Razlike između izmjena na stranici "Belvedere (Beč)"

Obrisana 42 bajta ,  prije 7 godina
m
robot kozmetičke promjene
m (Fix)
m (robot kozmetičke promjene)
| mjesto = [[Beč]]
| država = {{flag|Austrija}}
| vrijeme gradnje = [[1714]]. - [[1716]]. - Donji Belvedere <ref name=brit/><br />[[1721]]. - [[1723]]. Gornji Belvedere <ref name=brit/>
| otvorenje =
| obnova =
| web = [http://www.belvedere.at/de www.belvedere]
}}
[[datotekaDatoteka:Belvedere 1753.jpg|thumb|right|280px|Dvorac Belvedere - gravura iz [[1753]].]]
'''Belvedere''' je naziv za kompleks [[barok|baroknih]]nih palača podignutih za [[Austrija|austrijskog]] princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] <ref name=brit>{{cite web
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/60212/Belvedere-Palace
| title =''Belvedere Palace''
}}</ref>u [[Beč|bečkom]] trećem ''bezirku'' (bečke gradske općine) - ''Landstraße'', koji se nalazi jugoistočno od gradskog središta i katedrale [[Stephansdom]].
 
Palače ''Gornji Belvedere'' i ''Donji Belvedere'', uz pripadajući ''park'' tvore jedan od naljepših [[barok|baroknih]]nih ansambla na svijetu.
Danas je kompleks ''Belvedere'' pretvoren u [[muzej]], u kojem djeluje [[Austrijska galerija Belvedere]].
 
== Donji Belvedere ==
Nakon kupnje zemljišta [[1697|1697.]], princ [[Eugen Savojski|Eugen]] je prvo uredio veliki park, zatim je izgradio prigradsku ladanjsku vilu [[1714]]. otpočeli su radovi na gradnji palače ''Donji Belvedere'', koja je ispočetka građena kao ''parkovna vila'', sa oranžerijom, galerijom za slike i jednim krilom za stanovanje. Projektant i voditelj gradnje bio je poznati austrijski [[barok|barokni]]ni [[arhitekt]] [[Johann Lukas von Hildebrandt]], ''Belvedere'' je tako postao njegovo najpoznatije djelo. Desna ruka u osmišljavanju i izvedbi dvorca bio mu je [[Venecija|venecijanski]] kipar [[Giovanni Stanetti]], kojeg je u [[Beč]] doveo osobno princ [[Eugen Savojski|Eugen]], zajedno sa cijelom majstorskom radionicom. ''Stanetti'' je trebao osigurati pravi [[Italija|talijanski]] kiparski doprinos, - brojne samostojeće figure uzduž balustrada i parka, kao i brojne kiparske detalje po fasadama. ''Donji Belvedere'' dovršen je [[1716]]. godine. <ref name=brit/>
[[datotekaDatoteka:Canaletto (I) 058.jpg|thumb|left|240px|Pogled na park sa Gornjeg Belvederea, slika [[Bernardo Bellotto|Bernarda Bellotta]] iz [[1758]].]]
[[Freska|Fresku]] na kupoli u centralnoj ''Marmorsaal'' (Mramorna dvorana), oslikao je [[Martino Altomonte]]. Njegova freska slavi ''princa Eugena'' kao novog [[Apolon|Apolona]]a, boga ljepote i umjetnosti i [[Muze|Muza]]. U ovoj dvorani nalazi se i kip ''Apoteoza princa Eugena'' rad austrijskog kipara [[Balthasar Permoser|Balthasara Permosera]].
 
Zapadno od ove dvorane nalazi se Državna spavaća soba (''Paradeschlafzimmer'') bogato ukrašena štuko dekoracijama i skulpturama [[Domenico Parodi|Domenica Parodia]], i oslikana zidnim slikama [[Jonas Drentwett|Jonasa Drentwetta]], u ovom traktu postoji također mramorna dvorana sa stropnom slikom [[Giacomo del Po|Giacoma del Poa]] iz [[1720|1720.]] Dvorana grmaljavine ''Donnersaal'' ima stropne freske od [[Martino Altomonte|Altomonta]] i arhitektonsku dekoraciju od [[Gaetano Fanti|Gaetana Fantia]] (1716). Istočno se od nje nalazi ''Državna blagovaona''.
 
== Park i vrtovi ==
Park je tipično [[barok|barokni]]ni, u kojem su biljke i šetnice uredno i simetrično postavljeno poput kazališne kulise. Tipični [[Francuska|francuski]] park sa podrezanim biljem, urednim šetnicama i igrom vode (''jeux d'eau''). Park je projektirao [[Francuska|francuski]] parkovni arhitekt [[Dominique Girard]], koji je posao izučio u [[versajski dvorac|dvorcu Versailles]] kao učenik [[André Le Nôtre|Andréa Le Nôtrea]]. Veliki vodeni bazen nalazi se na gornjoj razini , iz njega se voda stepeničasto spušta do bazena u donjem nivou.
[[datotekaDatoteka:Belvedere Vienna June 2006 009.jpg|thumb|right|280px|Gornji Belvedere]]
== Gornji Belvedere ==
Između [[1720]].-[[1723]]., podignut je ''Gornji Belvedere'', koji je jednostavno trebao poslužiti kao prikladan kraj glavne osi parka. Projektant je ponovo - [[Johann Lukas von Hildebrandt|von Hildebrandt]]. <ref name=brit/>I u ovom dvorcu postoji ''Marmorsaal''( Mramorna dvorana), u ovoj dvorani potpisan je [[Austrijski državni ugovor]], kojim je ustanovljena moderna [[Austrija|austrijska država]], [[15. 5.|15. maja]], [[1955]]. Nakon izgradnje [[1723]]., dvorac je proširen da postane ''glavna ljetna rezidencija'' za ''princa Eugena''. Freske u dvorcu oslikao je [[Carlo Carlone]], oltarnu fresku u dvorskoj kapeli oslikao je [[Francesco Solimena]].
[[datotekaDatoteka:Carlo_Innocenzo_Carlone_-_Prince_Eugene_as_a_new_Apollo_and_leader_of_the_Muses_-_Schloss_Belvedere,_Ceiling_of_the_Marble_Hall.JPG|thumb|left|240px|Stropna freska [[Martino Altomonte|Martina Altomonta]] u Mramornoj dvorani dvorca Gornji Belvedere]]
''Kompleks Belvedere'' prodan je [[1752]]. carici [[Marija Terezija|Mariji Tereziji]] od strane naslijednika princa [[Eugen Savojski|Eugena]]. ''Marija Terezija'' je kompleks nazvala ''Belvedere''. Pod [[Habsburg|Habsburgovcima]]ovcima je kompleks povećan. Od [[1775]]., u ''Belvederu'' se nalazila ''carska galerija slika'', iz riznice [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|cara Josipa II.]], a od [[1806]]. i kolekcija slika iz ''Palače Ambras'' koja je smještena u ''Donji Belvedere''. Obadvije kolekcije premještene su [[1890]]. u [[Beč|bečki]] ''[[Kunsthistorisches Museum]]''. Posljednji koji je ''Belvedere'' koristio kao rezidenciju bio je [[nadvojvoda]] [[Franjo Ferdinand]].
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ''kompleks Belvedere'' ugošćuje [[muzej]] [[Austrijska galerija Belvedere|Austrijsku galeriju Belvedere]]. <ref name=gal>{{cite web
Zgrade ''kompleksa Belvedere'' teško su stradale za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], danas je čitav kompleks restauriran i temeljno uređen.
 
== Izvori ==
{{Izvori}}