Birokracija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Fix |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 24:
|publisher = Institut za javne financije
|language = hrvatski
|accessdate = 12. 09. 2012}}</ref> <br />
Pretjerana birokratizacija društva stavlja pravila iznad [[čovjek]]a i uglavnom se odnosi prema njemu kao prema objektu.
== Etimologija ==
Termin ''birokracija'' skovao je sredinom [[18. vijek]]a [[Francuzi|francuski]] [[filozof]] [[Vincent de Gournay]] <ref name=brit/> kao [[sintagma|sintagmu]] od riječi bureau = ured (biro), pisaći stol + cratie = vladati, od [[Starogrčki jezik|starogrčke]] riječi ''krátos'' κρατός. <ref name=mir> {{cite web
|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/bureaucracy
Red 34:
|accessdate = 12. 09. 2012}}</ref> Termin ''birokracija'' se počeo širiti iz [[Francuska|Francuske]] od [[1818]]. <ref name=mir/> po ostalom svijetu.
== Karakteristike ==
''Birokracijom'' i njezinom pojavom, se najviše bavio [[Francuska|njemački]] [[sociologija|sociolog]] [[Max Weber]] ([[1864]]. -[[1920]].), koji je opisao idealne karakteristike birokracije i ponudio objašnjenje za historijsku pojavu birokratskih institucija. One su bilo nužno zlo, ali ipak puno naprednija forma upravljanja od dotadašnjih. <br />
Po Weberu birokracija je tehnički najdotjeranija forma organizacije, zbog svoje specijalizirane stručnosti, sigurnosti, kontinuiteta i jedinstva. Birokracija se kao poželjni oblik organizacije, pojavila s rastom novčane privrede (što je u konačnici rezultiralo razvojem [[Kapitalizam|kapitalizma]]). Njoj je za njeno poslovanje (novčane transakcije) trebala bezlična, pravno potkovana i racionalna uprava. Ubrzo nakon tog su nastale i brojne korporacije (dioničarska društva) čija je birokratska organizacija bila opremljena da obrađuju različite zahtjeve kapitalističke proizvodnje efikasnije od malih proizvođača. <ref name=brit/> Po [[Max Weber|Weberu]] osnovne karakteristike ''birokracije'' su slijeće;
=== Pravna nadležnost i precizna podjela rada ===
Pravna nadležnost je ključni element birokratske organizacije, koja je sastavljena od pojedinačnih odjela s jasno definiranim odgovornostima. U osnovi tog koncepta je specijalizacija svakog pojedinog odjela i pojedinca u njemu, - svatko je zadužen za određeni dio posla, za koji je specijaliziran i obučen, i za koji je odgovoran organizacijskoj hijerarhiji. Takva podjela rada omogućuje odjelima i njihovim službenicima da ovladaju svojim poslom do detalja i da zadatke obavljaju rutinski. Iako je takva podjela rada vrlo efikasna, ona može dovesti do brojnih patoloških pojava, jer se često problemi koji nisu u djelokrugu rada nekog od ureda ili pojedinog službenika u njemu - odbijaju rješiti već se prebacuju iz odjela u odjel. Pri tome svaki odjel štiti svoj interes, i odbija odgovornost za nastale štete - pravdajući se da to nije u djelokrugu njihove nadležnosti.. <ref name=brit/>
=== Hijerarhija autoriteta (komandiranje i kontrola) ===
Birokracija ima jasnu liniju zapovijedanja i kontrole. Birokratska organizacija formirana je strogo hijerarhijski, sa piramidalnom strukturom odgovornosti, koja ide od vrha prema dnu. Autoritet je ljepilo koje drži na okupu raznolikost i sprječava odjele u nedozvoljenim radnjama. Ta karakteristika birokratske organizacije ima najviše kritičara, vrlo je raširena predožba da hijerarhijska organizacija ubija svaku kreativnost i potencira ulizničko ponašanje prema nadređenima, koji rade na temelju predpostavki što njihov nadređeni od njih očekuje.
