Alkoholizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 29:
* [[šećerna trska]] = [[rum]]
== Povijest alkoholizma ==
[[Magnus Huss]] je u [[19. vijek|19. stoljeću]] napravio koncept alkoholizma kao [[bolest]]i, kada je prvi put jedno bolesno stanje nazvao '''alcobolismus'''. Tek [[1952]]. godine, [[WHO|Svjetska zdravstvena organizacija]] definirala je alkoholizam kao [[bolest]] i prema toj
definiciji: ''"Alkoholizam je bolest, a alkoholičar je bolesnik kod koga se zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe alkoholnih pića pojavljuje psihička i fizička ovisnost, zdravstveni problemi, obiteljski i društveni poremećaji"''. <br />
Deseta revizija [[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema]] ([[MKB 10|MKB-10]]) svrstava alkoholizam u poglavlje [[MKB-
Posljedica pijenja alkohola očituje se u mnogim granama medicine poput [[Interna medicina|interne]], [[Traumatologija|traumatologije]], [[Neurologija|neurologije]], [[Kirurgija|kirurgije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]]. Oko 30-40% internističkih bolesnika liječi se zbog alkoholizma, a 30% psihijatrijskih hospitalizacija odnosi se na alkoholičare.
Red 41:
[[Datoteka:Imlauer Ihr zu Fuessen 1883.jpg|thumb|200 px|thumb|Stereotipni prikaz alkoholičara]]
Iako je alkoholizam "postao" bolest iliti poremećaj, u stvarnom svakodnevnom životu on se smatra lijepo rečeno samo ''"stilom života"'' ništa više. Kroz povijest do danas oblikovao se [[mentalitet]] u kojemu je pijenje nešto sasvim normalno, štoviše ljudsko je [[društvo]]
Danas postoje dva zanimljiva vladajuća stava o alkoholizmu. Jedan je [[liberalizam|liberalan]] prema pijenju, pijanstvu i alkoholizmu, a drugi osuđuje alkoholizam i promovira takozvano ''"normalno pijenje"'' i ''"društveno prihvatljivo pijenje"''. Što opet s druge strane dokazuje ukorijenjeni mentalitet, kako je pijenje "društveno prihvatljivo", ali tobože u "granicama normale".
Red 79:
== Razvoj ==
[[Uzrok]]e alkoholizma dijelimo na ''biološke'', ''psihološke'' i ''sociološke'' čimbenike.
* '''[[Biologija|Biološki]]''': od bioloških čimbenika najčešće su to [[genetika|genetičke]] teorije, koje alkoholizam promatraju kao [[nasljedne bolesti|nasljednu bolest]]. Razni [[gen]]ski čimbenici dakako utječu i na razlike u [[reakcija|reakciji]] na alkohol, različitu osjetljivost [[mozak|mozga]] i drugih tjelesnih sustava na alkohol, brzina eliminacije alkohola, stjecanje tolerancije i fizičke ovisnosti.
* '''[[Psihologija|Psihološki]]''': psihološke teorije gledaju na alkoholizam kao ''individualni psihološki problem'', a socijalni čimbenici mogu imati više ili manje utjecaja na razvoj. Spominje se [[oralna fiksacija]] i zastoj u [[Razvoj ličnosti|razvoju ličnosti]] kao glavna obilježja primarnog alkoholizma. Te fiksacije kasnije rezultiraju [[infantilizam]], pojačanu ovisnost, [[narcisoidnost]] i [[pasivnost]].
* '''[[Sociologija|Sociološki]]''': u sociološkom pogledu na alkoholizam razmatraju se pojmovi odnosno teorije poput primarne i sekundarne [[porodica|obitelji]] alkoholičara, a i vrlo često [[obiteljski alkoholizam]].
Ni jedna od navedenih teorija ne može se isključiti, alkoholizam je izrazito kompleksan problem, koji obuhvaća činioce često vrlo raznih grana znanja, stoga iz svake pojedine grane uzročnika sudjeluje barem jedan čimbenik u stvaranju alkoholizma. Alkoholizam nikada nije rezultat samo jednog činioca.
Red 87:
=== Faktori rizika ===
Sklonost alkoholizmu se može vidjeti i po određenim faktorima rizika a to su:
* [[pol|spol]] (muških alkoholičara je 3 do 5 više nego žena),
* [[porodica|obiteljska]] sklonost,
* neke [[Zanimanje|profesije]] ([[konobar]]i, [[pisac|pisci]], [[glumci]], radnici u tvornicama alkohola),
* [[Religija|religijski]], [[etnologija|etnički]] i [[Geografija|geografski]] ([[Muslimani]] i [[Jevreji|Židovi]] rijetko piju, [[Francuzi]], [[Finci]] i [[Šveđani]] piju više)
* Osobe s nižom razinom [[serotonin]]a sklonije su alkoholizmu, također ovisi o razini aktivnost [[enzim]]a [[Antidiuretski hormon|ADH]] i [[ALDH]].
