Persepolis – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Sojka (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{coord|29|56|04|N|52|53|29|E|region:IR_type:landmark|display=title}}
[[Datoteka:Persepolis001.jpg|thumb|250px|Ostaci '''Perzepolisa'''.]]
[[Datoteka:PersepolisMap.png|mini|desno|300px|Karta modernog [[Iran]]a s označenim '''Perzepolisom''']]
'''Persepolis''', '''Perzepolis''' ili '''Persepolj''' (staroperzijski ''Parsa'') je grad koji je u [[Antika|antici]] bio središte [[Perzijsko Carstvo|perzijske]] vladarske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]], danas ruševine sjeverno-istočno od [[Shiraz]]a u [[Iran]]u.
[[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|300px|Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''']]
[[Datoteka:Parsa7.jpg|mini|300px|Ostaci [[stup]]ova u '''Perzepolisu''']]
 
'''Perzepolis''' ([[perzijski|staroperz.]] ''Parsa'', [[perzijski|perz.]] تخت جمشید/پارسه; ''Takht-e Jamshid'' ili ''Takste Jamšid''; „Chehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] u doba [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Nalazi se 70 km sjeveroistočno od modernog grada [[Širaz]]a u provinciji [[Fars]] u [[Iran]]u. Najraniji ostaci Perzepolisa datiraju iz [[515. pr. Kr.]], odnosno iz doba vladavine [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]] koji je dao izgraditi grad<ref>[http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php Parse or Persepolis, IranChamber.com]</ref>. Kompleks Perzepolisa nalazi se na uzvišenoj terasi, a sastoji se od nekoliko kraljevskih palača, riznice i popratnih građevina, te dvije goleme ceremonijalne dvorane; „dvorane od stotinu stupova“ i [[Apadana|apadane]], koja je mogla primiti 10.000 ljudi. Kolosalna apadana i dvostruka monumentalna stubišta ukrašena reljefima najprepoznatljiviji su elementi perzijske arhitekture iz tog doba. Godine [[1979.]] Perzepolis je uvršten na popis [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a prema 1., 3. i 4. kategoriji.
 
== Etimologija ==
 
Starim [[Perzija]]ncima grad je bio poznat kao ''Parsa'', što znači „Grad Perzijanaca“. Naziv ''Perzepolis'' [[grčki|grčka]] je inačica (Πέρσης πόλις) staroperzijskog imena, a znači ''Perses polis'' odnosno „Perzijski grad“. Ruševine su bile poznate [[Sasanidi]]ma pod nazivom „st stwny“ (''sto stupova''), a od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] „Chehel minar“ (''četrdeset stupova''). Prema modernom perzijskom jeziku, poznat je kao ''Parseh'' ili ''Takste Jamšid'' („Tron Jamšida“), što vuče podrijetlo od mitološkog junaka [[Jamšid]]a.
 
== Povijest ==
[[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Karta [[Perzija|Perzijskog carstva]] s označenim '''Perzepolisom''' i [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]]]
[[Datoteka:Darius.jpg|mini|200px|desno|[[Darije I. Veliki]], osnivač '''Perzepolisa''']]
 
Prvi glavni grad [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] iz dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] bio je [[Pasargad]]. Oko [[512. pr. Kr.]] kralj [[Darije Veliki]] započeo je izgradnju masivnog kompleksa palača Perzepolis, koji su kasnije nadograđivali njegov sin [[Kserkso I.]], odnosno unuk [[Artakserkso I.]] Iako su administrativni centri Perzijskog carstva u to vrijeme bili [[Suza (Iran)|Suza]], [[Babilon]] i [[Ekbatana]], Perzepolis je imao ceremonijalnu ulogu glavnog grada u kojem se slavila perzijska Nova godina. Budući da je sagrađen u [[Planine|planinskom]] krajoliku, Perzepolis nije bio previše ugodan za stalno prebivalište, pa je korišten uglavnom u [[proljeće]]. Godine [[330. pr. Kr.]] u vrijeme [[Azija|azijskih]] osvajanja [[Aleksandar Makedonski]] osvaja i pljačka grad, nakon čega u Kserksovoj palači izbija [[požar]] koji uništava većinu kompleksa, što povjesničari uglavnom pripisuju osveti [[Stara Grčka|Grka]] iz makedonske vojske za perzijsko rušenje [[Atena (polis)|Atene]] u doba [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Od [[316. pr. Kr.]] Perzepolis i dalje ima ulogu [[Glavni grad|glavnog grada]], u okviru novih [[Helenizam|helenističkih]] kraljevstva nastalih nakon Aleksandrove smrti. Od doba dinastije [[Seleukidi|Seleukida]] značaj grada opada, no u [[3. stoljeće|3. stoljeću]] obližnji grad [[Istakhr]] postaje središtem [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog carstva]].
[[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|thumb|250px|Negdašnji izgled unutarnjeg dvorišta palače (umjetnička rekonstrukcija).]]
Perzepolis je utemeljio [[Darije I.]] u 4. st. pr. Kr. Godine 330. pr. Kr. osvaja ga [[Aleksandar III. Veliki]]. U ranome [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] biva potpuno napušten. Ostaci gradskih bedema, kraljevske palače, riznice, gospodarskih zgrada. Izvan zidina nalaze se grobnice posljednjih ahemenidskih vladara. Na [[UNESCO]]vom popisu [[Svjetska baština|svjetske kulturne baštine]].
 
=== Prostorno oblikovanjeGradnja ===
 
Nakon što je nastavio [[Kir Veliki|Kirovu]] gradnju [[Pasargad]]a i uređivanje [[Suza (Iran)|Suze]], [[Darije Veliki]] odlučio se za gradnju novog [[Glavni grad|glavnog grada]], što se često tumači kao pokušaj da se Perzepolis vezuje uz njegovo ime, isto kao što se Pasargad vezivao uz ime [[Kir Veliki|Kira Velikog]].
[[Datoteka:AerialViewPersepolis.jpg|thumb|250px|Pogled iz zraka na Perzepolis.]]
Zgrade u Perzopolisu su zbijene na prirodnoj kamenoj terasi čija površina iznosi oko 500 x 273 metra. Ruševine Perzepolisa danas odaju krivi dojam o prvobitnom izgledu grada. [[Krov]]ove velikih dvorana podupirali su višestruki [[stup]]ovi, od kojih su se neki (oni od kamena) sačuvali. Zemljana [[opeka]], od koje su građene palače i visoki [[zid]] terase, potpuno su nestali. Ostale su samo skulpture koje su krasile otvore vrata ili prozora i [[reljef]]i koji su resili monumentalna stubišta.
 