=== Kontinuitet ===
Kontinuitet je još jedan ključni element birokratske organizacije. Racionalna pravno utemeljena uprava zahtijeva jedinstvena pravila i procedure sa pisanim pravilama i službenim ponašanjem. Birokratska upornost da sve arhivira (sve svoje prošle radnje) daje i samoj organizaciji memoriju, pa ona može slijediti sve svoje presedane i standardne operativne postupke. Sposobnost da koristi standardne operativne postupke prilikom svakog novog predmeta svog rada, čini birokratsku organizaciju efikasnom i ekonomičnom. To omogućuje i samoj organizaciji
=== Profesionalizam ===
Profesionalizacija uprave, jedan od osnovnih elemenata birokracije, pa se od njenih službenika zahtijeva puno radno vrijeme posvećeno isključivo svojim upravljačkim odgovornostima. Državna služba u vladinim tijelima - često se smatra trajnom vladom - koja stvarno vlada, za razliku od prolaznih političara koji služe samo za ograničeno vrijeme, na zadovoljstvo biračkog tijela u demokratskim političkim sistemima. <ref name=brit/>
Red 48:
Unatoč vrlina, profesionalizacija također nosi potencijalne rizike. Često profesionalni kadar rukovodećih stručnjaka sam postaje tajni izvor moći, jer ima vrhunska znanja u odnosu na one koji su njegovi nominalni ali samo privremeni nadređeni. Na temelju većeg organizacijskog iskustva, poznavanja detalja i poznavanja materije, profesionalni birokrati mogu ostvariti snažan utjecaj na odluke svojih nadređenih rukovodilaca (izabranih političara), i praktički manipulirati njima po vlastitoj volji. Postojanje snažnih birokrata postavlja pitanja povjerenja i odgovornosti, naročito u demokratskim sistemima, gdje su birokrati nominalno samo sluge (agenti) svojih vođa, ali njihovo superiorno poznavanje materije do u detalje, stavlja ih u poziciju nezamjenjivosti. Osim toga, iako stalni kadar funkcionera donosi stručnost i poznavanje materije do detalja i tako olakšava donošenje odluka, on također produbljuje urođeni konzervativizam birokracije. Stalni birokratski kadar je obično skeptičan prema novinama, jer je bit birokratske organizacije, da nekadašnje novine pretvara u svakodnevnu rutinu. Profesionalni birokrati, bili oni u javnom ili privatnom sektoru, također imaju tendenciju da favoriziraju organizacijski status quo, jer su njihova ulaganja (npr., školovanje i status) vezani uz to. Dakle što je kadar profesionalniji, to se više opire vanjskim uticajima. <ref name=brit/>
=== Pravila ===
Pravila su krvotok birokratske organizacije, pružajući joj racionalni i kontinuirani temelj za njene postupke i operacije. Arhiva organizacije daje joj uvid u prikupljena pravila. Birokratske odluke i prije svega - postupci su utemeljeni na kodificiranim pravilima i presedanima. Iako većina ljudi ne voli pravila, jer ih sputavaju, postojanje pravila je karakteristika pravno-racionalnih autoriteta, dajući im poziciju u javnosti - da njihove odluke nisu proizvoljne, da standardizirane postupke nije lako zaobići, te da se pravila moraju poštovati. Pravila su srž birokracije, ali su također prokletstvo lidera koji žele napraviti nagle promjene. <ref name=brit/>
Pravila onemogućuju proizvoljno ponašanje, ali ona također mogu biti strahovita kočnica za rješavanje problema. Gomilanje pravila ponekad dovodi do bujanja nedosljednosti, pa procedure potrebne za izmjenu bilo kojeg elementa statusa quo - može postati izuzetno težak zadatak, zbog slijepog robovanja pravilima, što je karakteristika
=== Impersonalnost i objektivnost ===
Birokrati se prema strankama odnose kao prema objektima, a ne kao prema osobama, jer su osjećaji isključeni iz službenog djelovanja i nesmiju utjecati na odluke. <ref name=scribd/>
I [[Karl Marx]] se bavio proučavanjem ''birokracije'', po njemu ona ne pripada klasi kapitalista - jer nema sredstva za proizvodnju, a nije ni proleterijat, već je samo posrednik između jednih i drugih. Ali je svojim položajem privilegirani sloj, koji u ime viših društvenih interesa, koristi autorit države da u tajnosti ostvari svoje ciljeve. Tako da je imaginarna država u državi.
