Australija – razlika između verzija

|uspostava_datum2 = [[11. prosinca]] [[1931.]]

|uspostava_događaj3 = [[Zakon o usvajanju Westminsterskog statuta (1942)|Zakon o usvajanju Statuta]]

|uspostava_događaj4 = [[Zakon o Australiji (1986)|Zakon o Australiji]]

|uspostava_datum4 = [[3. ožujka]] [[1986.]]

Australski domoroci naseljavaju australsko kopno više od 42,000 godina. Nakon sporadičnih posjeta ribara sa sjevera i europskih istraživača i trgovaca u [[17. stoljeće|XVII. vijeku]], [[Velika Britanija]] je zaposjela istočnu polovinu otoka tokom [[1770.]] godine, gdje je slala ljude po kazni u koloniju nazvanu [[Novi Južni Wales]], koja je formirana [[26. siječnja]] [[1788.]] godine. Kako je broj stanovnika rastao i kako su otkrivani novi teritoriji, tokom [[19. stoljeće|XIX. vijeka]] formirano je još pet velikih autonomnih Britanskih prekomorskih teritorija. Dana [[1. siječnja]] [[1901.]] godine, šest kolonija formiralo je federaciju nazvanu Commonwealth Australija. Kao federacija, Australija je uspostavila stabilan liberalno-demokratski politički sistem, ostajući članica [[Commonwealth]]a.

 

 

Sam naziv "Australija" nastalo je od [[latinski jezik|latinske]] reči ''australis'', što znači "s juga". Priče o "nepoznatoj južnoj zemlji" (lat. ''[[Terra Australis Incognita]]'') iz doba [[Antički Rim|starog Rima]] bile su uobičajene u srednjovjekovnoj geografiji, iako nisu imale uporište u stvarnom znanju o postojanju kontinenta. U [[engleski|engleskom jeziku]], riječ ''Australia'' prvi put je upotrebljena [[1625.]] godine u djelu "A note of Australia del Espíritu Santo, written by Sir Richard Hakluyt". Pridjev ''Australische'' koristili su nizozemski službenici u [[Jakarta|Bataviji]] od [[1638.]] godine kako bi imenovali novootkriveno kopno na jugu. Ime ''Australija'' korišteno je i [[1693.]] godine u prijevodu knjige ''Les Aventures de Jacques Sadeur dans la Découverte et le Voyage de la Terre Australe'', francuskog autora [[Gabriel de Foigny|Gabriela de Foignyja]], koji je pisao pod [[pseudonim]]om Jacques Sadeur.<ref>Baker, Sidney J. (1966) ''The Australian Language'', 2nd ed.</ref>

=== Britanska kolonizacija ===

{{glavni|Istraživanje Australije}}

{{legend|#000000|1606 [[Willem Janszoon]]}}

{{legend|#ff9955|1606 [[Luis Váez de Torres]]}}

{{legend|#0055d4|1797–1799 [[George Bass]]}}

{{legend|#ff0000|1801–1803 [[Matthew Flinders]]}}]]

U starom i srednjem vijeku za Australiju se u Europi nije znalo, ali se pretpostavljalo da u južnim morima postoji kopno koje bi "održavalo ravnotežu" između kopna i mora na Zemlji. Njega su srednjovjekovni geografi nazivali "Nepoznata južna zemlja" (''Terra australis incognita''). Otuda ime Australija koje se javlja prvi put u XVI. stoljeću. Nesumnjivo je da su u nju prije Europljana dolazili Indonežani. Do sjevernih obala prvi su od Europljana doprli [[Portugal]]ci i [[Španjolska|Španjolci]]. Portugalac [[Luis Vaes de Torres]] je oko 1588. godine prošao kroz morski prolaz između otoka Nove Gvineje i poluotoka York, danas zvan Torresov prolaz. S većim istraživanjima obala Australije započeli su od 1605. do 1606. [[Nizozemska|Nizozemci]] čiji je moreplovac [[Abel Tasman|Abel Janssen Tasman]], oplovljavajući je sa sjevera, zapada i juga, dospio na otok za koji je smatrao da je "''Terra Incognita''". Taj je otok po njemu dobio ime [[Tasmanija]].