Novi grad trebao je imati političku i ceremonijalnu važnost, pa su u okolici grada pronađeni brojni zapisi koji navode legitimnost vladavine Darija Velikog, koji je došao na vlast zbacivši uzurpatora [[Smerdis]]a koji se predstavljao kao brat [[Kambiz II.|Kambiza II.]] Monumentalna [[palača]] građena je po uzoru na Kirovu palaču u [[Pasargad]]u, kao i okolni vrtovi kompleksa. [[Babilonija|Babilonski]] zapisi navode kako je Pasargad bio vrlo aktivno urbano i gusto naseljeno središte Perzijskog carstva, koje je imalo odlične trgovačke odnose sa babilonskim gradovima<ref>Pierre Briant, str. 99.</ref>. Povjesničar Pierre Briant tvrdi kako je prilikom gradnje Perzepolisa obustavljena sva gradnja u [[Pasargad]]u i [[Suza (Iran)|Suzi]], budući da su sva sredstva bila mobilizirana za gradnju nove metropole. Navodi i kako je novi glavni grad trebao simbolizirati „ponovno rođenje Perzijskog carstva“<ref>Pierre Briant, str. 182.</ref>.
Na terasu se dolazilo dvostrukim stubištem u sjeverozapadnom kutu. ''Vratarnica'' koju je sagradio [[Kserkso I.]] vodi prema jugu do ''[[Apadana|Apadane]]'' (zgrade za prijeme), a prema istoku do drugog nedovršenog ulaza koji gleda na prijestolnu dvoranu (tzv. ''Dvoranu od tisuću stupova''). Složeni portal u sredini dijeli te ceremonijalne zgrade od kraljevskih odaja s [[harem]]om koji okružuje otvoreno dvorište. Na jugoistoku se sigurno nalazila izolirana [[riznica]].
 
Darije je za lokaciju kompleksa izgrabrao uvišenje doline na jugozapadnoj padini planine [[Kuh-i Rahmat]], koja od tada postaje simbolom [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]]. Darije je podigao vlastitu palaču (''tačaru''), apadanu, riznicu, te [[Fortifikacija|gradske zidine]], no teško je utvrditi kada je pojedina građevina bila završena. Jedan od dokaza koji može poslužiti za kronologiju gradnje je zapis iz [[509. pr. Kr.]] koji spominje izgradnju gradskih zidina.
Dvorana za audijencije, otvorena s prednje strane, postala je kasnije uobičajenom u [[Islamska umjetnost i arhitektura|muslimanskoj arhitekturi]]. Pobočne dvorane sa svojim hodnicima također su karakteristične, ali se raspored komora iza njih ne može potpuno razumjeti.
 
Gradnju pojedinih objekata završili su njegovi nasljednici<ref>Pierre Briant, str. 181.</ref>. Primjerice, njegov sin [[Kserkso I.]] dodao je na sjever kompleksa ''Vrata svih naroda'', vlastitu palaču ''hadiš'', a možda čak i tripilon. Kserksov sin [[Artakserkso I.]] [[460. pr. Kr.]] dodaje i garnizon, vlastitu palaču, te završava „dvoranu od stotinu stupova“<ref>Pierre Briant, str. 590.</ref>. Neki objekti ostali su nezavršeni, poput procesijskog puta i „nezavršenih vrata“ na sjeveru kompleksa, a pripisuju se uglavnom [[Artakserkso III.|Artakserksu III.]]<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 71.</ref> Kasnije su u stijene sjeveroistočne planine urezane dvije kraljevske grobnice, te jedna nezavršena koja se pripisuje [[Darije III.|Dariju III.]]
== Skulpture Perzepolisa ==
 
Za razliku od mnogih drugih monumentalnih građevina [[Antika|antičkog doba]] poput [[Partenon]]a u [[Stara Grčka|Grčkoj]] ili [[Kolosej]]a u [[Rimsko carstvo|Rimskom carstvu]], Perzepolis nisu gradili [[Robovlasništvo|robovi]] već (vjerojatno [[darik]]om) plaćeni radnici iz svih zemalja carstva; [[Babilonija|Babilonije]], [[Karija|Karije]], [[Jonija|Jonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], itd.<ref name="GC">Georges Cameron, „Pločice iz riznice u Perzepolisu“ (Persepolis Treasury Tablets), Izdanja Orijentalnog instituta, Chicago (1948.)</ref>
[[Datoteka:Persepolis - Royal audience low-relief.jpg|thumb|250px|left|'''[[Darije I.]] na tronu''' prima poslanike, reljef sa stubišta Apadane.]]
[[Datoteka:Colonne persepolis muze iran bastan teheran.jpg|thumb|Gornji dio kamenog stupa iz Apadane s kapitelom u obliku bikova.]]
Klesanje kamena je moto perzijskog oblikovanja, te se znatno razlikuje od klesanja u [[Asirija|Asiriji]] gdje su se reljefi upotrebljavali kao ukras u interijerima. U Perzepolisu oni su integralni dio vanjskog oblikovanja, te znaju povremeno biti i jednolični u prikazu procesijskih tema. Tako reljefi sa stubišta prikazuju predstavnike mnogih zemalja Perzijskog Carstva, koji caru donose dragocjene darove i rijetke životinje, možda za vrijeme novogodišnjih svečanosti. Ovdje se također pojavljuju i perzijski i [[Medeja|medejski]] ratnici te plemići s carskog dvora. Na drugima se vidi Car u sukobu sa životinjama ili kako sjedi ispod ceremonijalnog suncobrana. Iako su linijski stilizirani kao asirski reljefi (uvojci i ukrašena brada), perzijski su fino modelirani (kao isklesani), a draperije na likovima podsjećaju na oblik ljudskog tijela (kao kod klasičnih grčkih kipova).
 
Razdoblja gradnje dijele se na pet perioda<ref name="MPJLLC">Marco Prins & Jona Lendering, [http://www.livius.org/a/iran/persepolis/persepolis.html''Persepolis''], Livius.org (pristupano 11. svibnja 2009.)</ref>:
Kameni stupovi u Perzepolisu su ižljebljeni, a osnovice im često imaju oblik preokrenutog zvona. Njihovi [[kapitel]]i s motivima opuštenih latica ili [[voluta]] dvostrukih svitaka s [[Umjetnost drevnog Egipta|egipatskim]] palminim listom imaju na vrhu [[impost]]e životinjskih parova. Iako [[portal]]ni kipovi oponašaju asirske formule, skulpturalni kapiteli sa životinjskim oblicima obogaćenim grčkim i egipatskim elementima su originalni.
;'''1. [[Darije Veliki|Darijev]] period''' ([[518. pr. Kr.|518.]]-[[490. pr. Kr.]]):
* Terasa kompleksa
* Apadana (dvorana za prijem)
* Riznica
* Gradske zidine
;'''2. [[Darije Veliki|Darijev]] i [[Kserkso I.|Kserksov]] period''' ([[490. pr. Kr.|490.]]-[[486. pr. Kr.]]):
* Tačara (Darijeva palača)
* Monumentalno (istočno) stubište
* Vrata svih naroda
* Sjeverno stubište
;'''3. [[Kserkso I.|Kserksov]] period''' ([[486. pr. Kr.|486.]]-[[465. pr. Kr.]]):
* Hadiš (Kserksova palača)
* „Harem“
* Tripilon
* „Palača D“
;'''4. Period [[Artakserkso I.|Artakserksa I.]]''' ([[465. pr. Kr.|465.]]-[[424. pr. Kr.]]):
* „Dvorana od stotinu stupova“
* Artakserksova palača
* Garnizon
;'''5. Period [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]], [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] i [[Darije III.|Darija III.]]''' ([[424. pr. Kr.|424.]]-[[330. pr. Kr.]]):
* Grob Artakserksa II.
* Palača Artakserksa III.
* „Dvorana od 32 stupa“
* Grob Artakserksa III.
* Procesijski put
* Nedovršena vrata
* Nedovršena grobnica
 