== Historija nastanka ==
=== Birokracija i država ===
Sve forme vladanja zahtijevaju administrativni aparat - upravu, ali je samo u posljednjih nekoliko vijekova - birokratski oblik postao relativno čest. <ref name=brit/>Iako je sam [[Max Weber|Weber]] uočio neke oblike birokratske uprave u [[Stari Egipat|Drevnom Egiptu]], u kasnijim fazama [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], u [[katolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]], na dvoru [[Carska Kina|Carske Kine]], ipak je birokracija svoj uspon doživila rađanjem modernih nacionalnih država, kad je birokratizirana uprave, i uvedeno stalno činovništvo. Otdad se izgradnja države identificirala s povećanjem stručnosti njenog birokratskog aparata i statusom svojih stalnih funkcionara. <ref name=brit/>
Red 63:
[[Japan]] je za vrijeme [[Meiji revolucija|Meiji restauracije]] ([[1868]]. - [[1912]].), izgradio je snažnu birokraciju, koja je centralizirala državu i oslabila aristokraciju. S druge strane u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] je moćna aristokracija i dalje držala položaje u državnoj upravi na amaterskoj osnovi sve do kraja [[19. vijek]]a, kad se profesionalizirao rad u državnoj upravi. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] profesionalna državni aparat nije postojao na federalnoj razini, sve do [[1883]]., a po mnogim saveznim državama se pojavio tek puno kasnije. Pa i danas je moderna birokracija na federalnoj razini, čudna mješavina kompliciranog sistema političke vlasti. <ref name=brit/>
=== Reforme birokracije ===
Odavno većina vlada, nastoji reformirati svoju birokraciju, naročito nakon evidentnih neuspjeha (nakon nesposobnosti da riješe krize ili da efikasno djeluju u ratu) ali i kao nasušnu potrebu da stvore univerzalni sistem koji bi mogao upravljati, mirovinskim osiguranjem, zdravstvom ili obrazovanjem, a sve to zahtijeva efikasnije organizacije. Negdje do kraja [[20. vijek]]a, administrativne reforme provedene u brojnim državama svijeta, ojačale su pozicije [[Meritokracija|meritokracije]] i birokracije kako bi se zaštitile protiv zloćudnih utjecaja korupcije, nedostatka odgovornosti i pokroviteljstva.
Od [[1980-e|1980-ih]] postoje i reformski napori po zemljama razvijenog [[Zapadni svijet|Zapada]], koji teže za decentralizacijom i većim uticajem tržišta pri donošenju odluka. Pa se u skladu s tim reformira i državni birokratski aparat, - uvode se menedžeri na ugovor, u zamjenu za državne službenike s punim radnim vremenom, sve u cilju veće fleksibilnosti i prilagodljivosti na nove izazove. <ref name=brit/>
Red 74:
Birokracije su nabujale u svim zemljama svijeta nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] - tako da u nekim zemljama čak preko 70 % svih zaposlenih radi u birokraciji. Ta pojava ozbiljno remeti ekonomije tih zemalja, pa ispada da slabašno tijelo njihovih ekonomija nije u stanju hraniti vlastitu glavu - koja je postala preteška.
== Parkinsonova kritika birokracije ==
Oštri kritičar bujanja ''birokracije'' bio je [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[historičar]] i pisac [[Cyril Northcote Parkinson|C. N. Parkinson]] on je ironično komentirao jačanje birokracije riječima; ''Opseg posla povećava se kako bi se ispunilo vrijeme potrebno za njegovo obavljanje.'' <br />
Dakle broj službenika i opseg posla nisu u nikakvoj vezi, već po Parkinsonu birokracija jača jer svaki birokrat želi imati što više podređenih, a oni opet svoje podređene, te tako birokracija sama sebi stvara posao, jer koordinacija njihova rada zahtijeva nove činovnike. <ref name=scribd> {{cite web
|url=http://bs.scribd.com/doc/15786493/Birokracija
Red 82:
|language = hrvatski
|accessdate = 12. 09. 2012}}</ref>
== Pogledajte i ove stranice ==
* [[Državna uprava]]
* [[Tehnokracija]]
* [[Meritokracija]]
* [[Plutokracija]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
| |||