 

Australija je isprva služila kao zemlja za progon britanskih kažnjenika. Dana [[26. siječnja]] [[1788]]. u [[Botany Bay]] uplovljava flota od 11 brodova pod zapovjedništvom Arthura Phillipa (290 mornara i redarstvenika, 770 kažnjenika, među kojima 197 žena), a ubrzo uspostavlja i prvo stalno naselje Europljana, Port Jackson, danas grad [[Sydney]], nešto sjevernije od mjesta Cookovog sidrišta. Računa se da je u prvih 80 godina u Australiju bilo dopremljeno oko 170,000 kažnjenika. Kažnjenici su stvorili temelje suvremene Australije, krčili su šume, gradili ceste, dopremali europske biljke (pšenicu, kukuruz i dr.) i životinje (ovce, goveda, konje).

 

 

Brzom naseljavanju zemlje doprinijelo je i osnivanje stočarskih farmi ovaca koje su davale visokokvalitetnu vunu engleskoj tekstilnoj industriji. Tijekom XIX. vijeka britanska kolonijalna vlast proširila se na cijeli kontinent. U to vrijeme formiraju se mnoge samoupravne kolonije koje su kasnije postale savezne države ili teritoriji. U oba svjetska rata Australija je ratovala na strani Velike Britanije, odnosno saveznika. Prirodna izolacija pokazala je i svoje pozitivne utjecaje – australsko kopno bilo je uglavnom pošteđeno ratnih djelovanja, iako su Japanci [[1942]]. bombardirali [[Darwin, Australija|Darwin]] na sjeveru zemlje.

 

 

Australija je dobrovoljno sudjelovala u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].<ref>Bean, C. Ed. (1941). - [http://www.awm.gov.au/histories/ww1/1/index.asp - Volume I - The Story of Anzac: the first phase], First World War Official Histories, Eleventh Edition.</ref> Mnogi Australci smatraju poraz Vojnih snaga Australije i Novog Zelanda na [[Bitka na Galipolju|Galipolju]] događejem kojim je rođena australska nacija. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], australske su se trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, te protiv Njemačke i Italije u Europi i sjevernoj Africi.

[[Westminsterski statut iz 1931.|Westminsterskim statutom 1931.]] godine, kojeg je Australija prihvatila [[1942.]], formalno su prekinute skoro sve ustavne veze između Australije i Ujedinjenog Kraljevstva. Šok izazvan porazom Velike Britanije u Aziji tokom 1942. i strah od japanske invazije, utjecali su na to da se Australija okrene [[SAD|Sjedinjenim Državama]] kao novom savezniku i zaštitniku. Od [[1951.]] godine, Australija je i formalno postala vojni saveznik Sjedinjenih Država pod okriljem [[ANZUS]] ugovora. Nakon Drugog svjetskog rata, Australija je poticala masovnu emigraciju iz Europe; od sedamdesetih i ukidanja [[Politika bijele Australije|politike bijele Australije]], osnažena je imigracija iz [[Azija|Azije]] i drugih neeuropskih dijelova svijeta. Kao posljedica toga, australska demografija, kultura i opća slika dramatično su promijenjeni. Posljednje ustavne veze između Australije i Velike Britanije dokinute su [[1986]]., usvajanjem [[Zakon o Australiji (1986)|Zakona o Australiji]], čime je britanska uloga u australskoj vlasti završena. Godine [[1999.]], Australci su na referendumu 55%-tnom većinom odbacili prijedlog da Australija postane republika, s predsjednikom kojega bi birao [[Parlament Australije|parlament]].<ref>Australian Electoral Commission (2000). - [http://www.aec.gov.au/_content/when/referendums/1999_report/index.htm 1999 Referendum Reports and Statistics], Preuzeto 17. 4. 2013.</ref> Od izbora [[Gough Whitlam|Gougha Whitlama]] za premijera [[1972.]] godine, Australija je usmjerena na budućnost u okviru azijsko-pacifičke regjie.

 

{{main|Politika Australije}}

Australija je [[ustavna monarhija]] s [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim sistemom vlasti]]. Kraljica [[Elizabeth II]]. je australski monarh, ali se njena uloga razlikuje od one koju ima u ostalim krunskim zemljama [[Commonwealth]]a. Na federalnom nivou, Monarha predstavlja [[generalni guverner Australije]], dok se guverneri nižeg ranga nalaze na čelu država članica. Iako ustav daje široka ovlaštenja generalnom guverneru, on ih koristi samo uz preporuku [[Premijer Australije|premijera]]. Najpoznatiji slučaj upotrebe ovih ovlaštenja mimo suglasnosti premijera bilo je raspuštanje Whitlamove vlade tokom [[Ustavna kriza u Australiji 1975.|ustavne krize iz 1975.]] godine.<ref>Parliamentary Library (1997). [http://www.aph.gov.au/library/pubs/rn/1997-98/98rn25.htm The Reserve Powers of the Governor-General], Preuzeto 17. 4. 2013.</ref>

