Stevan Dedijer – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
prošireno |
prošireno |
||
Red 9:
== Biografija ==
Rođen je [[25. jun]]a [[1911]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Još u mladosti, od svoje majke je stekao vaspitanje da su svi ljudi jednaki i da poštuje svačije običaje.<ref>[http://www.bhdani.com/arhiva/138/inter.htm Intervju Stevan Dedijer, svjedok 20. stoljeća I deo]</ref> Njegov otac [[Jevto Dedijer]] bio je docent geografije na [[Beogradski univerzitet|Beogradskom univerzitetu]] i [[velika Srbija|velikosrpski]] ideolog, a brat [[Vladimir Dedijer|Vlado]] poznati istoričar i biograf [[Tito|Josipa Broza Tita]].
Od [[1924]]. do [[1929]]. godine pohađao je Internacionalni koledž „Monte Mario“ u [[Rim]]u. Godine [[1929]]. otišao je u [[SAD|Ameriku]] gde je završio fiziku na Univerzitetu u Prinstonu.
Kada je počeo [[Drugi svetski rat]], Stevan je pozvan u američku obaveštajnu službu (OSS). Bilo je planirano njegovo prebacivanje u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], u štab [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], ali
Posle rata je bio novinar u „[[Borba (novine)|Borbi]]“, ali nije imao poverenje komunističkih vlasti koje su Engleze i Amerikance gledale kao klasne neprijatelje, a on je bio američki vojnik. Međutim, nakon test članaka o Rooseveltu i četnicima, stekao je poverenje. Potom je izvesno vreme bio urednik u „[[Politika (novine)|Politici]]“ i [[TANJUG]]-u. U to vreme je izveštavao o [[tršćanska kriza|tršćanskoj krizi]], i intervjuisao Dražu Mihailovića i [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] u zatvoru. Nakon rezolucije [[Informbiro]]a, poslat je [[1949]] da mijenja imidž Jugoslavije u Americi.<ref>[http://www.bhdani.com/arhiva/139/t398a.htm Intervju Stevan Dedijer, svjedok 20. stoljeća II deo]</ref>
Od [[1950]]. do [[1957]]. godine bio je direktor [[Institut za nuklearne nauke „Vinča“|Instituta za nuklearna istraživanja]] u [[Beograd]]u i Instituta „[[Ruđer Bošković]]“ u [[Zagreb]]u. Zajedno sa [[Pavle Savić|Pavlom Savićem]] radio je na jugoslovenskom nuklearnom programu.▼
▲Od [[1950]]. do [[1957]]. godine bio je direktor [[Institut za nuklearne nauke „Vinča“|Instituta za nuklearna istraživanja]] u [[Beograd]]u i Instituta „[[Ruđer Bošković]]“ u [[Zagreb]]u. Zajedno sa [[Pavle Savić|Pavlom Savićem]] radio je na jugoslovenskom nuklearnom programu, sa ciljem pravljenja [[atomska bomba|atomske bombe]]. On je u svojim izveštajima otvoreno ukazivao na probleme ("ništa se ne radi, rude nemamo, [[uran]] ne pravimo, moderatora nemamo) i nakon njegovog članka objavljenog 1957. je izbačen iz "Boškovića".<ref>[http://www.bhdani.com/arhiva/140/t404a.htm Intervju Stevan Dedijer, svjedok 20. stoljeća III deo]</ref>
Godine [[1961]]. Stevan je napustio [[FNRJ]] i otišao u [[Švedska|Švedsku]], gde na Lund univerzitetu formirao, prvu u svetu, katedru za obaveštajnu delatnost u društvu i privredi. [[1972]]. godine je osnovao istraživački institut na švedskom Lund University, kojim je počeo njenog pionirski rad u oblasti [[Business Intelligence]]-a, u kojoj je objavio više od 250 akademskih radova.<ref>[http://www.guardian.co.uk/news/2004/sep/01/guardianobituaries.obituaries Stevan Dedijer]</ref> Od [[1973]]. nadalje se bavio izučavanjem kolektivne pameti organizacija, preduzeća i država.<ref name="republika"/>▼
{{citat|[[Tito]] nikad nije shvatio šta razvija zemlju, stimulisati mlade talente da izmišljaju nove stvari, jer svi su narodi isto obdareni, nema nekih obdarenijih. Ali, daj mu skolu, stimuliši ga, kaži djetetu da izmišlja... To sam ja pokušao Titu da dokažem, ništa nije razumio.<ref>[http://www.bhdani.com/arhiva/140/t404a.htm Intervju Stevan Dedijer, svjedok 20. stoljeća III deo]</ref>}}
▲
Krajem [[1980e|1980-ih]] i početkom [[1990e|1990-ih]] godina je otvoreno kritikovao politiku [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i srpsku nacionalnu elitu, dovodeći ih u vezu sa ideologijom [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. Miloševićev [[govor na Gazimestanu]] [[28. jun]]a [[1989]], koji je "najavio napade na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Kosovo", Dedijer je doživeo kao "najgoru tragediju u svom burnom životu".<ref>[http://bhmedia.se/prilozi/dedijer.htm Sa profesorom Stevanom Dedijerom o ideji i ideolozima Velike Srbije]</ref>
| |||