=== Vanjske povezniceUništenje ===
[[Datoteka:AlexanderTheGreat_Bust.jpg|mini|desno|[[Aleksandar Makedonski]], koji je uništio Perzepolis]]
{{Commonscat|Persepolis}}
* [http://www.persepolis.ir/ Perzepolis] službene stranice.
*[http://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&q=persepolis,+iran&ie=UTF8&z=17&ll=29.934947,52.890544&spn=0.004844,0.01075&t=k&om=0 Perzepolis Satelitski pogled @ Google Maps.]
* [http://oi.uchicago.edu/OI/MUS/PA/IRAN/PAAI/PAAI.html Perzepolis fotografije] i[http://oi.uchicago.edu/research/projects/per/ Uvod u ekspediciju Perzepolisa], Orijentalni institut sveučilišta u [[Chicago]]-u.
*[http://landofaryan.atspace.com/persepolis.htm Perzepolis.]
* [http://www.iraninfo.dk/persepolis-recreated-filmen-om-genskabelse-af-persepolis-2.html PERSEPOLIS RECREATED Documentary Movie - ] -*** Rekonstrukcija Perzepolisa.
*[http://www.gloryofpersepolis.com/ Slava Perzepolisa.]
*[http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/persepolis.html Fotografije i mape Perzepolisa.]
*[http://www.livius.org/a/iran/persepolis/persepolis.html Arhiva slika Perzepolisa.]
*[http://www.persepolis3d.com 3D rekonstrukcija Perzepolisa.]
* [http://www.chn.ir/en/news/?section=2&id=6166 Tajno stubište G-Palače u Perzepolisu.], Cultural Heritage News Agency, 13. veljače, 2006.
*[http://oi.uchicago.edu/OI/DEPT/PUB/SRC/OIP/117/OIP117.html ''Pečati na Persepolisovim zidnim pločama''] - Mark B. Garrison i Margaret C. Root, na [http://oi.uchicago.edu Oriental Institute webpage]
*[http://persepolistablets.blogspot.com/ Utvrda Perzepolis.]
 
Geografski zaštićen u središtu [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]], Perzepolis kao kompleks nije imao solidnu obranu. Osim toga, u podnožje planine Kuh-e Ramat predstavlja slabu točku jer na istoku postoji blagi pad koji ne pogoduje obrani, pa je ta strana bila zaštićena bedemima i kulama<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 12.</ref>.
 
Uništenje Perzepolisa [[330. pr. Kr.]]<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 23.</ref> uglavnom se pripisuje [[Aleksandar Makedonski|Aleksandru Makedonskom]], što u svojim djelima spominju [[Antika|antički]] povjesničari [[Plutarh]], [[Diodor sa Sicilije]] i [[Kvint Kurcije Ruf]]<ref>[http://bcs.fltr.ucl.ac.be/Curtius/CurtiusV.html Quinte-Curce, Histoires, Livre V]</ref>. Neki [[Arheologija|arheološki]] nalazi potkrepljuju njihove navode, no njihova verzija uništenja grada se ponekad osporava od strane nekih modernih [[povjesničar]]a.
<!-- povijesna kategorija -->
 
<!-- zemljopisna kategorija -->
Razlozi uništenja Perzepolisa su i dalje predmet povijesne rasprave. [[Antika|Antički]] povjesničari tvrde kako je Aleksandar spalio Perzepolis za vrijeme pijanstva, navodno je na nagovor jedne [[Grčka|grčke]] hetere (prostitutke) bacio baklju u [[Kserkso]]vu palaču (hadiš), kako bi udovoljio svojim grčkim saveznicima osvetu za Kserksovo spaljivanje [[Atena (polis)|Atene]] u doba [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Ovoj priči idu u prilog [[Arheologija|arheološki]] dokazi prema kojima su Kserksova palača i obližnji tripilon više oštećeni od ostatka kompleksa<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 73.</ref>.
 
Moderni povjesničari spaljivanje Perzepolisa pripisuju Aleksandrovoj želji da na simboličan način pokaže kraj [[Perzija|perzijske]] dominacije [[Bliski istok|regijom]]<ref>[http://www.mediterranee-antique.info/Duruy/Grecs/HG_32.htm#_edn1 I. Alexandre et Aristote ; destruction de Thèbes (333), Mediterranee-Antique.info]</ref>. Drevni spisi iz doba [[Helenizam|helenističkog doba]] navode kako se [[Aleksandar Makedonski]] kasnije jako kajao zbog uništenja Perzepolisa, koje je smatrao lošim političkim primjerom<ref>Pierre Briant, str. 871.</ref>.
 
=== Ostava ===
 
Perzepolis su poslije helenističkog doba [[Seleukidi|Seleukidske dinastije]] nastavile koristiti [[iran]]ske dinastije poput [[Parti|Parta]] i [[Sasanidi|Sasanida]], koje su ga smatrale simbolom perzijske kulture i moći. Prema perzijskim zapisima iz doba [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog carstva]], kralj [[Hormizd I.]] je u Perzepolisu priređivao svečane gozbe, što upućuje kako je kompleks korišten stoljećima nakon makedonskih osvajanja. Također, arhitektura Perzepolisa je snažno utjecala na [[Sasanidi|sasanidsku]] arhitekturu što je vidljivo na palači u [[Firuzabad]]u. Dvorana za audijencije, otvorena s prednje strane, postala je kasnije uobičajenom u [[Islamska umjetnost i arhitektura|islamskoj arhitekturi]]. Kompleks je poslije teško stradao i u navalama [[Arapi|Arapa]] u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], odnosno [[Mongoli|Mongola]] početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] nakon čega biva potpuno napušten.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_sassanian_horseman.jpg|Rezbarije konjanika iz [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskog doba]], Muzej u Perzepolisu
Datoteka:Persepolis_Pahlavi_inscriptions.jpg|Zapisi na pahlaviju, Muzej u Perzepolisu
</gallery>
</center>
 
=== Prve posjete ruševinama ===
[[Datoteka:Persepolis by Chardin & al.jpg|mini|200px|desno|Južna perspektiva Perzepolisa, [[Jean Chardin]] ([[1711.]])]]
[[Datoteka:Persepolis Bas-relief Flandin.jpg|mini|200px|desno|Skica reljefa, [[Eugene Flandin]] ([[1840.]])]]
[[Datoteka:Persepolis vue d'oiseau Chipiez.jpg|mini|200px|desno|Ptičija perspektiva, rekonstrukcija prema [[Charles Chipiez]]u ([[1884.]])]]
 
