Anamneza (medicina) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 37 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q188952 (translate me)
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 1:
[[Datoteka:Fotothek df n-06 0000371.jpg|thumb|Pisanje anamneze]]
[[Datoteka:Fotothek df n-06 0000372.jpg|thumb|Mjerenje [[Krvni tlak|krvnog tlaka]] tokom uzimanja anamneze]]
'''Anamneza''' (''anamnesis'') je riječ [[grčki jezik|grčkog]] porijekla i znači sjećanje. Ona podrazumijeva razgovor sa bolesnikom u cilju prikupljanja svih informacija koje su bitne za otkrivanje stvarne prirode [[bolest|bolesti]]i i tačno postavljanje [[dijagnoza|dijagnoze]]. Svi podaci dobijeni na ovaj način, zajedno sa podacima dobijenim tokom fizičkog pregleda i dopunskih ispitivanja, se bilježe u formular koji se zove povijest bolesti.
 
Postoji više vrsta povijesti bolesti, ali su one ustvari slične. Anamneza u okviru povijesti bolesti sadrži sljedeće dijelove: generalije, glavne tegobe, sadašnja [[bolest]], ranije [[bolest|bolesti]]i, ispitivanje o sadašnjem stanju (anamneza po sistemima), lična anamneza, obiteljska anamneza, socijalno-epidemiološki podaci i anamnezni zaključak.
 
Anamneza je osnova i najvažniji dio dijagnostičkog postupka i mnoge [[bolest|bolesti]]i se mogu dijagnosticirati već na osnovi dobro uzete anamneze.
 
== Generalije ==
Ovaj dio sadrži opće podatke, značajne za administraciju zdravstvene ustanove i vođenje evidencije. On obuhvata [[prezime]] i ime bolesnika, [[spol]], [[datum]] i mjesto rođenja, [[adresa|adresu]] stanovanja, bračno stanje, zanimanje, dan prijema u bolnicu, podatke o tome ko plaća bolničke troškove itd.
 
== Glavne tegobe ==
U ovom dijelu se bilježe dominantne tegobe bolesnika, navedene veoma kratko, tzv. "telegrafskim stilom".
 
== Sadašnja bolest (''anamnesis morbi'') ==
Ovo je jedan od najznačajnijih dijelova anamneze, gdje se vrši razrada glavnih tegoba. U praksi se svakoj tegobi poklanja posebna pažnja i za svaku se bilježe tri bitna podatka: otkad tegoba traje (što je ponekad teško precizno utvrditi), kako su se tegobe mijenjale i kakav je njihov odnos prema oboljelom organu.
 
Ukoliko bolesnik iz različitih razloga nije u stanju da sam pruži sve neophodne anamnestičke podatke, onda se isti uzimaju od srodnika ili drugih osoba (heteroanamneza).
 
== Ranije bolesti (''anamnesis vitae'') ==
U ovom dijelu anamneze se bilježe svi važni podaci o ranijim [[bolest|bolestima]]ima pacijenta, od najranijeg djetinjstva do trenutka prijema u zdravstvenu ustanovu. Postavljaju se pitanja o eventualnim ranijim operacijama, [[povreda|povredama]]ma, bolničkim liječenjima, [[injekcija|vakcinacijama]], preboljenim [[bolest|bolestima]]ima i sl.
 
== Ispitivanje o sadašnjem stanju ==
U okviru anamneze po sistemima imamo sljedeće dijelove: opće pojave, [[glava]] i [[vrat]], [[respiratorni sustav|organi za disanje]], [[kardiovaskularni sustav|organi za krvotok]], [[gastro-intestinalni sustav|organi za probavu]], [[mokraćni sustav|mokraćno-polni organi]], [[kost|i]], [[zglob|ovi]], [[mišić|i]], [[koža]] i [[živčani sustav]].
 
U dio ''opće pojave'' bilježe se podaci o nespecifičnim tegobama, koje su karakteristične za veći broj [[bolest|bolesti]]i (gubitak [[apetit]]a, malaksalost, slabost, pojačano [[znoj]]enje, promjene u tonu i boji glasa, temperatura, suhoća [[usta]], nesanica).
 
Usmjerenom anamnezom ''[[glava|glave]] i [[vrat|vrata]]a'' se otkrivaju i analiziraju poremećaji na nivou [[centralni živčani sustav|centralnog živčanog sustava]], [[čula]], limfnih čvorova, [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]], [[kralježnica|kralježničnog stupa]] itd. Obično se ispituju sljedeći faktori: glavobolje (kako i kada se javljaju, lokalizacija, širenje, intenzitet, trajanje, propratni simptomi), vrtoglavice (vertigo), stanje i broj [[zub|zuba]]a, pokretljivost [[vrat|vrata]]a, stanje [[čula]], eventualno uvećanje limfatika i [[štitna žlijezda|tiroidne žlijezde]], prisustvo boli i sl.
 
Nakon [[glava|glave]] i [[vrat|vrata]]a, ispituju se funkcionalni simptomi koji ukazuju na [[bolest|oboljenja]] ''[[respiratorni sustav|organa za disanje]]''. Ovdje se ubrajaju: kašalj, iskašljavanje, osjećaj otežanog [[disanje|disanja]] (dyspnoe), osjećaj gušenja, zvučni fenomeni u toku [[disanje|disanja]] (zviždanje, hroptanje), bolovi u [[grudni koš|grudnom košu]], cijanoza, sekrecija i krvarenje iz [[nos|nosa]]a, iskašljavanje [[krv|krvi]]i (haemoptysis, haemoptoe) itd.
 
