Appeasement – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
[[FileDatoteka:Bundesarchiv Bild 146-1976-063-32, Bad Godesberg, Münchener Abkommen, Vorbereitung.jpg|thumb|250px|right|Britanski premijer [[Neville Chamberlain]] i njemački kancelar [[Adolf Hitler]] pred potpisivanje [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]].]]
 
'''Appeasement''' (na [[engleski|engleskom]]: "povlađivanje", "primirivanje" ili "popuštanje") je izraz kojim se opisuje vanjska politika vodećih [[Zapadni svijet|zapadnih]] velesila [[1930-e|1930-ih]], prije svega [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], i to u kontekstu odnosa sa [[nacistička Njemačka|nacističkom Njemačkom]], [[fašistička Italija|fašističkom Italijom]] i, u manjoj mjeri, [[Japan]]om, a koje je karakterizirala nedostatak bilo kakve odlučne reakcije na njihovu agresivnu politiku, čak i kada je ona uključivala pokretanje [[rat|oružanih sukoba]], odnosno [[aneksija|aneksiju]] ili [[vojna okupacija|okupaciju]] drugih država, odnosno nastojanje da se slični postupci spriječe i zaustave [[diplomacija|diplomatskim]] [[kompromis]]ima, odnosno izdašnim teritorijalnim, političkim i drugim ustupcima u njihovu korist. Ličnost koja se najčešće vezuje uz tu politiku bio je [[Neville Chamberlain]], britanski premijer od 1937. do 1939. godine, a za vrijeme čijeg mandata je Njemačka [[Anschluss|anektirala]] [[Austrija|Austriju]] i čiji je zahtjev za aneksijom [[Čehoslovačka|čehoslovačkih]] [[Sudeti|Sudeta]] na kraju prihvaćen od strane britanske vlade koja je u ljeto 1938. [[Münchenski sporazum|Münchenskim sporazumom]] ostavila svoje čehoslovačke saveznike na cjedilu. Taj je sporazum, pak, za samo nekoliko mjeseci doveo do komadanja Čehoslovačke, te još ambicioznijih njemačkih zahtjeva na račun Poljske, što je na kraju dovelo do [[Invazija Poljske|izbijanja novog oružanog sukoba]] koji je eskalirao u [[Drugi svjetski rat]].
 
''Appeasement'' je nedugo nakon izbijanja Drugog svjetskog rata postao predmetom snažnih kritika, odnosno široko rasprostranjenog stava kako je značajno poboljšao geostratešku i ekonomsku poziciju Njemačke i drugih [[Sile Osovine|osovinskih]] sila, te tako ne samo potakao nastavak agresije i izbijanje sukoba, nego bio i zaslužan za osovinske uspjehe u prvim godinama rata. U [[levica|ljevičarskim]] krugovima se ''Appeasement'' često tumačio kao posljedica [[antikomunizam|antikomunističkog]] raspoloženja u britanskom političkom [[establishment]]u, odnosno nastojanja da se nacistička Njemačka i fašistička Italija okrenu protiv [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Sami zagovornici ''Appeasementa'' su, pak, tvrdili da im je glavni motiv bilo nastojanje da se po svaku cijenu izbjegne izbijanje novog [[svjetski rat|globalnog krvoprolića]]. Kasniji historičari, prije svega [[A. J. P. Taylor]], su ''Appeasement'' tumačili kao posljedicu objektivnih okolnosti u kojima su se našle vodeće zapadne sile, odnosno kombinacije ekonomskih problema uzrokovanih [[Velika depresija|Velikom depresijom]] i [[pacifizam|pacifizma]] koji je dominirao u najširom slojevima stanovništva i birača. ''Appeasement'' se ponekad tumači manje kao nastojanje da se spriječi rat, a više kao nastojanje da se kupi dragocjeno vrijeme kako bi se Britanija i Francuska mogle adekvatno naoružati pred neizbježni sukob.
 
== V. također ==
* [[Golub (politika)]]
* [[Umrijeti za Danzig]]
* ''[[Why England Slept]]''
* ''[[Gulity Men]]''
 
[[Kategorija:Historija Evrope]]