Ruševine su bile poznate [[Sasanidi]]ma pod nazivom „st stwny“ (''sto stupova''), a od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] „Chehel minar“ (''četrdeset stupova''). Sadašnji naziv „Takste Jamšid“ (''Tron Jamšida'') vuče podrijetlo od mitološkog junaka Jamšida. Lokalitet je postao odredištem mnogih posjeta sa zapada između [[13. stoljeće|13.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Primjeri su:<ref>[http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/comment_peut-on_etre_persan_.asp Bibliothèque en ligne: Comment peut-on être Persan? (Didier Trock, 1998., Clio.fr)]</ref><ref>[http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/persepolis.html Persepolis, Jona Lendering, Livius.org]</ref><ref>[http://hypo.ge-dip.etat-ge.ch/athena/rousseau/jjr_ineg.html Jean-Jacques Rousseau: Discours Sur L'origine et les fondements de L'inegalite parmi les hommes]</ref>
* Godine [[1318.]] [[Mletačka Republika|mletački]] misionar [[Sv. Odorik]] na putu prema [[Kina|Kinu]] posjećuje ''Chehel minar'', bez stupanja na ruševine. Ovo se smatra prvim [[Europa|europskim]] posjetom Perzepolisu.
* Stoljeće i pol kasnije još jedan mletački putnik ([[Giosafat Barbaro]]) posjećuje ostatke Perzepolisa.
* Portugalski misionar Antonio de Gouvea posjećuje ruševine [[1602.]] godine, a u svojim zapisima spominje [[klinasto pismo]] i „životinje s ljudskim glavama“.
* [[Španjolska|Španjolski]] veleposlanik Don Garcia de Silva y Figueroa kod perzijskog [[Šah (vladar)|šaha]] [[Abas I.|Abasa I.]] opisuje ruševine u pismu iz [[1619.]] godine, te na temelju grčkih tekstova objašnjava jasnu vezu između Perzepolisa i ''Chehel Minara''.
* Između [[1615.]] i [[1626.]] [[Rim]]ljanin Pietro Della Valle posjećuje mnoge istočne zemlje, i prepisuje [[klinasto pismo]] koje će kasnije biti dešifrirano.
* [[Englezi]] Anglais Dodmore Cotton i [[Sir Thomas Herbert]] od [[1628.]] do [[1629.]] putuju istokom s ciljem dešifriranja drevnih pisama.
* Između [[1664.]] i [[1667.]] [[Francuzi]] [[Jean Thévenot]] i [[Jean Chardin]] posjećuju Perzepolis. Thévenot u svom „Voyage au Levant“ (''Putovanje Levantom'') pogrešno zaključuje kako su ruševine premale da bi služile kao palača perzijskih kraljeva, no Chardin jasno identificira objekte na kompleksu.
* Godine [[1694.]] [[Talijan]] Giovanni Francesco Gemelli-Carreri mjeri i bilježi sve dimenzije ruševina, te proučava drevne natpise.
* [[Nizozemci|Nizozemac]] Cornelis de Bruijn [[1704.]] posjećuje i istražuje ruševine Perzepolisa; godine [[1711.]] objavljuje knjigu ''Reizen over Moskovie, door Persie en Indie'', a [[1718.]] godine ''Voyages de Corneille le Brun par la Moscovie, en Perse, et aux Indes Occidentales''.
 
=== Arheološke ekspedicije ===
 
U [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]] raste broj znanstvenih ekspedicija u Perzepolis:<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 23.</ref><ref>[http://www.clio.fr/BIBLIOTHEQUE/comment_peut-on_etre_persan_.asp Bibliothèque en ligne: Comment peut-on être Persan? (Didier Trock, 1998., Clio.fr)]</ref><ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 78.</ref>
* Godine [[1840.]] i [[1841.]] slikar [[Eugene Flandin]] i arhitekt [[Pascal Coste]], pridruženi veleposlanstvu [[Francuska|Francuske]], nekoliko puta posjećuju ruševine u Perziji, uključujući Perzepolis.
* Prva istraživanja provedena su [[1878.]] godine kada je Motamed-Od Dowleh Farhad Mirza, guverner [[Fars]] provincije, otkopavao „dvoranu od stotinu stupova“.
* Ubrzo nakon toga, Franuzi [[Charles Chipiez]] i [[Georges Perrot]] provode veliko istraživanje lokacije. Kroz temeljit studij arhitekture otkopanih ruševina i otpada, Chipiez počinje praviti prve poznate rekonstrukcije palača i spomenika iz [[Ahemenidi|ahemendiskog]] doba.
* [[Njemačka|Njemački]] učenjak Franz Stolze istražuje [[Arheologija|arheološke]] lokalitete u [[Fars]] provinciji i objavljuje rezultate [[1882.]] godine.
* Dvoje [[Francuska|francuskih]] arheologa, Jane i Marcel Dieulafoy, provode dvije arheološke misije u Perziji ([[1881.]]-[[1882.]] i [[1884.]]-[[1886.]]). Oni su prvi posjetitelji lokacije koji su u [[Europa|Europu]] donijeli fotografije Perzepolisa, te mnogo arheoloških predmeta.
* Od [[1931.]] do [[1939.]], iskopavanja su provedena od strane Nijemaca Ernst Herzfeld i Frederich Erich Schmidt, koje je poslao Orijentalni institut sveučilišta u [[Chicago|Chicagu]].
* Tijekom [[1940-ih]], Francuz Andre Godard i Iranac A. Sami nastavljaju iskopavanja pod ovlaštenjem „Iranskog arheološkog zavoda“ (''MRS'').
* Kasnija istraživanja provodi „Iranski arheološki zavod“ na čelu kojeg je Ali Tajvidi. U suradnji s [[Italija|talijanskim]] istraživačem Giuseppe Ann Britt Tilia sa „Talijanskog orijentalnog instituta“, otkrivene su dvije nove [[Palača|palače]] koje su pripisane kasnijim ahemenidskim vladarima [[Artakserkso I.|Artakserksu I.]] i [[Artakserkso III.|Artakserksu III.]]
Svi objetki Perzepolisa i dan danas nisu otkriveni ili definirani. Neki od takvih zdanja su ruševine kod hadiša i tačare čije podrijetlo još nije utvrđeno<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 71.</ref>.
 
=== Moderno doba ===
[[Datoteka:Persepolis_2.jpg|mini|desno|Perzepolis, pogled sa [[Kuh-i Rahmat]]a]]
[[Datoteka:AerialViewPersepolis.jpg|mini|desno|Zračni pogled na kompleks]]
 
Godine [[1971.]] ispred kompleksa Perzepolis održana je raskošna parada u sklopu obilježavanja 2500. obljetnice monarhije u [[Iran]]u, koju je priredio posljednji iranski šah [[Mohammed Reza Pahlavi]]. Na ceremoniji je sudjelovalo više od 200 državnika iz cijelog svijeta, uključujući i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog]] predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i njegovu ženu [[Jovanka Broz|Jovanku]]. Smatra se kako je proslava bila šahov pokušaj da opravda legitimitet svoje vlasti nakon što je [[1953.]] na vlast došao državnim udarom, zbacivši demokratski izabranu vlast. Procjene troškova proslave kreću se između 22 i 200 milijuna [[Američki dolar|američkih dolara]], a financirana je na uštrb drugih projekata poput socijalnog planiranja zbog čega su izbili neredi diljem [[Iran]]a, koje je šah brutalno ugušio<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2005/sep/22/arts.iran Iran to rebuild spectacular tent city at Persepolis (Guardian.co.uk)]</ref>. Novija [[Arheologija|arheološka]] istraživanja pokazala su kako je ceremonija oštetila ostatke kanala i vrtova u okolici Perzepolisa.
 
