An Shi ustanak – razlika između verzija

|komandant1= [[Tang Xuanzong]],<br />[[Tang Suzong]],<br />[[Gao Xianzhi]] †,<br />[[Geshu Han]] †,<br />[[Guo Ziyi]]

|komandnant2= '''[[An Lushan]]''' †,<br />[[An Qingxu]] †,<br />[[Shi Siming]] †,<br />[[Shi Chaoyi]] †

|gubici1= '''Poginuli'''<br />33.000.000<ref>Sorokin, Pitirim: ''The Sociology of Revolution'', New York, H. Fertig, 1967, OCLC 325197 - cited by [http://users.erols.com/mwhite28/warstat0.htm#AnLushan White]</ref>-36.000.000<ref name="Twentieth">[http://users.erols.com/mwhite28/warstat0.htm Death toll figures of recorded wars in human history]Twentieth century Atlas</ref>

== Napredovanje prema glavnom gradu ==

Heng se proglasio [[Car Suzong od Tang|carem SuzongSuzongom]]om. Njegova prva odluka bila je imenovati generale [[Guo Ziyi]]a i [[Li Guangbi]]a da se pozabave se pobunom. Generali, nakon mnogo razmišljanja, su odlučili unajmiti čete od ogranka turskog [[Tujue]] plemena, [[Huihe]] pleme (preci današnjih [[Ujguri|Ujgura]]). Potez se ispostavio uspješnim, pošto su imperijalne čete uspjele ponovno osvojiti I grad Chang'an i Luoyang, iako nisu uspjeli nagovoriti pobunjenike da im se pridruže<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/22126/An-Lushan/280/An-Lushans-rebellion An Lushan]Encyclopedia Britannica</ref>.

Imperijalne snage su dobile pomoć od unutarnjih otpadnika novo formirane dinastije. An Lushana je ubio vlastiti sin [[An Qingxu]] nedugo nakon što je došao na tron. Njega je pak ubio general [[Shi Siming]]. Shi je uspio ponovno osvojiti Luoyang sa svojom četom. Ipak, njega je također ubio njegov sin, [[Shi Chaoyi]]. Nakon toliko previranja i brzog previranja na vlasti, postal je jasno da je nova dinastija nestabilna ted a neće još dugo opstati. Kao posljedica, generali su masovno počeli prelaziti u Tang dinastiju. Konačno, kada je Luoyang pao pri dolasku četa Tang dinastije, Shi Chaoyi je počinio samoubojstvo [[763]]), što povjesničari gledaju kao kraj 8-godišnje pobune.

== Smrtnost i povijesne implikacije ==

Pobuna je obuhvatila vladavinu tri cara, od Xuanzonga do Daizonga. Smrtnost poginulih i nestalih, uključujući one koje je uzrokovalo potiskivanje i glad, se procjenjuje na 36 milijuna žrtava<ref name="Twentieth"/>, čime je to bio [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|najsmrtonosniji i najrazorniji sukob]] za bilo koji događaj u ljudskoj povijesti narednih 1200 godina, sve dok ga nije premašio [[Drugi svjetski rat]]. Prije pobune, [[754]]., Kina je brojala 52,880,488 poreznika, nakon sukoba taj je broj spao na samo 16,900,000<ref>[http://users.erols.com/mwhite28/warstat0.htm#AnLushan An Lushan Rebellion]Twentieth Century Atlas</ref>, dakle gubitak od 36 milijuna, ili gotovo 70 % stanovništva. S obzirom da je svjetska populacija tada brojala oko 210<ref>[http://www.census.gov/ipc/www/worldhis.html Historical Estimates of World Population]Census.gov</ref> do 300 milijuna<ref>[http://www.vaughns-1-pagers.com/history/world-population-growth.htm World Population Growth History]Vaughns</ref> žitelja, ta je pobuna najsmrtonosniji sukob u povijesti po postotku poginulih ljudi u svjetskom udjelu, koji je bio oko 12 do 17 % stanovništva. Neki povjesničari su pak skeptični oko tako velikog broja žrtava zbog rasula popisa stanovništva tijekom pobune.

Pobuna je značajno oslabila centraliziranu birokraciju dinastije Tang. Pojavile su se autnomne provincije te ad hoc financijske organizacije koje su smanjile utjecaj redovne birokracije u [[Chang'an]]u<ref name="DeBlasi">{{cite journal | author=DeBlasi, Anthony| title=Striving for Completeness: Quan Deyu and the Evolution of the Tang Intellectual Mainstream| journal=Harvard Journal of Asiatic Studies| year=2001| volume=61| issue=1| page=5-36| url=http://links.jstor.org/sici?sici=0073-0548%28200106%2961%3A1%3C5%3ASFCQDA%3E2.0.CO%3B2-U | pages=5 | doi=10.2307/3558586}}</ref>. Pošto je dinastija težila miru nakon toga turbulentog razdoblja, mnogi pobunjenici su dobili pomilovanje. Ekonomska kontrola sjeveroistočne regije postal je isprekidana dok je car postao samo marioneta za najjače garnizone. Uzgred, zbog toga što se pouzdala na plaćenike od susjednih plemena, dinastija je izgubila dio prestiža u očima “barbara”, koji su pokretali pohode na susjedna naselja.

Osim što je bila razorna sa ekonomsko-političkog stajališta, pobuna jetakođer oštetila intelektualnu kutluru dinastije. Mogim intelektualcima su u tom trenutku prekinute karijere te su zaključili da je nedostatak moralne ozbiljnosti u intelektualnoj kulturi bio jedan od značajnijih razloga pobune <ref>DeBlasi, Anthony (2001) p. 7</ref>.

Za mnoge kineske povjesničare, pobuna je bila prekretnica u povijesti dinastije Tang. Narednih 144 godine, ta je dinastija formalno prestala postojati u svemu osim u imenu, čime je ostala samo sjena od slavnih dana careva Taizong I Xuanzong.

== Izvori ==

* [http://www.cgan.com/english/china-art/www/history/tang.html Tang (618 - 907)]

* [http://www.chinaknowledge.de/History/Tang/tang-event.html Chinaknowledge.de]