski korpus počeo je sa operacijom protiv ZNG 16.9., pošto je bio potpuno mobilizovan i spreman za bitku. Zadatak je bio izolovati Dalmaciju od ostatka Hrvatske.<ref>{{harvnb|CIA|2002|p=99}}</ref> 16.9., otpočeo je glavni napad na [[Vodice]] te sporedni na Zadar, [[Drniš]] i [[Sinj]]. Cilj je bio stvoriti povoljne uslove za napad na Zadar, [[Šibenik]] i Split.<ref name=Brigovic428>{{harvnb|Brigović|2011|p=428}}</ref> JNA je napala zajedno sa snagama SAO Krajine i TO-a.<ref>{{harvnb|Hrvatski vojnik|Septebmer 2010}}</ref> Iako je trebala imati sporednu ulogu, 180. brigada JNA sa 3.000 ročnika je postala glavna napadačka sila na Zadar.<ref name=BR9>{{harvnb|Brigović|Radoš|2011|p=9}}</ref> Zadar je branila 4. brigada, 112. brigada, ZNG i policija.<ref name=ZL23Sep/><ref name=Cerina422>{{harvnb|Čerina|2008|p=422}}</ref><ref name=057-28Aug>{{harvnb|057info|28 August 2011}}</ref> JNA je procjenila da je hrvatska snaga imala 4.500 vojnika,<ref>{{harvnb|Hrvatski vojnik|October 2010d}}</ref> ali su bili slabo naoružani.<ref>{{harvnb|Čerina|2008|p=420}}</ref> Obranom grada zapovijedao je pukovnik Josip Tuličić.<ref>{{harvnb|tportal.hr|18 November 2011}}</ref>

 

Došlo je stanke u bitci, uz povremenu razmjenu vatre.<ref>{{harvnb|Hrvatski vojnik|October 2010c}}</ref> U tom razdoblju, JNA je koncentrirala svoje snage za [[bitka za Šibenik|bitku za Šibenik]]&mdash;ZNG je uspješno obranila i taj grad, iako je Drniš pao pod vlast SAO Krajine 23.9. U zadnjem tjednu rujna, JNA je ponovno usmjerila pažnju na Zadar te pojačala artiljerijski napad na grad. Ipak, pomorska blokada je obustavljena 23.9.<ref name=Brigovic428/> 29.9., JNA je krenula na Zadar, te osvojila sela Bulić, [[Lišane Ostrovičke]] i Vukšić.<ref name=Cerina421/> Istog dana, objavila je da namjerava evakuirati vojarne u Zadru nakon što su se počele javljati masovne derzertacije.<ref>{{harvnb|Los Angeles Times|29 September 1991}}</ref>

 

Borba je opet nastavljena 2.10.,<ref>{{harvnb|057info|20 November 2011}}</ref> kada je JNA napala [[Nadin]].<ref>{{harvnb|Brigović|Radoš|2011|p=11}}</ref> 3.10. Jugoslavenska mornarica je obnovila blokadu jadranske obale.<ref name=Brigovic4289>{{harvnb|Brigović|2011|pp=428–429}}</ref> Istog dana, 9. Kninski korpus JNA je opet dobio naredbu krenuti prema Zadru, kako bi se olakšala opsada vojarni JNA u gradu.<ref>{{harvnb|Hrvatski vojnik|November 2010}}</ref> Napad je otpočeo 4.10. u 13:00, uz potporu artiljerije, mornarice i ratnog zrakoplovstva.<ref name=Brigovic428/> Dobio je i potporu vojarni JNA pod opsadom u samom gradu, uz pomoć minobacača i snajpera, izuzev vojarne "Šepurine". Iako je ZNG uspio obraniti grad i nanijeti značajne žrtve JNA, do noći 4.-5.10. Zadar je bio pod opsadom JNA. Hrvatske vlasti su zatražile primirje i pregovore.<ref name="Brigović 2011 429">{{harvnb|Brigović|2011|p=429}}</ref>

 

Primirje je dogovoreno 5.10. u 16:00 te je nastupilo dva sata kasnije. Ipak, borbe su nastavljene te pregovori nisu održani&mdash;JNA je navela opću mobilizaciju u Hrvatskoj kao razlog za otkazivanje istog. Ipak, pregovori su svejedno počeli na zadarskoj zračnoj luci 7.10. i trajali dva dana. U pregovorima su sudjelovali Vuković, zapovjednik vojarne JNA u Zadru, pukovnik Trpko Zdravkovski i pukovnik [[Momčilo Perišić]], a na drugoj strani major HV-a Krešo Jakovina, Tuličić, zadužen za regionalnu obranu, Ivo Livljanić i Domagoj Kero (predstavljao grad Zadar).<ref>{{harvnb|Brigović|2011|pp=429–430}}</ref> primirje je nastupilo 10.10.<ref>{{harvnb|Brigović|2011|p=430}}</ref> Istodobno, Hrvatska je 8.10. proglasila neovisnost of SFRJ.<ref>{{harvnb|Brigović|Radoš|2011|p=5}}</ref>

 

JNA je ostvario dio svojih ciljeva time što je zauzela Maslenički most te time presjekla dio Dalmacije od ostatka Hrvatske.<ref name=BB103>{{harvnb|CIA|2002|p=103}}</ref> Pomorska blokada obustavljena je tek 13.10.<ref name=Brigovic4289/> Ipak, primirje je omogućilo postepeni prekid opsade Zadra te pomorsku vezu uz pomoć [[Pag]]a. JNA je ostala u okolici grada, sa koje je mogla prijetiti ZNG.<ref>{{harvnb|Brigović|2011|p=432}}</ref> ZNG je održao liniju obrane od dobro naoružane JNA.<ref name=BB103/><ref name="Brigović 2011 429"/> Zadar slavi dan obrane grada 6.10.<ref>{{harvnb|Nacional|6 October 2007}}</ref>

 

Istodobno, JNA je preusmjerila svoje snage za napad oko zadarskog zaleđa, na sela Škabrnja, Gorica, Nadin i [[Zemunik Donji]].<ref name=BR10>{{harvnb|Brigović|Radoš|2011|p=10}}</ref> Pri tom se dogodio [[masakr u Škabrnji]].<ref>{{harvnb|Brigović|Radoš|2011|p=14}}</ref> a 21.11. JNA je uništila Maslenički most.<ref>{{harvnb|Thomas|Mikulan|2006|p=53}}</ref> 3.1. 1992., Zadar je ponovno bombardiran, ali kratkotrajno.<ref name=BR10/> [[Vanceov plan]] je potom doveo do primirja.<ref>{{harvnb|Armatta|2010|pp=194–196}}</ref> [[Operacija Maslenica|Vojna ofenziva hrvatskih snaga]] je 1993. vratila dio teritorija u zadarskom zaleđu.<ref>{{harvnb|CIA|2002|pp=267–268}}</ref> Cijela regija je vraćena pod hrvatsku vlast 1995. [[Operacija Oluja|Operacijom Oluja]].<ref>{{harvnb|CIA|2002|pp=367–377}}</ref>

 

{{reflist|20em}}

 

;Knjige

{{refbegin|60em}}

{{refend}}

 

;Znanstveni žurnali

{{refbegin|60em}}

{{refend}}

 

;Novinski izvještaji

{{refbegin|60em}}

{{refend}}

 

;Ostali izvori

{{refbegin|60em}}

{{refend}}