Razlike između izmjena na stranici "Padež"

Dodano 3.750 bajtova ,  prije 14 godina
→‎Također pogledajte: dodatak s hrvatske
(preuzeto s bosanske Wikipedije)
 
(→‎Također pogledajte: dodatak s hrvatske)
 
'''Zavisni''' su padeži genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental. Njima se izriče povezanost onoga što znači njihova osnova s drugim riječima u rečenici. Ta veza može biti unutrašnja, tijesna, uzročna i prijeko potrebna za razumijevanje rečenice, a može biti i vanjska, slobodna, kad se daju naknadni podaci i slučajne ili popratne okolnosti.
 
==Podjela jezika prema upotrebabi padeža==
 
Jezici se, s obzirom na to kojim se padežima u njima izražavaju [[subjekt]] i [[objekt]] dijele na [[nominativno-akuzativni jezici|nominativno-akuzativne]], [[ergativni|ergativne]] i [[aktivni|aktivne]].
 
===Nominativno-akuzativni===
 
Jezici u kojima se na isti način označava [[subjekt]] svih [[glagol]]a, dok se za [[objekt]] koristi neki drugi način, nazivaju se '''nominativno-akuzativnim jezicima'''. Takav je i spskohrvatski te gotovo svi evropski jezici, ali i većina ostalih jezika svijeta. Padež subjekta tu je uvijek [[nominativ]], a padež objekta [[akuzativ]].
 
Srpskohrvatski:
 
: ''Čovjek (NOM) sjedi''.
: ''Čovjek (NOM) čita knjigu (AK)''.
: ''Vidio sam čovjeka (AK)''.
 
Engleski:
 
:''A man is sitting.''
:''A man is reading a book.''
:''I have seen a man.''
 
Subjekt je u engleskom uvijek ispred, a objekt iza glagola.
 
=== Ergativni ===
 
U '''ergativnim jezicima''' subjekt neprijelaznog [[glagol]]a stoji u istom padežu kao [[objekt]] prijelaznog glagola, tzv. [[apsolutiv|apsolutivu]], dok se [[subjekt]] prijelaznog glagola označava posebnim padežom, [[ergativ|ergativom]]. Od europskih jezika ergativan je samo [[baskijski jezik|baskijski]]. Ergativni su mnogi azijski, australski te neki drugi jezici.
 
Baskijski:
 
: ''Otsoa etorri da.''
: "vuk"-član-APS "doći"-particip "biti"-3sg.prez
: "Vuk je došao."
 
: ''Ehiztariak otsoa harrapatu du.''
: "lovac"-član-ERG "vuk"-član-APS "uloviti"-part. "imati"-3subj.3obj.prez
: "Lovac je ulovio vuka."
 
"Vuk" je u prvoj rečenici subjekt, a u drugoj objekt, no uvijek je u apsolutivu (s članom ''-a-'' i nultim padežnim nastavkom). "Lovac", subjekt prijelaznog glagola, označen je ergativnim nastavkom ''-k''.
 
===Aktivni===
 
'''Aktivni jezici''' česti su u [[Amerika|Americi]]. Glagoli se u tim jezicima dijele na dvije skupine - aktivne i stativne. Aktivni označavaju radnju kojom subjekt sam, svjesno upravlja, primjerice ''tući'' ili ''hodati''. Stativni znače uglavnom stanja ili zbivanja te radnje na koje subjekt nema utjecaja, na primjer ''sjediti'', ''spavati'' ili ''bolovati'', a često odgovaraju [[predikat]]ima koji se u europskim jezicima sastoje od pomoćnog glagola ''biti'' i [[pridjev]]a ili [[imenica]] (''biti velik, dobar, čovjek...'').
 
Uz aktivne glagole (prijelazne i neprijelazne) ide nominativno-akuzativna sintaktička struktura, dok uz stativne (uglavnom su neprijelazni) ergativna. Padež subjekta aktivnih glagola naziva se [[agentiv|agentivom]], a padež objekta aktivnih i subjekta stativnih glagola [[pacijentiv|pacijentivom]]. Evo primjera iz američkog indijanskog jezika lakhota (iz sjuanske jezične porodice):
 
Aktivni glagoli:
 
: ''Wa-hí.''
: 1sg.AGT-"doći"
: "Došao sam."
 
: ''Na-yá-žin.''
: 2sg.AGT-"stajati"
: "Stojiš."
 
: ''Ma-khíze.''
: (3sg.AGT-)1sg.PAC-"napasti"
: "Napao me je."
 
: ''Ni-khíze.''
: (3sg.AGT-)2sg.PAC-"napasti"
: "Napao te je."
 
: 'Ma-ya-khíze.''
: 1sg.PAC-2sg.AGT-"napasti"
: "Napao si me."
 
Subjekt je u ovim rečenicama agens i izražen je agentivnim ličnim afiksima ''wa-'' (1. lice), ''ya-'' (2. lice) i 0- (3. lice). Objekt je pacijens i označen je pacijentivnim afiksima ''ma-'' (1. lice) i ni- (2. lice).
 
Napomena: Glagol ''stajati'' u jeziku lakhota glasi ''nážin'', dakle afiks ''-ya-'' u drugom primjeru je infiks, a prvi slog, ''na'', dio je glagolske osnove.
 
Stativni glagoli:
 
: ''Í-ma-púza.''
: 1sg.PAC-"biti žedan"
: Žedan sam.
 
: ''Ni-wášte.''
: 2sg.PAC-"biti dobar"
: Dobar si.
 
Subjekt glagola ''ípuza'' ("biti žedan") i ''wašté'' ("biti dobar") označen je pacijentivnim afiksima ''ma''- (1. lice) i ''ni''- (2. lice). Subjekt stativnih glagola u aktivnim se jezicima, dakle, tretira kao pacijens.
 
----
 
 
==Također pogledajte==