Otvori glavni meni

Izmjene

Dodan 31 bajt ,  prije 9 godina
m/м
sitna dotjerivanja
'''Uljana repica''' (lat. ''Brassica napus'') je [[industrijsko bilje|industrijska biljka]].
 
Koristi se za proizvodnju prehrambenog [[ulje|ulja]], ali i za [[biodizel]]. U prosjeku 1 [[hektar]] zasijane uljane repice može dati 400 litara[[litar]]a biodizela. <ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=8652 Glas Koncila br. 38 (1682)] Vlado Čutura: Biodizel u Hrvatskoj, razgovor sa Snježanom Fijan-Parlov, konzultanticom Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, 17. IX. 2006.</ref>
 
Najveći proizvođači su u zemljama Europske[[Evropska Unija|Evropske Unije]], [[Kanada]], [[SAD]], [[Australija]], [[Kina]] i [[Indija]]. U potonjoj uljana repica čini 13% posijanih površina. Prema [[:en:United States Department of Agriculture|Američkom odjelu za poljoprivredu]], uljana repica je bila treći glavni izvor [[biljno ulje|biljnog ulja]] 2000. godine, iza [[soja|soje]] i [[palma uljarica|palme uljarice]] (''Elaeis guineensis'').
 
Uljana repica je drugi svjetski glavni izvor proteinske[[protein]]ske hrane iako čini tek petinu proizvodnje soje, prvog glavnog izvora proteinske hrane.
 
U Evropi se uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svježem stanju. Koristi se i za [[silaža|silažu]]. Njeni nusproizvodi se koriste za krmne smjese. Koristi se i u [[ratarstvo|ratarstvu,]] za zelenu gnojidbu, kao i za [[plodosmjena|plodosmjenu]] između [[pšenica|pšenice]] i [[kukuruz]]a.
 
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je najrasprostranjenija [[ozima]] uljana repica.
U poljoprivredi se koristi za [[plodosmjena|plodosmjenu]], u smjeni uzgoja [[pšenica|pšenice]] i [[kukuruz]]a.
 
U Hrvatskoj je najrasprostranjenija ozima uljana repica.
 
== Izvori i referencije ==