Apalači – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 8:
| uspon =
| koordinate = {{coord|36|00|N|82|00|E}}
| topografska mapa =[[datotekaDatoteka:AppalachianLocatorMap2.png|260px]]
| tip =
| starost =[[paleozoik]] oko 400 milijuna godina
Red 23:
Apalači su stari oko 400 milijuna godina, te su u usporedbi s mladim planinskim lancima [[Himalaja]], [[Stjenovite planine|Stjenjak (Rocky Mountains)]] i [[Alpe]] najstarije planine na svijetu. Ime su dobile po autohtonom [[Indijanci|indijanskom]] plemenu ''Apalachee''. Danas imaju sva obilježja jedne posebne regije, kao jedinstveni kulturni prostor - '''Apalačija''' (Appalachia). <ref>[http://www.arc.gov/index.do?nodeId=2 The Appalachian Region - Appalachian Regional Commission {{en icon}}]</ref>
 
== Geografske karakteristike ==
Apalači se prostiru u dužini od 2400 km od sredine [[Alabama|Alabame]] (od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]]) na jugu, sve do [[Kanada|kanadskog]] [[otok]]a [[Newfoundland]] i [[Zaljev Saint Lawrence|Zaljeva Saint Lawrence]] na sjeveru - [[Long Range Mountains]]. Lanac je podjeljen velikim riječnim dolinama i visoravnima u manje planinske masive. Apalači su nisko gorje blagih padina i zaobljenih vrhova, prosječne visine 900 metara. Najviši vrh Apalačija je [[Mount Mitchell]] u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] od 2 037 metara, to je ujedno i najviši vrh u [[SAD|Americi]] istočno od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]].</br>
Masiv Apalači dijeli se u tri grupe;
* '''Sjeverni Apalači''', od [[Kanada|kanadske]] provincije [[Newfoundland i Labrador]] do rijeke [[Hudson River|Hudson]], koji se prostire preko kanadskih provincija [[Nova Scotia i New Brunswick]] i [[Quebec]], kroz amaričke države [[Maine]], [[New Hampshire]], [[Vermont]] (Green Mountains), [[Massachusetts]], [[Connecticut]] i [[New York]].
* '''Srednji Apalači''' od rijeke Hudson do rijeke [[New River (Kanawha)|New River]] koji se prostire kroz države [[New Jersey]], [[Pennsylvania]], [[Maryland]], [[Ohio]], [[Virginia]] i [[Zapadna Virginia]].
* '''Južni Apalači''' od rijeke [[New River (Kanawha)|New River]] preko istočnih dijelova država; [[Kentucky]], [[Tennessee]]; sjevernih dijelova država, [[Sjeverna Karolina]], [[Južna Karolina]], [[Georgia]] do sredine [[Alabama|Alabame]].
=== Najviši vrhovi ===
[[datotekaDatoteka:Appalachian map.svg|thumb|right|270px|Geološka karta Apalačijskih planina]]
* [[Mount Mitchell]], 2037 m ([[Sjeverna Karolina]])
* Clingman’s Dome, 2025 m ([[Sjeverna Karolina]], [[Tennessee]])
Red 39:
* Spruce Knob, 1482 m ([[Zapadna Virginia]])
* Mont-Jacques-Cartier, 1268 m, ([[Quebec]], [[Kanada]])
[[datotekaDatoteka:Blue Ridge Montain Parkway.JPG|thumb|left|240px|Blue Ridge Montain dio Apalačijskih planina]]
 
== Apalači u historiji ==
Apalačke planine bile su prva granica do koje su se prvi [[Englezi|engleski]] doseljenici naseljavali, one su im predstavljale realnu prepreku na putu prema zapadu i tokom cijelog [[17. vijek]]a i velikim dijelom [[18. vijek]]a predstavljale su granicu iza koje se prostirao famozni prvi - '''[[Divlji Zapad|divlji zapad]]'''.
 
Red 49:
Međutim, to kraljevo obećanje, nije dugo održano, već [[1770]] poveo je [[Daniel Boone]] grupu naseljenika Apalačke planine i osnovao prva bijelačka naselja u [[Kentucky]]ju, sa njim je na taj pohod kao [[geometar]] krenuo i kasniji američki [[predsjednik]] [[George Washington]].
 
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==