278.490
izmjena
m/м |
|||
Kasnije francuske arheološke ekspedicije su vodili [[Henri de Genouillac]] (1929-31) i [[Andre Parrot]] (1931-33).
Ovaj hram je bio srušen i tvrđava sagrađena na njegovim ruševinama, u grčkom ili [[seleukid]]skom periodu, pa neke od pronađenih opeka imaju natpise na [[aramejski jezik|aramejskom]] i [[grčki jezik|grčkom jeziku]] koji spominju izvjesnog [[Hadad-nadin-akhe]]a, kralja male babilonske kraljevine. Ispod ove tvrđave su pronađene brojne statue [[Gudea|Gudee]], koje danas predstavljaju glavno blago babilonske kolekcije u [[Louvre]]u. Mnoge od njih su bile obezglavljene ili osakaćene, te bačene u temelje nove tvrđave. Iz ove strate su također izvađeni različiti fragmenti baznih reljefa i drugih vrijednih umjetničkih predmeta. Iskopavanje u drugom brežuljku je rezultiralo otkrićem zgrada koje su saržavale raznovrsne predmete od bronce i kamena, koji datiraju od najranijih sumerskih vremena, te tako omogućili historiji umjetnosti Babilonije da bude datirana nekoliko stotina godina prije vremena Gudee.
Ovaj brežuljak je najvjerojatnije sadržavao skladišne zgrade, gdje su bili uskladišteni ne samo žito, smokve i dr. nego i posude, oružje, skulpture kao i svaki drugi predmet koji se koristio u administraciji palače i hrama. U jednom manjem obližnjem brežuljku de Sarzec je otkrio arhivu hrama — oko 30.000 glinenih pločica koji su sadržavali poslovne knjige, te s neobičnom preciznošću otkrivali način upravljanja drevnim babilonskim hramom, karakter njegovog vlasništva, način obrade zemlje, uzgoja domaćih životinja, te proizvodne i trgovačke pothvate; to je važno jer je drevni babilonski hram bila važna industrijska, trgovačka i poljoprivredna institucija. Na žalost, prije nego što su se ove arhive mogle odnijeti, galerije su poharali pljačkaši i veliki broj ih je prodan trgovcima starinama, te tako raspršen širom Evrope i Amerike.
<!--
==History==
|