Danas Perzepolis spada u osjetljivi okoliš koji može biti ugrožena ljudskim aktivnostima. Lokacija nije direktno ugrožena ispušnim plinovima budući da se veća urbana mjesta poput [[Širaz]]a nalaze na 70 kilometara udaljenosti, no postoji opasnost od korištenja poljoprivrednih kemikalija u plodnoj dolini podno kompleksa<ref>[http://iran-daily.com/1385/2604/html/art.htm#s157275 Smoke From Wheat Farms Threatens Persepolis (Iran Daily)]</ref>. Program za zaštitu lokacije nedavno je zbog [[Erozija|erozije]] ograničio broj posjetitelja, a iznad osjetljivih elemenata poput istočnog stubišta apadane postavljeni su krovovi zbog zaštite od atmosferilija. Veliku zabrinutost za sudbinu Perzepolisa pokazali su mnogi stručnjaci zbog gradnje brane Sivand nedaleko od [[Pasargad]]a, koji se nalazi 43 km od Perzepolisa. Iako stručnjaci tvrde kako razina vode neće oštetiti [[Arheologija|arheološka]] nalazišta u okolici antičkih nalazišta, arheolozi su zabrinuti i zbog povećanja vlažnosti uslijed pojave umjetnog jezera, no ministri energetike tvrde kako se to može obeštetiti mogućnošću kontroliranja razine jezera<ref>[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=6409 Date of Sivand Dam Inundation Not Yet Agreed Upon (CHNpress.com)]</ref>. Izgradnja brane počela je [[19. travnja]] [[2007.]] godine. Osim brane, strah je prouzročila i gradnja [[Željeznica|željezničke pruge]] nekoliko kilometara od Perzepolisa i [[Nakš-i Rustam]]a, za koje neki smatraju kako njihove vibracije mogu oštetiti nalazišta. Zbog bogatih arheoloških nalazišta i velikog razvoja prometne mreže, nerijetko dolazi do sukoba i parnica između [[iran]]skih ministarstava kulturne baštine odnosno prometa. Perzepolis je [[1979.]] godine uvršten na popis [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a prema 1., 3. i 4. kategoriji, zbog čega na kompleksu nisu dozvoljene ikakve modifikacije<ref>[http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1384/2509/html/art.htm#s129375 Council Moots Persepolis Museum Development (Iran Daily)]</ref>.
 
== Umjetnost ==
 
=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Persepolis Colonne flandin.jpg|mini|250px|desno|Karakteristike perzijskih [[stup]]ova iz [[apadana|apadane]], Eugène Flandin (1840.)]]
[[Datoteka:Persepolis_P100c_ES_carving.jpg|mini|250px|desno|Utjecaji [[Drevni Egipat|egipatsk]]e arhitekture]]
 
U rano doba perzijska [[pleme]]na nisu imali jedinstveni arhitektonski stil, budući da su bili [[Nomad|polunomadski]] narod seljaka i jahača<ref>Henri Stierlin, str. 86.</ref>. Međutim, nakon što je [[Kir Veliki]] [[550. pr. Kr.]] osnovao [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]], diljem zemlje niknuti će mnoge monumentalne građevine. U početku se [[Ahemenidi|ahemenidska]] arhitektura temelji na elementima pokorenih naroda, no prema njima ubrzo je razvijen autohtoni stil. Prvi perzijski grad [[Pasargad]] još pokazuje neke nomadske utjecaje gdje su objekti raspršeni u ogromnom [[park]]u, no pedeset godina kasnije gradi se Perzepolis koji postaje simbolom racionalizacije i ravnoteže u perzijskoj arhitekturi. Plan kompleksa je strogo ortogonalan, broj stupova u dvoranama je slagan u omjerima 1:1 ili 1:2, raspored objekata je poslagan na zaštićenoj terasi. Trijemovi s dvostrukim kolonadama na apadani sijeku se na uglovima koji postaju kule, što je bila velika funkcionalna i estetska inovacija. Kompleksu se pristupa s dvaju velikih portala kroz koje teče sav promet.
 
Uspjesi ovih originalnih djela temelje se na brojnim elementima koji kombiniraju arhitekture podvrgnutih naroda. Perzijski elementi nisu hibrid već fuzija stilova koji stvaraju novi. Proizlaze iz stručnosti arhitekata i radnika širom carstva, pa je perzijska arhitektura utilitaristička, ritualna i simbolična. Perzepolis je pun elemenata koji svjedoče o njihovim višestrukim izvorima<ref>Henri Stierlin, str. 86., 94., 102., 111. i 115.</ref>.
 
[[Drevni Egipat|Egipatski]] elementi prepoznatljivi su na krovnim vijencima i [[portal]]ima<ref>Henri Stierlin, str. 86., 94., 102., 111. i 115.</ref>, a [[Mezopotamija|mezopotamski]] kod povezivanja dviju palača gdje jedna ima privatnu, a druga javnu namjenu<ref>Henri Stierlin, str. 78. i 79.</ref>. [[Rozeta (arhitektura)|Rozete]] i biljni reljefi sa stubišta skupa s nazubljenim bedemima i zidovima podsjećaju na arhitekturu [[zigurat]]a, koji su u ranije doba nicali u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i [[Elam]]u. Glazure reljefa imaju [[Babilonija|babilonski]] utjecaj, dok krilati ljudi-bikovi na portalima potječu od [[Novoasirsko carstvo|asirskog]] stila<ref>Henri Stierlin, str. 86., 94., 102., 111. i 115.</ref>. Nakon uključivanja [[Jonija|Jonije]] u Perzijsko Carstvo, perzijska arhitektura dovodi do jakog utjecaja na grčki [[jonski red]], kao i obrnuto. Ti utjecaji posebno su vidljivi kod dvorana sa stupovima (''hipostila''). [[Lidija|Lidijski]] i jonski arhitekti sudjelovali su na radovima u [[Pasargad]]u, te kasnije u Perzepolisu i [[Suza (Iran)|Suzi]], o čemu svjedoče grafiti na grčkom u kamenolomu blizu Perzepolisa i zapis iz Suze. Spiralni elementi ([[Voluta|volute]]) s perzijskih [[kapitel]]a kasnije su postali glavno obilježje grčke arhitekture [[Jonski red|jonskog reda]]. Perzepolis je kasnije snažno utjecao na [[Artemidin hram u Efezu]], jedno od antičkih [[sedam svjetskih čuda]].
 
Načelo unutrašnjeg prostora, gdje dvorana s stupovima predstavlja jezgru palače, prisutno je na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i prije doba Perzijskog carstva. Ipak, sofisticiranost perzijske tehnologije koja je vidljiva na visini i rasponima stupova, uvjetovala je veliku prostranost i upotrebljivost dvorana, za razliku od sličnih hipostila u [[Stara Grčka|Grčkoj]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]] čiji su stupovi bili zdepasti, rasponi maleni, a prostori skučeni<ref>Henri Stierlin, str. 78., 92. i 93.</ref>.
 