 

Sustav [[trodioba vlasti|trodiobe vlasti]] u Australiji izgleda ovako:

 

 

Dvodomni [[parlament]] čine Monarh, Senat (gornji dom) sa 76 senatora, i Predstavnički dom (donji dom) sa 150 članova. Članovi donjeg doma biraju se na izborima, u okviru posebnih izbornih jedinica, tzv. elektorata, koji daju po jednog predstavnika. Broj delegata iz svake države određen je na osnovi broja stanovnika, pri čemu je svakoj državi zagarantiran minimum od pet predstavnika. U Senatu, svaku državu predstavlja 12 senatora, a teritorije ([[Teritorija glavnog grada Australije|Teritorij glavnog grada]] i [[Sjeverna teritorija|Sjeverni]]) po dva. Izbori za oba doma održavaju se svake tri godine; mandat senatora traje šest godina, pa se na svakim izborima bira polovina gornjeg doma, osim u slučaju dvostrukog raspuštanja. Stranka s najvećim brojem predstavnika u Predstavničkom domu formira vladu, a njen lider postaje premijer.

Tri najveće političke stranke su su [[Australijska laburistička partija|Laburistička stranka Australije]], [[Liberalna stranka Australije|Liberalna stranka]] i [[Nacionalna stranka Australije|Nacionalna stranka]]. Nekoliko malih stranaka, uključujući i Zelene i demokrate, imaju svoje predstavnike u parlamentu, kao i nekoliko nezavisnih kandidata. Glasačko pravo, na nivou teritorija, država i federacije, imaju svi punoljetni građani (navršenih 18 godina), a glasanje je obavezno u svim jedinicama, izuzev u [[Južna Australija|Južnoj Australiji]].<ref>[http://aec.gov.au/_content/What/voting/faq_general.htm#2 What happens if I do not vote?]. - Voting within Australia - Frequently Asked Questions. Australian Electoral Commission, Preuzeto 21. 10. 2006.</ref>

 

{{Main|Države i teritorije Australije}}

Australija se sastoji od šest država, tri teritorija na kopnu i sedam vanjskih teritorija.

|-

|align=left| {{Karta Australije|float=left}}

|}

 

|}

 

Tokom posljednjih desetljaća, australska vanjska politika počiva na bliskoj vezi sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]], kroz [[ANZUS pakt]], ali i suradnji s državama azijsko-pacifičkog kruga, preko ugovora [[ASEAN]] i [[Forum pacifičkih otoka|Foruma pacifičkih otoka]]. Australija je [[2005.]] postala članica Istočnoazijskog samita, da bi potom potpisala i Ugovor o prijateljstvu i suradnji. Australija je članica [[Commonwealth]]a, čiji se vođe okupljaju na posebnim skupovima. Zemlja se aktivno zalaže za liberalizaciju u svjetskoj trgovini. Predvodila je formiranje [[Cairns grupa|Cairns grupe]] i [[APEC]]-a, članica je Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj te [[WTO|Svjetske trgovinske organizacije]]. Australija je inicirala nekoliko važnih bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, među kojima je najnoviji Australsko-američki ugovor o slobodnoj trgovini. Jedna je od zemalja osnivača [[UN|Ujedinjenih nacija]], a sudjeluje i u međunarodnom programu pomoći, koji djeluje u više od 60 zemalja.

 

[[Veliki koraljni greben]], najveći te vrste na svijetu,<ref>UNEP World Conservation Monitoring Centre (1980) - [http://sea.unep-wcmc.org/sites/wh/gbrmp.html Protected Areas and World Heritage - Great Barrier Reef World Heritage Area], Department of the Environment and Heritage</ref> nalazi se blizu sjeveroistočne obale i prostire na više od 2,000 km². [[Mount Augustus]], koja se smatra najvećim monolitom na svijetu,<ref>[http://www.smh.com.au/news/Western-Australia/Mount-Augustus/2005/02/17/1108500208314.html Mount Augustus], ''The Sydney Morning Herald''</ref> nalazi se u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Sa 2,228 metara nadmorske visine, [[Mount Kosciuszko]] je najveća planina na australskom kopnu, iako je [[vrh Mawson]] na udaljenom australskom [[Otok Heard i otočje McDonald|otoku Heard]] visok 2,527 metara.

