Almati – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vitek je premjestio stranicu Alma-Ata na Almati: tako se zove
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 115:
 
}}
'''Almati''' ili po starom - '''Alma-Ata''' ([[Kazaški jezik|kazaški]]: Алматы, [[Ruski jezik|ruski]]: Алма-Ата) je najveći [[grad]] [[Kazahstan]]a od 1 324 739 stanovnika <ref name=brit/>(2008.), što predstavlja 8% ukupnog stanovništva. On je najvažniji ekonomski, obrazovni, kulturni i komercijalni centar zemlje.
 
''Alma-Ata'' je bila [[glavni grad]] [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika|Kazaške SSR]] od [[1929]]. do [[1998]]. i glavni grad nezavisnog [[Kazahstan]]a od [[1991]]. do [[1997]]., a tad je prijestolnica premještena u centalno položenu [[Astana|Astanu]]. <ref name=brit/>
== Geografske karakteristike ==
[[datotekaDatoteka:View of Almaty from Green Hill (3992610622).jpg|thumb|left|260px|<center>Pogled na grad sa Zelenog brda]]
''Almati'' je smješten u jugoistočnom dijelu [[Kazahstan]]a, udaljen 80 km od [[granica|granice]] s [[Kirgistan]]om i oko 300 km od granice s [[Kina|Kinom]].
 
''Almati'' leži na sjevernim obroncima [[planina|planine]] [[Zailijski Alatau]] (dio [[planinski masiv|masiva]] [[Tanšan]]) na prosječnoj [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 do 900 m, na mjestu gdje se [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] Boljšoja i Malaja Almatinka slivaju u ravnicu. <ref name=brit/>Grad ima [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] s malo padalina, relativno umjerenu zbog položaja među planinama.
 
Većinsko stanovništvo grada su [[Rusi]] i [[Kazasi]], uz nešto manje [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], [[Ujguri|Ujgura]], [[Tatari|Tatara]] i [[Nijemci|Nijemaca]]. <ref name=brit/>
Red 128:
''Almati'' leži u [[geologija|geološki]] vrlo nestabilnom terenu, pa su ga u dva navrata; [[1887]]. i [[1911]]. pogodili razorni [[potres]]i.
Enormo klizanje zemlje sa poplavom koju je prouzročila [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] Malaja Almatinka uništilo je puno kuća i pobilo dosta ljudi - [[1921]].
Da se spriječi moguće daljnje kllizanje zemljišta [[1966]]. eksplozivima je izazvano klizanje sve do izgrađene brane od 100 metara, koja je uspjela spasiti grad i dokazala svoju efikasnost [[1973]]., ali je zbog sigurnosti povišena na 140 m. <ref name=brit/>
[[datotekaDatoteka:View from the window (4002737308).jpg|thumb|right|280px|<center>Novi moderni centar grada]]
== Historija ==
Današnji grad osnovan je [[1854]] kad su [[Rusi]] izgradili vojnu [[fortifikacija|utvrdu]] - ''Zailijskoje'', na mjestu gdje je nekad ležalo
[[Antika|antičko]] naselje ''Almati'' kog su razorili [[Mongol]]i u [[13. vijek]]u. Već od iduće godine - [[1855]]. utvrdi je promjenjeno ime u '''Verni''', oko koje su se počeli naseljavati trgovci i seljaci iz evropske Rusije, [[Tatari]] i [[Kozaci]]. Pa je [[1867]]. iz utvrde izrastao grad po imenu ''Verni'', koji je proglašen [[glavni grad|administrativnim centrom]] novoformirane Semirečenske oblasti u ruskom Turkestanu. Do [[1906]]. broj stanovnika ''Vernija'' popeo se na 27 000, od njih su dvije trećine bili [[Rusi]] i [[Ukrajinci]]. <ref name=brit/>
 
[[SSSR|Sovjeti]] su zavladali gradom [[1918]]. <ref name=brit/> a [[1921]]. su mu promjenili ime u ''Alma-Ata'', po njegovom starom [[Kazasi|kazaškom]] imenu - ''Almati'' (koje doslovno prevedeno znači ''Otac jabuka''<ref name=brit/>), zbog puno drva tog voća koje raste u tom kraju. Razvoju grada išlo je na ruku kad je [[1929]]. postao [[glavni grad]] [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika|Kazaške SSR]] umjesto [[Kizilorda]], kao i dovršetak [[željeznička pruga|željezničke pruge]] [[Turkestan]] - [[Sibir]] - [[1930]]. Nakon tog je grad počeo rapidno rasti, od 46 000 koliko je imao [[1926]]. do 221 000 u [[1939]]. Rast grada nastavio se i za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kad je u njega izmješteno puno [[tvornica]] iz [[Evropa|evropskog]] dijela [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. <ref name=brit/>
 
Nakon što je [[Kazahstan]] stekao nezavisnost - [[1991]]., gradu je promjenjeno ime u ''Almati''. [[Kazahstan]]ska vlada odlučila je [[1994]]. preseliti [[glavni grad|prijestolnicu]] u [[Astana|Astanu]], što je napravljeno do [[1997]]. <ref name=brit/>
[[datotekaDatoteka:Almaty-kazakhstan 3.jpg|left|240px|thumb|<center>Saborna crkva Kristova uskrsnuća]]
== Obrazovanje i znamenitosti ==
''Almati'' ima brojne visokoškolske institucije, - Kazaški državni univezitet Al-Farabi osnovan [[1934]]., pedagoški, ekonomski, politehnički, agronomski i medicinski institut, i veliku Državnu biblioteku - Puškin.
U gradu djeluje Kazaška akademija nauke i umjetnosti sa svojim brojnim naučno - istraživačkim institutima. ''Almati'' ima operu, brojne muzeje i teatre koji daju predstave na [[Ruski jezik|ruskom]], [[Kazaški jezik|kazaškom]] i [[Ujgurski jezik|ujgurskom]].
 
Red 146:
 
Odmah iznad grada na planini Kök Töbe, do koje vozi [[žičara]] nalazi se Park prirode i rekreaciona zona grada. Sjeverno od grada leži veliko [[akumulaciono jezero]] [[Kapčagaj (hidroelektrana)|Kapčagaj]] na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Ili (rijeka)|Ili]].
== Privreda i transport ==
''Almati'' je glavni privredni centar zemlje, u njemu se nalazi 1 / 3 sve prehrambene industrije, i 1 / 4 lake industrije. <ref name=brit>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/16771/Almaty
Red 154:
|accessdate = 07. 07. 2013}}</ref>
 
Grad je relativno izoliran, jer se samo [[željeznica|željeznicom]] i [[avion|avionom]]om povezan sa svijetom, cestom je gotovo nemoguće doći do njega. Aerodrom Almati ([[IATA]]: '''ALA''', [[ICAO]]: '''UAAA''') je izgrađen još [[1930]].
 
Za razliku od toga, grad ima idealno rješen javni transport, koji će biti i bolji kad se dovrši
Red 160:
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Almaty}}
* [http://www.almaty.kz/ Službena stranica] {{ru icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/16771/Almaty ''Almaty'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}}
 
[[Kategorija:Gradovi u Kazahstanu]]