[[Datoteka:Persepolis_Lamassus.jpg|mini|200px|lijevo|''Lamassus'' (krilati [[bik]] s ljudskom glavom) u [[Asirija|asirskom]] stilu]]
 
Konstruktivni sustavi u Perzepolisu su isključivo tektonski odnosno sastoje se od stupova i greda, dok nema traga stereotomskom sustavu ([[Luk (arhitektura)|lukovi]], [[svod]]ovi i [[kupola|kupole]]). Većina stupova izrađenih od drva su nestali, no sačuvane su njihove kamene baze. Kod dvorana gdje su visine bile prevelike za korištenje drva, stupovi su građeni od masivnih kamenih blokova. Kameni stupovi koji su preživjeli vrlo su heterogenog stila, odnosno pokazuju utjecaje različitih civilizacija. Baza stupa ima [[Hetiti|hetitski]] utjecaj, dok je omjer visine i promjera debla gotovo identičan stupovima [[Jonski red|jonskog reda]]. Ogromni kapitel koji čini gotovo trećinu ukupne visine stupa karakterističan je za [[Drevni Egipat|egipatske]] stupove s kapitelom lotosa. Skulpturalni kapiteli sa životinjskim oblicima vjerojatno su inspirirani [[Asirija|asirskom]] arhitekturom, no predstavljaju originalni perzijski stil.
 
Kao i većina [[Ahemenidi|ahemenidskih]] palača, Perzepolis je imao zidove izgrađene od opeke, koji možda izgledaju neobično na području gdje je kamen dostupan u velikim količinama. To je zajedničke karakteristika svim narodima Istoka, koji [[kamen]] koriste uglavnom za [[Fortifikacija|gradske zidine]]. Danas su uglavnom sačuvani samo temelji zidova, kao i masivni kameni [[portal]]i i [[stup]]ovi.
 
Iako je građen gotovo dva stoljeća, Perzepolis kao cjelina pokazuje jedinstveni stil koji je karakteristika [[Ahemenidi|ahemenidske]] umjetnosti. Kasniji ahemenidski vladari nisu mnogo odstupali od umjetnosti i tehnike koju je [[Kir Veliki]] započeo u [[Pasargad]]u, odnosno [[Darije Veliki]] nastavio u Perzepolisu. Samo najnovije kraljevske grobnice [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] i [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] razlikuju se od onih u [[Nakš-i Rustam]]u po tome što nisu urezane u okomitu liticu planine već u kosi teren, no na pročelju sadrže iste elemente kao i Darijeva grobnica.
 
=== Kiparstvo ===
[[Datoteka:Persepolis - statue of a mastiff.jpg|mini|250px|desno|Skulptura mastifa iz apadane]]
 
Najpoznatije skulpture iz [[Ahemenidi|ahemenidskog]] perioda nalaze se upravo u Perzepolisu. Brojni reljefi krase stubišta, panele ispred palače i unutrašnjost kraljevskih dvorana. Pretpostavlja se kako su također korišteni za uređenje prostorija sa stupovima. Inspiracija perzijskih skulptura vuče korijene iz [[Drevni Egipat|Egipta]], [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Asirija|Asirije]], a karakterizira je velika preciznost i detaljnost izvedbe. Tipologija skulpturalnog oblikovanja je tipična za orijentalnu umjetnost; svi likovi prikazani su u profilu. Reljefi najčešće prikazuju perzijskog kralja i vojnike, te [[bik]]ove, [[lav]]ove i [[grifon]]e; životinje vrlo su stilizirane, bez varijacija. Osim reljefa, povjesničari poput [[Herodot]]a i [[Plutarh]]a spominju [[Kserkso]]v kip i Perzepolisu, te kip [[Darije Veliki|Darijeve]] žene [[Artistona|Artistone]] u [[Suza (Iran)|Suzi]]. Neke skulpture su u potpunosti realistične, poput [[Pas|psa]] (mastifa) koji je pronađen na uglu apadane.
 
=== Slikarstvo ===
[[Datoteka:Persepolis Color samples.jpg|mini|250px|desno|Ostaci pigmenata]]
 
Područja na kojima su korištene boje teško je tvrditi, budući da je pigment gotovo u potpunosti nestao. Vrijeme, tanki slojevi nanošenja boja, te raspadanje organskih pigmenata glavni su razlozi njegova nestanka. Ipak, dokazi o korištenju boja nalaze se u tragovima diljem palače što svjedoči kako Perzepolis nije bio jednoličan, već u bogatim bojama<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.002-Ambers-Simpson.pdf Some pigments identifications for objects from Persepolis (Janet Ambers i St John Simpson, The British Museum)]</ref>. Također, pronađeno je i mnogo posuda koje su sudeći prema unutrašnjim pigmentima služile za pohranu boja. Boje su korištene na svim arhitektonskim elementima; zidovi, reljefi, stupovi, vrata, podovi, stepenice, kipovi, itd. Opeka je bila glazirana, crvena oker boja korištena je na podovima od vapnenca ili sivo-zelenkastog gipsa, stupovi su oslikani u više boja, kao i eksterijer palača. Tragovi crvene boje pronađeni su i na skulpturi Darijeve žene [[Darije Veliki|Darijeve]] žene [[Artistona|Artistone]] koja se danas čuva u [[iran]]skom Nacionalnom muzeju u [[Teheran]]u. Velika paleta pronađenih boja govori o njihovom bogatom polikromatskom podrijetlu. Spominje se i upotreba biljnih pigmenata, no s obzirom na raspadanje takvih organskih boja, nažalost nisu sačuvane.
 
== Tehnologija ==
[[Datoteka:Pasargadae Swallow-Tail Staples.jpg|desno|mini|250px|Konstruktivne '''spone (kopče)''' između kamenih blokova koje su korištene u '''Perzepolisu''' i [[Pasargad]]u datiraju iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća p. n. e.]] i najstarije su u povijesti; predstavljaju veliki napredak u [[Antika|antičkoj]] građevinskoj tehnologiji]]
 
Kompleks u Perzepolisu obiluje mnogim inovativnim elementima na području [[Građevinarstvo|građevinskog]] inženjerstva. Novija istraživanja strukturalne tehnologije u susjednom [[Pasargad]]u koji je udaljen svega 43 km i građen tri desetljeća prije Perzepolisa, pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[inženjer]]i sagradili kompleks koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stupnja prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]]<ref>[http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html Pasargadae Can Withstand Earthquakes (Payvand)]</ref>. Temelji graditeljskih zdanja u Perzepolisu i Pasargadu građeni su tehnologijom izolirane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmički val|seizmičkih]] aktivnosti.
 
Značajan doprinos graditeljstvu predstavlja i uporaba konstruktivnih spona (kopči) između kamenih blokova, koje su izgrađene od [[metal]]a. Takav konstruktivni sustav zajedno s izoliranom bazom temelja stvorili su preduvjete za gradnju mnogo većih i tanjih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u [[Apadana|apadani]] Perzepolisa gdje su stupovi bili visoki čak 20 metara što ih čini najvišim te u odnosu na visinu najtanjim stupovima [[Antika|antičkog]] graditeljstva, dok su osni rasponi stupova od 8.65 m također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. Usporedbe radi, [[Artemidin hram u Efezu]] kojeg su [[Grci]] uvrstili na [[Sedam svjetskih čuda]] imao je mnogo manje raspone od 5.9 m, dok su stupovi bili 1.5 m kraći od onih iz apadane Perzepolisa<ref>[http://www.persepolis3d.com/control_structures/apadana.htm Persepolis3D: Apadana]</ref>.
 