=== Jellinekova tipologija alkoholizma ===
[[Kanada|
* '''Alfa-alkoholičar''' koristi alkohol, da bi se u konfliktnim situacijama osjećao bolje, ovisan o alkoholu, ali ne gubi kritičnost i kontrolu
* '''Beta-alkoholičar''' (''prigodni pijanac'') uvjetovan je osobito sociokulturološkim razlozima.
* '''Gama-alkoholičar''' strastveno je željan pića, psihički je ovisan o alkoholu, izgubio je kontrolu kritičnosti pri piću
* '''Delta-alkoholičar''' (''alkoholičar iz navike'') nastaje u određenim socioekonomskim i kulturnim uvjetima, kod delta-alkoholičara psihički činioci nemaju značenja
* '''Epsilon-alkoholičar''' je povremen -periodičan, "kvartalan" oblik sklonosti alkoholu.
=== Dijagnoza ===
Red 111:
procjenu za uočavanje potencijalnog alkoholizma:
# Jeste li se ikada osjećali, da bi trebali smanjiti pijenje?
# Jesu li vas ljudi dosađivali kritiziranjem vašeg pijenja?
# Jeste li se ikada osjećali krivim za svoje pijenje?
# Jeste li se ikada osjećali, da vam piće treba odmah ujutro za smirenje ili za prekinuti dosadu?
Dva odgovora s ''da'' upućuju na potencijalni alkoholizam, i potrebna je daljnja provjera.
Red 122:
* MAST - Michigan Alcohol Screening Test (Test za otkrivanje alkoholizma)
* AUDIT - Alcohol Use Disorders Identification Test (Test za identifikaciju poremećaja uzrokovanih alkoholizmom)
* PAT
* DSM-IV - dijagnoza tolerancije na alkohol
Red 130:
=== Faze alkoholizma ===
* '''Faza društvene potrošnje''' - Organizam se privikava na alkohol. Ponavljana konzumacija povećava toleranciju organizma na alkohol pa konzument uzima sve veće količine alkohola za isti učinak.
* '''Faza alkoholizma''' - Ovisnost o alkoholu obilježena je prisilom za stalnom i ponavljanom konzumacijom alkohola, kako bi se doživio učinak ili izbjegla apstinencijska kriza.
* '''Faza nepovratnih oštećenja''' - Organizam već slabije podnosi alkohol. Dovoljne su i male količine alkohola, koje dovode do opijenosti.
Nastupaju razna zdravstvena i društvena oštećenja (promjene osobnosti i ponašanja alkoholičara).
Red 139:
U početku akutnog opitog stanja (0,5 ‰) javlja se promjena ponašanja, ali teško prepoznatljiva. S povećanjem alkohola u krvi (2,5‰) javlja se [[ataksija]], [[nistagmus]], proširenje zjenica, crvenilo lica, dvoslike, [[povraćanje]], miris po alkoholu i tako dalje. Dalje od toga (5‰) nastaje poremećaj svijesti do [[koma|kome]], a pri većim koncentracijama nastupa smrt, zbog zatajenja [[dišni sistem|dišnog sustava]].
Alkohol izaziva produljenje trajanja [[refleks]]a, negativno djeluje na osjetila poput [[vid]]a i [[sluh]]a, očituje se u lošoj ravnoteži te koordinaciji.
Dobro raspoloženje prelazi u [[euforija|euforiju]] (prenaglašena veselost). Pomiču se [[etika|etičke]] granice. Činjenice se više ne procjenjuju stvarno, kao ni vlastita osobnost. S precjenjivanjem samoga sebe dolazi do opasnosti. Ponašanje prema sebi i drugima sve je neodgovornije. Gubi se sposobnost ispravnog reagiranja, a kod veće koncentracije i sposobnost mišljenja.
Red 169:
Tetidis ili Antabus psihoza nastaje primjenom [[Tetidis]]a ([[disulfiram]]) namijenjenog liječenju alkoholičara. U slučajevima 1:10.000 javlja se akutna psihoza s velikim strahom, psihomotoričkim nemirom i paranoidnim idejama, traje nekoliko dana. Ako potraje može završiti težim psihoorganskim poremećajima. Disulfiram blokira razgradnju alkohola na razini [[acetaldehid]]a
=== Alkoholna demencija i depresivno stanje ===
'''[[Alkoholna demencija]]''' je teže organsko oštećenje, u najgorem slučaju [[mozak|mozga]], što se očituje u njegovoj difuznoj [[atrofija|atrofiji]].
