|
== Historija ==
Narod Agaj se prvi put spominje u spisu [[bizant]]skog [[geograf]]a [[Kozma Indikoplevst|Kozme Indikoplevsta]] Monumentum Adulitanum iz [[6. vijek]]a, u kojem je Kozma opisao neke [[Aksumsko kraljevstvo|aksumske]] napise na zahtev aksumitskog kralja.
On je sa aksumskog natpisa iz [[3. vijek]]a, naveo narod "Athagaus" (ili Athagaous), a to je možda značilo Ad Agaus, što bi značilo "sinovi <ref>Herausgegeben von Uhlig, Siegbert, ''Encyclopaedia Aethiopica: A-C''. Wiesbaden:Harrassowitz Verlag, 2003. str. 117</ref> od Agaja." <ref name="Encyclopaedia">Herausgegeben von Uhlig, Siegbert. ''Encyclopaedia: A-C''. str. 142.</ref> Athagaous se spominju kao narod koje je pokorio nepoznati kralj.<ref> Munro-Hay, Stuart. Aksum: An African Civilization of Late Antiquity (Edinburgh: University Press, 1991), str. 187</ref>
Ime Agaj se kasnije spominje u natpisu iz [[4. vijek]]a [[Aksumsko kraljevstvo|aksumskog]] kralja Ezana<ref name="Encyclopaedia"/> i kralja Kaleba iz [[6. vijek]]a. Na temelju tih spisa, dio historičara prigrlio je teoriju, koji su prvi iznjeli Edward Ullendorff i Carlo Conti-Rossini, da su strari Agajci živjeli daleko sjevernije na [[Etiopska visoravan|Etiopskoj visoravni]], ali su ili protjerani ili asimilirali od [[Semitski jezici|semitskih]] - [[Tigranje|Tigranja]] i [[Amhara (narod)|Amharaca]].<ref>Taddesse Tamrat, ''Church and State in Ethiopia (1270 - 1527)'' (Oxford: Clarendon Press, 1972), str. 26.</ref>
Kozma Indikoplevst u svom kasnijem spisu "Krišćanska topografija", navodi da glavni trgovački put za zlato vodi preko kraja "Agaj" U Etiopiji.<ref name="Encyclopaedia" />
Agajci su imali vlastitu kneževinu na jugu [[Etiopska visoravan|Etiopske visoravni]] na platou [[Provincija Tigraj|Tigraja]] od [[3. vijek|3.]] do [[6. vijek]]a. Od [[6. vijek]]a počeli su utjecaji [[Kršćanstvo|kršćanstva]] i [[Judaizam|judaizma]], tako da su u [[10. vijek]]u počele borbe između sjevero-zapadnih agajaca koji su prigrlili judaizam "Falaša" i istočnih agajaca koji su pak preferirali kršćanstvo. Agajci su se uspeli do vladarskih pozicija u Etiopiji, za vrijeme [[Dinastija Zagaj|Dinastije Zagaj]] od oko [[1137]]. do [[1270]]. Čak je i ime dinastije derivat fraze na [[giz]]u Ze-agaj, koja je značila "Agaj", a odnosila se na narod Agaj.
Agajci danas žive raspršeni u velikom broju enklava između brojnijih [[Amhara (narod)|Amharaca]], kao pleme Bilin oko grada [[Keren, Eritreja|Keren]] u [[Eritreja|Eritreji]], kao plemena Kemant i Kuara, sjeverno od jezera [[Jezero Tana|Tana]] oko grada [[Gondar]]a u [[Regija Amhara|Regiji Amhara]], brojne skupine žive južno od jezera [[Jezero Tana|Tana]] u [[Zona Agaj Avi|Zoni Agaj Avi]]. Puno Agajaca živi oko grada [[Sokota]] blizu granice sa [[Regija Tigraj|Regijom Tigraj]].
== Jezici ==
== Izvori ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Etiopija]]
|