Veliki doprinos perzijskih inženjera ostvaren je i na području opskrbe vodom tzv. [[kanat]]ima koje su graditelji usjekli duboko u planine te bi pomoću njih dopremali i čuvali svježu [[Voda|vodu]]. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sustavu i umijeću kontroliranja tlaka, u kompleksu Perzepolis izgrađen je sofisticiran sustav vodovodnih, kanalizacijskih i drenažnih cjevovoda. Mreža cjevovoda usječena je u teren terase prije gradnje temelja, što predstavlja prvi takav slučaj u povijesti.
 
== Glavni kompleks ==
[[Datoteka:Persepolis_complex_map_hrv.png|mini|450px|lijevo|Detaljni nacrt Perzepolisa]]
 
=== Terasa ===
 
Kompleks palača u Perzepolisu temelji se na terasi dimenzija 450 x 300 m, 14 m visine s četiri razine od 2 m. Ulaz vodi na razinu rezerviranu za delegacije, dok se plemići nalaze na razini iznad. Najnižu razinu čine područja za službu i upravu. Kraljevska razina je na najvišoj razini, koja je vidljiva širom okolice kompleksa. Materijal za gradnju bio je uglavnom sivi [[vapnenac]]. Tlocrt kompleksa je strogo ortogonalan, odnosno slijedi strogu organizaciju [[hipodamus]]a<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 25.</ref><ref>Henri Stierlin, str. 101.</ref>.
 
Na istočnoj strani terase nalazi se ''[[Kuh-i Rahmat]]'' („Planina milosti“), u čiji su kamen uklesane goleme kraljevske grobnice koje dominiraju krajolikom. Na ostalim trima stranama svijeta nalaze se gradske zidine čija visina varira od 5 do 14 metara. Zidine su građene od velikih kamenih blokova bez [[mort]]a čiji stabilitet osiguravaju metalne kopče (spone); perzijska inovacija prvi put korištena u [[Pasargad]]u. Na zapadnom pročelju nalazi se glavni pristup kompleksa u obliku monumentalnog stubišta<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 25. i 88.</ref>.
 
Niveliranje temelja osigurano je ispunjavanjem rupa zemljom i kamenjem. Tijekom prve pripremne faze gradnje postavljena je složena mreža odvodnje i vodoopskrbe, ponekad urezana u stijene<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 23.</ref>. Kameni blokovi su rezani pomoću posebnih rudarskih alata koji omogućavaju fragmentaciju kamena na ravne površine, dok su se blokovi postavljali uz pomoć drvenih greda<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f2/v6f2a018.html Construction materials and techniques in Persian architecture (Iranica enciklopedija)]</ref>. Na južnoj fasadi pronađeni su zapisi na tri jezika pisani [[Klinasto pismo|klinastim pismom]]. Tekst pisan na [[Elamski jezik|elamskom jeziku]] sličan je zapisima iz [[Suza (Iran)|Suze]], a govori:
<blockquote>
''Ja, kralj Darije Veliki, kralj kraljeva, kralj Zemlje, sin Histapa Ahemenidskog, izgradio sam ovu utvrdu uz milost Ahura Mazde. ''
''Neka Ahura Mazda štiti mene i ovu utvrdu koju izgradih.''<ref>Pierre Briant, str. 182.</ref>
</blockquote>
Ovi zapisi nalaze se neposredno prije ulaza u kompleks, ispred monumentalnog stubišta i „vrata svih naroda“<ref>[http://www.livius.org/a/iran/persepolis/terrace/terrace.html Persepolis - Terrace, Livius.org]</ref>. Konfiguracija terase sugerira kako je projektirana za obranu u slučaju mogućeg napada, pa je kompleks osiguran zidinama i kulama, koje su s istočne strane udvostručene. Ugla na zidinama izgrađena su na način da osiguraju čuvarima maksimalnu vidljivost na vanjsko područje<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 29.</ref>.
 
Na terasi se nalazi impresivan broj kolosalnih zdanja, građenih od sivog vapnenca s okolnih brda. Ove objekte karakterizira često korištenje kolonada stupova, od kojih su nekolicina sačuvani i do današnjeg dana. Tlocrte karakteriziraju hipostili (dvorane s stupovima), bez obzira na njihovu veličinu. Građevine broje 99 prostorija, u kojima se nalazi po 100, 36 ili 16 stupova, raspoređenih u različitim omjerima (20x5 u trezoru, 10x10 u dvorani od stotinu stupova, itd.). Neke građevine očito nisu bile završene; u blizini kompleksa pronađen je antički građevinski otpad<ref>[[Franz Stolze]], „Perzepolis: ahemenidski i sasanidski spomenici i natpisi iz Perzepolisa, Istakhra, Pasargada, Šapura“ ''Persepolis, die achaemenidischen und sasanidischen Denkmäler und Inschriften von Persepolis, Istakhr, Pasargadae, Shâpur'', Izdavač: A. Asher ed, Berlin (1882.)</ref>. Fragmenti posuda koje su se koristile za pohranu boja slučajno su otkriveni [[2005.]] kod apadane, što potvrđuje ranije pretpostavke kako su se za uređenje palače koristile boje<ref>[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=5146 Ancient Paint Buckets Found in Persepolis (CHNpress)]</ref><ref>Henri Stierlin, str. 101. i 102.</ref>.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_drain.jpg|Linije cjevovoda urezanih u terasu kompleksa ''[http://www.livius.org Livius]''
Datoteka:pipe.jpg| Dio cijevi pipe u Perzepolisu (Muzej u Perzepolisu) ''[http://www.livius.org Livius]''
Datoteka:Persepolis_terrace_4.jpg|Jugozapadni dio gradskih zidina ''[http://www.livius.org Livius]''
Datoteka:Persepolis_Door_Pivot.jpg|Lavor urezan u pod terase s pipom
</gallery>
</center>
 
=== Glavno stubište ===
[[Datoteka:Persepolis_main_stairway.jpg|mini|desno|Glavno stubište]]
 
Pristup terasi se nalazi na zapadnom pročelju, a vrši se simetričnim monumentalnim stubištem koje se na donjem dijelu razilazi, a na gornjem spaja. Ovaj pristup dodao je [[Kserkso I.]] kako bi zamijenio originalni pristup na jugu, nakon čega monumentalno stubište postaje jedinim pristupom kompleksu. Vjerojatno je postojalo i nekoliko sekundarnih pristupa, posebno na istočnoj strani čija je visina niža s obzirom na pad terena. Glavno stubište građeno je od čvrstih kamenih blokova povezanih metalnim sponama, a sastoji se od 111 stepenica 10 cm visine i 31 cm dubine, dok je stubišni krak širok 6.9 metara. Niski nagib stubišta omogućavao je lakši pristup konjanicima; pojedine stepenice bile su i po pet koraka dubine. Stubište je zatvoreno visokim drvenim vratima, čiji su zglobovi oko podnožja bili urezani u teren. Pri vrhu glavnog stubišta dolazi se do malenog dvorišta ispred „Vrata svih naroda“<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 25.</ref>.
 