Za anamnezu u dijelu ''[[kardiovaskularni sistem|organa za krvotok]]'' ([[kardiovaskularni sistem|kardiovaskularnog sistema]]) važni su sljedeći simptomi: dispneja, brzo zamaranje, bol iza [[grudna kost|grudne kosti]], napadi noćnog gušenja, osjećaj jačeg lupanja i preskakanja [[srce|srca]], otok na nogama (edem), grčevi, nesvjestice, iskašljavanje [[krv|krvi]]i, cijanoza, gastrointestinalne smetnje…
 
Kod ''[[gastro-intestinalni sistem|organa za probavu]]'' ispituju se: smetnje pri [[gutanje|gutanju]] [[hrana|hrane]], poremećaji apetita, mučnina, [[povraćanje]] (vomitus, emesis), regurgitacija, štucanje, [[podrigivanje]], gađenje na [[hrana|hranu]], nadutost, krčanje crijeva, tegobe u predjelu anusa, karakteristike stolice, pražnjenje crijeva (defekacija) itd.
 
Simptomi važni za ''[[urinarni sustav|mokraćno-polne organe]]'' su: bol u predjelu [[bubreg|bubrega]]a ili [[mokraćna bešika|mokraćne bešike]], tegobe pri mokrenju (pečenje, svrab), učestalo noćno mokrenje, promjene u izgledu i količini [[mokraća|mokraće]], [[krv]] u [[mokraća|mokraći]], otoci i sl.
 
Dio ''[[kost|kosti]]i, [[zglob|zglobovi]]ovi, [[mišić|mišići]]i i [[koža]]'' analizira promjene na [[koža|koži]], svrbež, tegobe pri kretanju, bol u [[zglob|zglobovima]]ovima i [[mišić|mišićima]]ima, grčeve, promjene u pokretljivosti, zamaranje, otok, crvenilo i druge slične simptome.
 
Za ''[[nervni sistem]]'' je važno ustanoviti kako pacijent spava (da li je san zdrav, okrepljujući), da li se javljaju nesvjestice i koliko često, da li su one praćene mučninom i povraćanjem, da li osoba dobro [[vid]]i, [[sluh|čuje]], osjeća [[miris]], [[ukus]] i [[dodir]], da li je prisutna nesigurnost u hodu i stajanju, da li pacijet nosi naočale itd.
 
== Lična anamneza ==
U ovom dijelu anamneze se obično bilježe štetne navike u pogledu pušenja, uzimanja [[alkohol|alkohola]]a, [[lijek|lijekova]]ova. Navodi se koliko dugo osoba puši, koliko [[cigareta]] dnevno, kad je eventualno ostavila pušenje; od kada pije, koju vrstu i količinu [[alkohol|alkohola]]a konzumira; koje [[lijek|lijekove]]ove koristi ili je koristila i u kojoj količini i ritmu itd. Također se unose podaci vezani za hobije, kućne ljubimce, neuobičajene navike u [[ishrana|ishrani]], navode se opširniji podaci o zanimanju.
 
== Obiteljska anmneza (''anamnesis familliae'') ==
U obiteljskoj anamnezi se ispituju i analiziraju podaci o [[bolest|bolestima]]ima u užoj i široj [[porodica|porodici]], koji su često veoma važni za otkrivanje tačne prirode [[bolest|bolesti]]i. Posebno su važne informacije o [[bolest|bolestima]]ima u bližoj [[obitelj]]i (roditelji, braća i sestre, djeca, ujaci, stričevi, tetke). Postavljaju se pitanja o svim [[bolest|bolestima]]ima za koje naslijeđe igra bitnu ulogu: [[tuberkuloza]], [[dijabetes]], hipo- i hipertenzija, [[bolest|bolest]]i [[srce|srca]], [[tumor]]i, duhovne bolesti, [[gojaznost]], [[hemofilija]]…
 
== Socijalno-epidemiološki podaci ==
Ovi podaci se odnose na obiteljski, profesionalni, stambeni i materijalni status, tj. na probleme koje bolesnik ima iz jedne od ovih sfera [[život|života]]a.
 
== Anamnezni zaključak ==
Na osnovu svih prikupljenih podataka i njihove podrobne analize, u ovom dijelu se izvodi zaključak o tome o kojoj se konkretno [[bolest|bolesti]]i radi. On nije isto što i [[dijagnoza]], ali ipak mora da bude precizan i realan.
 
==Izvori==
Ivković-Lazar T, Kovač T, Lepšanović L, Pejin D, Popović K, Tabori Đ, Tepavčević P, Trifunović S, Živanović M: '''"Praktikum fizičke dijagnostike sa osnovama interne propedevtike"''', Novi Sad 2001. ISBN 86-7197-173-2
 
== Izvori ==
Ivković-Lazar T, Kovač T, Lepšanović L, Pejin D, Popović K, Tabori Đ, Tepavčević P, Trifunović S, Živanović M: '''"Praktikum fizičke dijagnostike sa osnovama interne propedevtike"''', Novi Sad 2001. ISBN 86-7197-173-2
 
[[Kategorija:Medicinska dijagnostika]]