Razlike između izmjena na stranici "Bibliotečna klasifikacija"

Danas ona predstavlja temeljno pomagalo u organizaciji zabilježenog znanja. Njene uloge u [[biblioteka|knjižnicama]] su olakšanje pronalaska građe, te prikaz lokacije građe u knjižnici, a za njeno sastavljane zadužen je katalogizator knjižnice. Knjižnična klasifikacija do 19. stoljeća koristi se samo za slaganje predmetnog [[katalog|kataloga]]a, a tek od 20. stoljeća, kada knjižnice postaju otvorene za javnost, po njoj se počinju slagati knjige po policama. U slučaju vrlo male zbirke, koristi se samo za lociranje građe, te se ne koriste komplicirane predmetne klasifikacije, već se građa dijeli u par opširnijih grupa. Ovakav način organizacije građe naziva se ˝mark and park˝ metoda.

* općenite – pokriva sve teme (npr. DDC & LCC)

* specifične – npr. British classification of music

* nacionalne – stvorene za određenu državu (npr. SAB)

* nabrajajuće – stvaraju abecednu listu tema, te dodjeljuje brojeve svakoj temi abecedne liste

* hijerarhijske – teme dijeli hijerarhijski, od najopćenite do najspecifičnije

* analitičko-sintetičke – dijele teme u međusobno isključive grupe

* tip zapisa – zapis može biti čist ( sastoji se samo od npr. znamenaka) ili mješovit (abeceda i znamenke ili simboli)

* izražajnost – veza između pojma i strukture

* podržavanje mnemotehnike – npr. DDC 598.0944 ptice u Francuskoj 598 ptice, 09 kod države, 44 Francuska

* ˝gostoljubivost˝ - stupanj do kojeg je klasifikacija sposobna prihvatiti nove teme

* sažetost – duljina zapisa

* brzina ažuriranja – najbolje klasifikacije stalno se preispituju i unaprjeđuju

* dosljednost

* jednostavnost

Glavne grupe:

* 000 informatika, informacije, općenito

* 100 filozofija i psihologija

* 200 religija

* 300 društvene znanosti

* 400 jezik

* 500 znanost

* 600 tehnologija

* 700 umjetnost i rekreacija

* 800 književnost

* 900 povijest i geografija

* A općenito

* B filozofija, psihologija, religija

* C pomoćne znanosti povijesti

* D opća povijest i povijest starog svijeta

* E povijest Amerike

* F povijest Amerike

* G geografija, antropologija, rekreacija

* H društvene znanosti

* J političke znanosti

* K pravo

* L obrazovanje

* M glazba i knjige o glazbi

* N lijepe umjetnosti

* P jezik i književnost

* Q znanost

* R medicina

* S agrokultura

* T tehnologija

* U vojska

* V pomorstvo

* Z bibliografije, knjižničarstvo, informacijski izvori

Autori Paul Otlet i Henri la Fontaine sastavili su je krajem 19. stoljeća. Ona se najčešće koristi u hrvatskim knjižnicama, a u svijetu je često susrećemo u specijaliziranim knjižnicama. U ovoj klasifikaciji se koristi mješoviti tip zapisa, tj. koriste se znamenke i simboli.

* = jezik =20 na engleskom; 59=20 zoologija na engleskom

*0 0 općenito, informatika, informacijske znanosti

*1 1 filozofija, psihologija

*2 2 religija, teologija

* 3 društvene znanosti, statistika, politika, vlada, ekonomija, pravo, vojska

*4 4 slobodna

*5 5 prirodne znanosti, matematika

*6 6 primijenjene znanosti, medicina, tehnologija

*7 7 umjetnost, rekreacija, zabava, glazba, sport

*8 8 jezik, lingvistika, književnost

*9 9 geografija, povijest, bibliografije

* [http://dzs.ffzg.hr/text/Lasic-Lazic_Slavic_Banek-Zorica_2004.pdf Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja]

* [http://en.wikipedia.org/wiki/Bliss_bibliographic_classification BBC]

* [http://en.wikipedia.org/wiki/Dewey_Decimal_Classification DDC]

* [http://www.oclc.org/dewey/ Dewey decimal classification-službena stranica]

* [http://www.loc.gov/index.html Kongresna knjižnica]

* [http://en.wikipedia.org/wiki/Library_of_Congress_Classification LCC]

* [http://en.wikipedia.org/wiki/Universal_Decimal_Classification UDC]