Ardašir I – razlika između verzija

Za rano sasnidsko razdoblje, a time i za vladavinu Ardašira I. malo je sačuvanih izvora. Pored ''Anala'' perzijsko-arapskog povjesničara [[Tabari]]ja s kraja 9. i početkom 10. stoljeća sačuvani su sasanidski reljefi i natpisi na stijenama, a od zapadnih izvora tu su [[Herodijan]], [[Zonar]], [[Historia Augusta]] (''Vita Alexandri Severi'', iako prilično bezvrijedna) i rimski povjesničar [[Kasije Dion]]. Antički rimski izvori izvještavaju prije svega o rimsko-perzijskim ratovima. Glede [[Genealogija|genealogije]] Sasanida postoje nejasnoće. U poznatom natpisu [[Nakš-i Rustam]] iz doba Ardaširova sina [[Šapur I.|Šapura I.]] nabrajaju se preci Sasanida pri čemu je naveden Ardaširov otac [[Papak]] (ili Babak), ali nije navedeno u kojem je rodbinskom odnosu prema rodonačelniku Sasanida [[Sasan|Sasanu]]u.

Ardašir je u početku kao i njegov otac bio vazal [[Parti|partskog]] kralja te je vladao područjem [[Persis]]a. Nije točno poznato kad je zavladao tim područjem (u izvorima i istraživanjima spominje se razdoblje u rasponu od 208. do 222. Ubrzo nakon krunidbe u [[Istakhr]]u osvojio je provinciju Kerman i propojio ju svome području. Ta ekspanzija izazvala je partskoga kralja [[Artaban IV.|Artabana IV.]] da zarati protiv Ardašira, ali ga je ovaj porazio. Čini se da se još i Ardaširov otac bunio protiv Parta želeći se osloboditi njihove dominacije. Do odlučujuće bitke došlo je godine 224. kod Hormizdagana u kojoj je Artaban poginuo. Time još nije bilo srušeno Partsko kraljevstvo jer su [[Arsakidi]] još držali [[Meopotamija|Mezopotamiju]] i [[Azerbejdžan]], dok su se u [[Armenija|Armeniji]] kao lokalni vladari održali sve do 5. stoljeća. Ardašir je zatim krenuo u osvajanja na istoku i došao vjerojatno sve do regije [[Horasan]]. Nepoznato je koja je sve područja na istoku osvojio niti je sigurno da li je država [[Kušan]] već za njegove vladavine postala vazalom Perzije.

Ardašir je za svoju prijestolnicu odabrao grad Ktesifon te podupirao [[zoroastrizam]] koji iapk nije bio službena religija. Ardašir je do godine 230. učvrstio sasanidsku vlast u osvojenim područjima, iako vojni pohodi protiv Armenije i Kraljevstva [[Hatra|Hatre]] nisu uspjeli. Ardašir je iste godine zaratio protiv [[Rimsko Carstvo|Rima]] s ciljem da osvoji sjevernu Mezopotamiju koju je 30 godina ranije anektirao car [[Septimije Sever]]. Herodijan (6,2) i Kasije Dion (80,4,1) izvještavaju da je Ardašir pritom nastupio kao nasljednik [[Ahemenidi|Ahemenida]] i zahtjevao sva područja kojima su oni nekada vladali. No to je danas sporno jer malo je vjerojatno da je Ardašir išta znao o vremenu Ahamenida. Ardašir je u svakom slučaju htio osvojiti nova područja te je uzeo naslov „kralj kraljeva“ (doduše samo ''Erana'' odnosno [Iran]a).

* [http://www.uni-kiel.de/klassalt/projekte/sasaniden/index.html Prosopografija Sasanidskog carstva u 3. stoljeću poslije Krista]

|prethodnik = [[Artaban IV.|Artaban IV.]] (kralj [[Parti|Parta]])