Stevan Dedijer – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
šablon |
pomalo |
||
Red 9:
}}
'''Stevan Dedijer''' ([[Sarajevo]], [[1911]] - [[Dubrovnik]], [[2004]]) je bio nuklerani fizičar, socijalni teoretičar i jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka iz područja poslovnog obavještavanja (''[[business intelligence]]'').<ref>[http://www.pspefos.hr/professors/8_en.html Gost predavač - Stevan Dedijer]</ref>
Dedijer je bio redovni profesor na [[Lundski Univerzitet|Lundskom Univerzitetu]] u [[Švedska|Švedskoj]], i predavač, saradnik i gost mnogih drugih uglednih svjetskih univerziteta i instituta.
Tokom [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]],
== Biografija ==
Red 28:
{{citat|[[Tito]] nikad nije shvatio šta razvija zemlju, stimulisati mlade talente da izmišljaju nove stvari, jer svi su narodi isto obdareni, nema nekih obdarenijih. Ali, daj mu skolu, stimuliši ga, kaži djetetu da izmišlja... To sam ja pokušao Titu da dokažem, ništa nije razumio.<ref name="III deo"/>}}
[[Image:Universitetsbyggnaden 080508.jpg|thumb|Zgrada Univerziteta u Lundu.]]
Neko vreme nije mogao da napusti zemlju, jer je odbijan za pasoš. Nakon što je [[Niels Bohr]] došao u [[Zagreb]] da ga izvuče, [[1961]]. godine Stevan je napustio [[FNRJ]] i otišao u [[Švedska|Švedsku]]. Zalagao se za aktivno učešće vlade u razvitku nauke, gajenju kadrova i ulaganju u inovacije. Na Lund univerzitetu je formirao, prvu u svetu, katedru za obaveštajnu delatnost u društvu i privredi. [[1972]]. godine je osnovao istraživački institut na švedskom Lund University, kojim je počeo njenog pionirski rad u oblasti [[Business Intelligence]]-a, u kojoj je objavio više od 250 akademskih radova.<ref>[http://www.guardian.co.uk/news/2004/sep/01/guardianobituaries.obituaries Stevan Dedijer]</ref> Od [[1973]]. nadalje se bavio izučavanjem kolektivne pameti organizacija, preduzeća i država.<ref name="republika"/> [[1970e|1970-ih]] predlaže [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]] da Akademija nauka počne da se bavi svojom osnovnon funkcijom, nalaženjem talenata. On je navodio primere raznih jugoslovenskih talenata (Lavoslav Ružička, [[Nikola Tesla]], [[Vladimir Prelog]]) koji su "slučajno nicali" i koji su morali da napuste sopstvenu zemlju da bi se bavili ozbiljnim naučnim radom.<ref name="III deo"/>
|