 

 

Australiju možemo podijeliti na tri velike prirodne regije:

* [[Zapadna visoravan]]

 

Središnja zavala je najniži prostor u Australiji. U krajoliku prevladava ravan. Veći dio zavale je vrlo suh i vruć za usjeve. Zbog toga je nužno navodnjavanje poljoprivrednih površina. U zapadnom dijelu regije prostire se pješčana [[pustinja]]. U nekim dijelovima, bliže sjevernoj ili južnoj obali, tlo je prekriveno grubom travom ili grmljem (bush). Ti se prostori koriste za ispašu stoke. Na jugu Središnje zavale, gdje ima više padalina, poljoprivrednici siju [[pšenica|pšenicu]]. U regiji nema velikih gradova, tako da dva najveća ([[Mount Isa]] i [[Broken Hill]]) imaju jedva oko 30.000 stanovnika. To su zapravo dva rudarska grada.

Zapadna visoravan zauzima 2/3 Australije. Regija je nešto viša od Središnje zavale, ali je većinom zapravo ravnica. Središnji dio Zapadne visoravni je polupustinja i pustinja. Prema jugu i sjeveroistoku pustinje postupno prelaze u prostor s travom i grmljem. Većina takve zemlje koristi se za ispašu stoke. Niže planine također su pašnjačko područje. Najviše kiše pada na krajnjem sjeveru i jugozapadu, što omogućava razvoj poljoprivrede.

 

{{main|Klima Australije}}

Najveći dio Australije čine [[pustinja|pustinje]] ili polusušne oblasti. Australija je najravniji kontinent s najstarijim i najneplodnijim zemljištem, a ujedno je i nasuši naseljeni kontinent. Umjerena klima prostire se samo na jugoistoku i jugozapadu zemlje, gdje i živi najveći broj stanovnika. Pejsaž sjevera, s tropskom klimom, obuhvaća [[tropske šume]], šumovite oblasti, travnate površine, močvare i pustinje. Na klimu značajno utječu oceanske struje, uključujući i struju [[El Niño]], što uzrokuje periode suše i sezonski sistem niskog tlaka zraka, koji stvara [[ciklon]]e u sjevernoj Australiji.

 

{{main|Fauna Australije}}

{{main|Flora Australije}}

Iako najveći dio Australije čine pustinje i polusušne oblasti, ona obuhvaća širok spektar prirodnih staništa, od planinskih vrhova do tropskih kišnih šuma te se ubraja u jednu od zemalja sa najvećim biodiverzitetom. Zbog starosti i, kao posljedica toga, niske plodnosti zemljišta, izrazito netipičnog rasporeda voda i dugotrajne geografske izolacije, australski živi svijet je raznovrstan i jedinstven. Oko 85% [[kritosjemenjače|kritosjemenjača]], 84% [[sisavci|sisavaca]], više od 45% ptica i 89% riba iz umjerenog kopnenog pojasa pripadaju [[endem]]skim vrstama. Čovjekova aktivnost ugrožava mnoge australske ekoregije i vrste koje ih naseljavaju. Savezni Zakon o zaštiti životne sredine i konzervaciji biodiverziteta iz [[1999.]] godine predstavio je pravni okvir za zaštitu ugroženih vrsta. U okviru nacionalnog Akcijskog plana o biodiverzitetu, formirane su brojne zaštićene zone kako bi se sačuvali i zaštitili jedinstveni ekosistemi; 64 močvarna područja upisana su na listu [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]], dok je 16 lokacija uvršteno na [[:Kategorija:Svjetska baština u Australiji|popis Svjetske baštine]].

 

Školsko obrazovanje je obavezno od 6. do 15. godine (16. u [[Južna Australija|Južnoj Australiji]] i [[Tasmanija|Tasmaniji]], odnosno 17. u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]), što je utjecalo na to da stopa nepismenosti bude manja od 1%. Australska vlada je podržala osnivanje 38 univerziteta i, iako je u međuvremenu otvoreno nekoliko privatnih, većina se financira sredstvima iz državnog budžeta. Postoji i državni sistem koledža za stručnu obuku, poznat kao TAFE instituti, a mnogi sindikati organiziraju obuku novih radnika. Oko 58% Australaca između 25. i 64. godine ima stručno ili visoko obrazovanje, a sa 49% fakultetski obrazovanog stanovništva, Australija je na prvom mjestu među zemljama članicama [[OECD|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]]. Odnos domaćih i inozemnih studenata na australskim fakultetima najveći je u OECD-u.<ref>[http://www.ecs.org/html/offsite.asp?document=http%3A%2F%2Fwww%2Eoecd%2Eorg%2Fdataoecd%2F20%2F25%2F35345692%2Epdf Education at Glance 2005] by OECD: Percentage of foreign students in tertiary education.</ref>