Česta pojava akutnog stanja je i [[amnezija]], kod tzv. društvenih pilaca gdje dolazi do akutnog pijanstva. [[Depresija|Depresivno]] stanje može biti uzrok pojačanog pijenja, a alkoholizam može biti uzrok depresiji. U onih koji su primarno bili depresivni ili postali tijekom alkoholizma vrlo često je pojava suicidalnih misli i samog [[samoubistvo|suicida]].
Red 176:
[[Datoteka:Alcoholic hepatitis.jpg|thumb|thumb|150px|Mikroskopski prikaz jetre s alkoholnim hepatitisom]]
Bolest [[jetra|jetre]] uzrokovana alkoholom je najčešća bolest ([[Alkoholna bolest jetre|ABJ]]). 90% alkohola se razgradi u jetri i to 0.1 promil na sat. Česti poremećaj je masna jetra, no to je reverzibilno. Ozbiljniji oblik ABJ-a je [[alkoholni hepatitis]], karakteriziran stalnim upalnim promjenama i [[ciroza|cirozom]], koja je obilježena progresivnim ožiljkavanjem jetrenog tkiva.
10-35% alkoholičara razvije alkoholni hepatitis, a 10-20%
=== Živčani sustav ===
Studija s ''National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism'' ([[NIAAA]] - Nacionalni institut za zlouputrebu alkohola i alkoholizam) ukazuje na povezanost smanjenog moždanog razvoja alkoholičara s poviješću alkoholizma u obitelji, dok te povezanosti nema u alkoholičara bez takve obiteljske povijesti. Ova studija je dokazala i kako [[dete|djeca]] alkoholičara u odrasloj dobi imaju u prosjeku oko 4% manji [[intrakranijski volumen]] (IKV – rast [[mozak|mozga]] i [[lobanja|lubanje]]), a [[Kvocijent inteligencije|IQ]] im je u prosjeku niži za 5.7 bodova, ali je još uvijek unutar normalnih vrijednosti. Alkohol u organizmu na živčani sustav djeluje tako da povećava promet [[dopamin]]a i [[noradrenalin]]a, smanjena je transmisija [[neurotransmiter]]a [[acet-kolin]], povećana transmisija [[GABA]]e
Može se razviti sindrom [[Wernickova encefalopatija]] zbog nedostatka [[vitamin B1|tiamina]] ([[Vitamin B]]) u organizmu, karakterizirana kao poremećaj [[Pamćenje|memorije]], zbunjenost i nedostatak koordinacije, daljnji tok vodi [[Korsakovljeva psihoza|Korsakovljevoj psihozi]], udruženjem nastaje Wernick-Korsakoff sindrom.
Red 197:
'''Činjenice alkoholizma''':
* Jedna trećina [[brak]]ova raspada se zbog alkoholizma.
* Alkoholizam dovodi do zanemarivanja [[porodica|obiteljskih]] dužnosti i nebrige za djecu, a najgori slučaj je kada su oba roditelja alkoholičari.
* Alkoholizam dovodi do osiromašenja obitelji, kako emocionalno tako i materijalno.
* Alkoholizam dovodi do agresivnosti i [[nasilje u porodici|nasilja u obitelji]], gdje su nerijetko žrtve i [[dete|djeca]], nastaju tzv. krnje obitelji, što je rezultat rastava ili prerana smrt alkoholičara.
* Alkoholizam negativno djeluje na [[populacijska politika|populacijsku politiku]].
* Alkoholizam dovodi do psihičkih poremećaja unutar obitelji, a najviše i najvažnije kod djece.
* Alkoholizam je problem cijele obitelji i okoline, u tom problemu izrazito teško mogu proći djeca pogotovo, ako se radi o djeci u razvoju i u osjetljivom razdoblju.
== Liječenje, Klub liječenih alkoholičara ==
Red 221:
Recidiv je prisutan kod alkoholičara, koji nisu primjereno liječeni, bez obiteljske terapije i kluba liječenih alkoholičara. Bez dugotrajne potpore alkoholičar se vrlo lako vraća staroj navici koje društva odobrava čak do vršenja pritiska da se pije. Izvor pijenje može biti obitelj, koja ima takve običaje i generacijski ih prenosi pa do društva koje ima toleranciju prema poremećajima ponašanja i alkoholizmu.
== Historijski "slavni" alkoholičari ==
* [[Klaudije]] - rimski car iz prvog vijeka
* [[Mihajlo III (vizantijski car)|Mihajlo III Pijanica]] - bizantski car iz 9 vijeka
* [[Winston Churchill]] - britanski lider iz drugog svetskog rata
* [[Ernest Hemingway]] - slavni pisac
== Izvori ==
| |||