Dušanovo carstvo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 34:
|godina_vođa2 = 1355–1371
 
|danas = {{flag|Srbija}}<br />{{flag|Crna Gora}}<br />{{flag|Makedonija}}<br />{{flag|BiH}}<br />{{flag|Hrvatska}}<br />{{flag|Bugarska}}<br />{{flag|Grčka}}<br />{{flag|Albanija}}
}}
'''Dušanovo carstvo''' (takođe ''Srpsko carstvo'', ''Srpsko-grčko carstvo'' ili ''Srpsko-bugarsko carstvo''<ref>{{cite book |last= Мисирков |first= Кръстьо |authorlink= Кръстьо Мисирков |title= Сърбите и Душановата империя, София. |year= 8 март 1919 |publisher= вестник Мир, XXV, бр. 5850}}</ref>), je bilo kratkotrajna [[Balkan]]ska država u srednjem vijeku, proglašena [[1346]]. godine. Država počinje da se raspada već nakon [[Dušan Nemanjić|Dušanove]] smrti [[1355]]. godine, da bi definitivno prestala da postoji smrću njegovog sina [[Stefan Uroš V|Uroša]] [[1371]]. godine.
Red 46:
== Dušanov prevrat ==
{{main|Stefan Dečanski|Simeon Siniša Nemanjić}}
[[fileDatoteka:King Stefan Uroš III Nemanjić.png|thumb|Dušanov otac, srpski kralj [[Stefan Dečanski]], koga je Dušan zbacio sa vlasti i likvidirao.]]
Dušanovo carstvo je nastalo iz [[Nemanjići|Nemanjićke]] države [[Raška (država)|Raške]]. Dušanov otac i prethodnik [[Stefan Dečanski]] je [[Bitka kod Velbužda|pobedom kod Velbužda]] [[1330|1330. godine]] Srbiju učinio dominantnom silom na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]]. Nakon što je odlučio da presto ostavi mlađem sinu [[Simeon Siniša Nemanjić|Siniši]], stariji sin Dušan je uz pomoć vlastele nasilno preuzeo presto zbacivši oca sa vlasti.
 
Red 120:
Tokom vekova, "obnova Dušanovog carstva" je postala centralna tema [[Kosovski mit|kosovske mitologije]], prema kojoj su Srbi bili originalni posednici ovih teritorija [[Balkan]]a, a njihovo veliko "srpsko carstvo" je propalo [[bitka na Kosovu|na Kosovu polju]] [[1389]].<ref name="Trgovčević"/><ref name="Magaš"/> Činjenica je, međutim, da je kratkotrajno Dušanovo carstvo imalo izrazito multietnički karakter i da je propalo nekoliko decenija ranije.<ref name="Magaš">[http://www.newint.org/issue247/curse.htm Branka Magaš, The curse of Kosovo]</ref> Srpsko carstvo nije ni postojalo u vreme kosovske bitke, a [[Moravska Srbija]] je u to vreme bila [[knez|kneževina]].<ref name="Trgovčević">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/sanu/KOS_MIT.html Ljubinka Trgovčević, The Kosovo Myth in the First World War]</ref>
 
Srpski državnik [[Ilija Garašanin]] je u svom [[Načertanije|Načertaniju]] [[1844]]. tvrdio da Srbija polaže „sveto pravo istoričesko“ na zemlje Dušanovog carstva iz [[14. vijek|14. veka]], i da na tom temelju treba ponovo podići veliku srpsku državu.<ref name="Načertanije">[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B0%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5 Ilija Garašanin, Načertanije]</ref> Od [[19. vijek]]a, Dušanovo carstvo je služilo kao izvor legitimiteta raznih projekata [[Stara Srbija|srbijanske ekspanzije ka jugjugu]]u. Tako su uoči [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] srpski nacionalisti gajili [[borba za Makedoniju|pretenzije ka Makedoniji]], smatrajući je delom "[[Velika Srbija|Velike Srbije]]" iz vremena [[Dušan Nemanjić|Dušana Silnog]].<ref>[[Izveštaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 25, 26)</ref> U vreme [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], učesnici Miloševićevih [[antibirokratska revolucija|antibirokratskih revolucija]] su imali popularni slogan "''Mi nećemo ništa novo, samo carstvo Dušanovo''."<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=378513 Suđenje za ubistvo Zorana Đinđića]</ref><ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul98/1107/1107_15.HTM DESET GODINA “ANTIBIROKRATSKE REVOLUCIJE" (3)]</ref>
 
== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Fine|first=John Van Antwerp|title=The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest|publisher=University of Michigan Press|year=1994|isbn=978-0-472-08260-5|url=http://books.google.com/books?id=LvVbRrH1QBgC}}
* George C. Soulis, ''The Serbs and Byzantium during the reign of Emperor Stephen Dusan (1331–1355) and his successors'', Athens, 1995. ISBN 0-88402-137-8
 
== Izvori ==
{{Reflist|2}}
 
== Vidi još ==
{{Commonscat|Serbian Empire}}
* [[Dušan Nemanjić]]