Bitka za Dorostoru – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamjena teksta (-[[category: +[[Kategorija:) |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 19:
'''Bitka za Dorostoru''' ili '''Opsada Dorostore''' se vodila između [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizanta]] i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] 971 godine. Ova danas gotovo zaboravljena skupina bitaka je postala povjesna prekretnica cijele balkanske regije.
== Predigra ==
Između druge polovice IX stoljeća i druge polovice X stoljeća predstavnici dinastije [[Rurjik]] su uspjeli osvojiti velika prostranstva Rusije od današnjeg [[Sankt Peterburg]]a pa sve do [[Crno more|Crnog]] i [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]]. Na čelo ove moćne države 942 godine dolazi Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] koji će utrostručiti prvobitni državni teritorij.
S druge strane u Bizantu je 963 godine car postao proslavljeni general [[Nikifor II Foka|Nikefor II. Foka]]. Za njega diplomacija i njene norme su bile nešto potpuno beznačajno što će dovesti do velikog broja diplomatskih incidenata. Jedan od njih će biti obustava plaćanja danka Bugarskoj 966 što dovodi na opće carevo iznenađenje do objave rate. Kako je cijela karijera Nikefora bila posvećena ratu s [[Arapi]]ma ova objava rata će dovesti do improvizacije ili bolje govoreći kupovine kijevske vojne pomoći koja bi trebala napasti [[Bugarska|Bugarsku]] s sjevera.
Svjatoslav se na ovu ekspediciju uputio s 50 000 - 60 000 vojnika koji su tijekom prve bitke kod [[Dorostorum]]a 968 godine ostvarili potpunu pobjedu nad [[Bugari]]ma. Oduševljen i istovremeno zabrinut potpunim kijevskim uspjehom car Nikefor se zahvalio Svjatoslavu na pomoći i zamolio ga da napusti Bugarsku. U odgovoru Svjatoslav je poslao ultimatum Bizantu da mu prepusti sve posjede u Europi zajedno [[Istanbul|Carigradom]] ili će se njihove države naći u ratu.
== Bitka ==
Do prve bitke ovog rata dolazi 970 godine kada su na samo 100 kilometara od [[Istanbul|Carigrada]] bizantske snage uspjele zaustaviti četiri puta brojnijeg protivnika. Posljedica ove prve pobjede postaje Svjatoslavovo napuštanje [[Perejaslavec]]a i premještanje svoga središta u bolje utvrđeni Dorostorum. Sljedeće godinu novi general-car Bizanta je pokrenuo veliki vojni pohod s ciljem potpunog uništenja protivnika. Kako bi spriječio dolazak pojačanja iz Kijeva kao i mogućnost Svjatoslavovog bijega on šalje svoju mornaricu kako bi blokirala [[Dunav]].
Prva od grupe bitaka koje se vode oko Dorostorum se dogodila [[12.04.]] [[971]]. kada [[Jovan I Cimiskije|Ivan I. Cimisk]] tek uz pomoć garde pobjeđuje kijevske trupe vođene od svojih generala. Sam Svjatoslav je odlučio dočekati svoga protivnika kod Dorostoruma kada bi u teoriji njegove odmorne trupe trebale imati prednost nad Bizantskim koje će biti umorne od prve bitke i dugog marširanja.
Ta druga, a najvjerojatnije i odlučujuća bitka se vodila [[23.04.]] [[971]]. godine pred zidinama Dorostoruma. Zavisno od gledišta povjesničara ona je završila pobjedom Bizanta ili nerješenim ishodom pošto niti jedna vojska nije ostvarila svoj cilj. Gledajući iz perspektive Bizanta njihova konjica nije uspjela probiti bojni red kijevske pješadije kojoj je odgovarao teren, dok iz kijevske perspektive njihova pješadija nije uspjela potući veoma pokretljivu neprijateljsku konjicu. Rezultat toga je ipak u konačnici bila Bizantska taktička pobjeda pošto je [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] ostao u Dorostorumu kojega se tada našao u opsadi. Bez obzira na to njegova vojska nije bila uništena tako da nekoliko dana poslije u iznenadnom napadu uništava [[opsadne sprave]] Bizanta. U očaja zbog gladi koja će uskoro nastupiti unutar gradskih zidina tamošnje kijevske i bugarske trupe (koje su lojalne Kijevu) će vršiti i [[žrtvovanje ljudi|ljudske žrtve]] kako bi odobrovoljili bogove.
[[Datoteka:Persecution of Russ by the Byzantine army John Skylitzes.jpg|thumb|right|thumb|400px|Proganjanje Svjatoslavovih ratnika od
== Nakon bitke ==
Na svom povratku kući ostaci vojske kneza Svjatoslava će biti napadnuti i uništeni od [[Pečenezi|Pečeneza]]. Sam [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] će tada izgubiti život, a njegova država će ući u kratkotrajni građanski rat. Bez obzira na kasnije uspostavljanje unutrašnjeg mira nakon ovog rata sve do XIX. stoljeća ruske države više nikada neće pokušati invaziju [[Balkan]]a
Bizant će s druge strane nakon kratke vladavine Ivana I. Cimiska doći u svoje zlatno doba tijekom gotovo pola stoljeća vladavine [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilija II.]]
Red 40:
Ove obje države će nakon druge polovine XI stoljeća ući u spiralu propadanja nakon koje se više nikada neće oporaviti.
== Literatura ==
Ю. H. Лyбченkoв : Пoдлиннaя иcтopия Рюрикoвич
| |||