 

{{main|Popis gradova u Australiji}}

{{Najveći gradovi u Australiji}}

{{main|Kultura Australije}}

Od [[1788.]] pa sve do sredine [[20. stoljeće|XX. vijeka]], anglo-keltska kulturna tradicija bila je osnov australske kulture i razvijala se pod utjecajem specifičnog okruženja i kultura starosjedioca. Od tog razdoblja, australska kultura se razvijala pod snažnim utjecajem američke [[pop kultura|pop kulture]] (televizije i filma prije svega), masovne emigracije iz zemalja neengleskog govornog područja i azijskih susjeda. Bogata i originalna australska umjetnost — književnost, film, opera, muzika, slikarstvo, teatar, ples i zanati — poznata je i priznata širom svijeta.

Australija ima dugu historiju likovnih umjetnosti koju su začeli australski domoroci, crtajući po pećinskim zidovima ili na koži. Od dolaska Europljana krajem XVIII. vijeka, najčešći motiv australskog slikarstva je australski pejsaž, viđen u radovima [[Arthur Streeton|Arthura Streetona]], [[Arthur Boyd|Arthura Boyda]] i [[Albert Namatjira|Alberta Namatjire]], između ostalih. Tradicija starosjedioca uglavnom je prenošena usmeno i u uskoj je vezi s običajima i predaji o tzv. pravremenu (''[[Dreamtime]]''). Muzika australskih Aboridžina, njihov ples i slikarstvo, vidljivo utječu na suvremenu likovnu i scensku umjetnost. Australija ima živu tradiciju u muzici, [[balet]]u i teartu; mnoge teatarske trupe se financiraju iz saveznog budžeta. Svaki glavni grad ima simfonijski orkestar, dok je australska opera postala poznata sa čuvenom divom [[Joan Sutherland]]; australska muzika obuhvaća [[klasična muzika|klasičnu]], [[jazz]] i mnoge popularne žanrove.

I [[australska književnost]] je inspirirana okruženjem; djela pisaca poput [[Banjo Paterson|Banjoa Patersona]] i [[Henry Lawson|Henryja Lawsona]] donose upečatljiv doživljaj australske divljine. Obilježja kolonijalne Australije, opisana u ranoj književnosti, obrađuju period do moderne Australije, naglašavajući ideje jednakosti, povezanosti među ljudima (tzv. ''mateship'') i antiautoritarianizma. [[Patrick White]] je jedini Australac koji je [[1973.]] dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]; mnogi ga smatraju jednim od najznačajnijih pisaca na engleskom jeziku u XX. vijeku. [[Australski engleski]] je osnovna varijanta engleskog jezika; njegova gramatika i izgovor uglavnom se baziraju na britanskom engleskom, ali je obogaćen brojnim lokalnim leksičkim pravilima i frazama, od kojih su neke ušle i u standardni engleski.

 

Sport je važan dio australske kulture. Specifična klima dopušta brojne vanjske delatnosti; 23,5% Australaca starijih od 15 godina redovno sudjeluje u organiziranim sportskim aktivnostima. Na međunarodnom nivou, Australija ima jake timove u [[kriket]]u, [[hokej na travi|hokeju]], ''[[netball]]u'' (igra slična [[košarka|košarci]]), [[ragbi]]ju, a dobre rezultate ostvaruje i u [[biciklizam|biciklizmu]], [[veslanje|veslanju]] i [[plivanje|plivanju]]. Drugi popularni nacionalni sportovi su trke konja, [[nogomet]] i automobilizam. Australija je sudjelovala na svim [[Olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] novog doba, kao i na svakim [[Igre Commonwealtha|Igrama Commonwealtha]]. Bila je domaćin Olimpijade [[Olimpijada 1956|1956. u Melbourneu]] i [[Olimpijada 2000|2000. u Sydneyju]], a od 2000. godine nalazi se među prvih pet olimpijskih zemalja u odnosu na broj osvojenih medalja. Australija je također bila domaćin Igara Commonwealtha [[1938.]], [[1962.]], [[1982.]] i [[2006.]] godine. U ostale značajne međunarodne sportske događaje koji se redovno organiiraju u Australiji spadaju [[Australian Open]], prvi od četiri [[Grand Slam]] teniska turnira, godišnji međunarodni turniri u kriketu i [[Velika nagrada Australije]] u [[F1|Formulu 1]].

 

{{reflist}}