=== Vrata svih naroda ===
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_Porte_des_Nations.jpg|Skulpture bikova kod ''Vrata svih naroda'', istočni pristup
Datoteka:Persepolis_gate_of_all_nations.jpg|''Vrata svih naroda'', sa istoka
Datoteka:Persepolis_GAN.JPEG|''Vrata svih naroda'', sa sjevera
</gallery>
</center>
 
„Vrata svih naroda“ ili ''Kserksova vrata'' su portal s malom dvoranom izgrađenom [[475. pr. Kr.]] u doba vladavine [[Kserkso I.|Kserksa I.]]<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 28.</ref>, [[Darije Veliki|Darijevog]] sina. Na zapadnom [[portal]]u na obje strane nalaze se dvije kolosalne skulpture [[bik]]a od 5.5 m visine, što je element inspiriran [[Asirija|asirskom]] arhitekturom. Prolaskom kroz portal dolazi se do središnje dvorane od 24.7 m², okružene [[mramor]]nim klupama. Krov dvorane bio je podržan sa četiri stupa visine 18.3 metra, stiliziran u obliku [[Palma|palme]] i palminog lišća<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 26.</ref>. U portalnoj dvorani postoje dva izlaza; južni koji vodi do apadane, te istočni koji se otvara prema procesijskoj stazi. Potonji prolaz čuvaju veliki kipovi u obliku krilatih ljudi-bikova (''lammasus'')<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 26. i 27.</ref>. Isti elementi nalaze se i na [[kapitel]]ima stupova u tripilonu. Tu su i ostaci stopala na podnožju koje počinje od nezavršenih vrata<ref>[http://www.livius.org/la-ld/lamassu/lamassu.html Lamassu (bull-man), Livius.org]</ref>. Svi navedeni otvori u dvorani zatvoreni su drvenim dvokrilnim vratima sa zglobovima urezanim u terenu, a ukrašeni su plemenitim [[metal|metalima]].<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 25. i 33.</ref>.
 
[[Datoteka:Inscription_Xerxès.JPEG|desno|mini|''Vrata svih naroda'': [[Kserkso]]vi kraljevski zapisi]]
 
Natpisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] uklesani su iznad zapadnih skulptura bikova, a sadrže tekst na tri jezika: [[Perzijski|staroperzijski]], [[Akadski jezik|babilonski]] i [[Elamski jezik|elamski]]. Tekst govori:
 
<blockquote>
''Ahura Mazda je veliki Bog, koji je stvorio ovu zemlju, koji je stvorio nebo, koji je stvorio čovjeka, čovjeka koji ima sreću što mu je Kserkso kralj, kralj svih kraljeva.''
''„Ja sam Kserkso, veliki kralj, kralj kraljeva, kralj ljudi sa različitog podrijetla, kralj goleme zemlje, sin kralja Darija Ahemenidskog.“''
''Kralj Kserkso kaže: „Uz pomoć Ahura Mazde, napravio sam Vrata svih naroda, i sagradio mnogo dobra u Perziji, što je činio i moj otac. Sve dobro što smo napravili, napravili smo uz pomoć Ahura Mazde.“''
''Kralj Kserkso kaže: „Ahura Mazda štiti mene i moje carstvo, jer radim isto što i moj otac, kojeg je štitila Ahura Mazda.“''
</blockquote>
 
Ovaj natpis ukazuje kako su Vrata svih naroda posvećena od strane Kserksa za mnoge narode i kraljevstva koja su bila sastavni dio [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Isti natpis nalazi se i iznad ''lammasusa''<ref>[http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php Parse or Persepolis (Iran Chamber)]</ref>.
 
=== Procesijski put i „Nedovršena vrata“ ===
 
Od zapada prema istoku uzduž sjeverne strane terase, odnosno od „Vrata svih naroda“ nalazi se procesijski put koji vodi prema sličnom zdanju zvanom „Nezavršenim vratima“, jer nije bilo dovršeno do vremena [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrovih]] osvajanja i uništenja Perzepolisa. Ovaj [[portal]] nalazi se na sjeverozapadnom uglu terase i sadrži četiri stupa, identična onima iz dvorane na zapadu. „Nezavršena vrata“ vode do dvorišta koji se otvara prema „Dvorani od stotinu stupova“. Dvostruki zid omeđuje procesijski put sa obje strane, čineći privatnost apadane i kraljevske palače. Samo donji dijelovi tih zidina sačuvani su do danas, no neki vjeruju kako je njihova originalna visina dosezala ''lammasuse''. Takva pretpostavka može se potvrditi pronalaskom i obnovom dviju skulptura u obliku [[supovi]]h glava, za koje se čini kako nikada nisu montirane na stupe, već se pretpostavlja kako su bili namijenjeni za nadogradnju<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 27.</ref>.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_Procession_Pathway.jpg|Procesijski put prema zapadu
Datoteka:Persepolis_griffons.jpg|Monumentalni portal s [[grifon]]ima
Datoteka:Persepolis_Unachieved_Gate.jpg|„Nedovršena vrata“, sa juga.
</gallery>
</center>
 
=== Apadana (Dvorana za prijem) ===
[[Datoteka:Persepolis001.jpg|mini|250px|Ruševine apadane]]
 
Apadanu je dao izgraditi [[Darije Veliki]], a početak njene izgradnje počeo je [[515. pr. Kr.]] prema zapisima od zlata i srebra koji su postavljeni u kamen temeljac. Zapisi sadrže Darijevo ime i podatke o zemljama koje su pripadale [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskom Carstvu]]. Gradnja apadane trajala je i nakon Darijeve smrti [[486. pr. Kr.]] a dovršena je u doba vladavine njegova sina [[Kserkso I.|Kserksa I.]]<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 31.</ref> Apadana je dvorana sa 36 kolosalnih stupova koji su bili čak 20 metara visine što ih čini najvišim i u odnosu na visinu najtanjim [[stup]]ovima [[Antika|antičkog doba]], dok su rasponi stupova od 8.9 m također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. Zbog navedenih tehnoloških karakteristika, apadana je bila najveće i najkompleksnije zdanje cijelog kompleksa u Perzepolisu. Nalazi se na zapadnom središtu terase i smještena je na visokoj razini. Pristup na apadanu vršio se sa dva monumentalna simetrična stubišta, koji se nalaze na sjevernoj i istočnoj strani<ref>Henri Stierlin, str. 151.</ref>.
 
==== Palača ====
 
Početni tlocrt palače bio je vrlo jednostavan, no nakon što su kasnije sagrađena „vrata svih naroda“, nadograđivanje sjevernog monumentalnog stubišta postalo je neophodno. Palača je [[kvadrat]]ičnog unutrašnjeg tlocrta, dimenzija 60.5 x 60.5 metara, u kojoj se nalazi 36 kolosalnih stupova raspoređenih 6 x 6. Kameni blokovi stupova na željenu razinu najvjerojatnije su podizani visokim rampama, načinjenima od zemlje i drvenih dasaka<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 27. i 33.</ref>. Na sjevernoj, istočnoj i zapadnoj strani nalaze se ulazni trijemovi sa dvostrukim kolonadama od šest [[stup]]ova. Južni dio sastojao se od malih soba koje su služile kao Darijeve odaje, nadovezujući se na tačaru. Na uglovima apadane nalazile su se četiri kvadratične kule koje su smještene u razini s trijemovima<ref>Henri Stierlin, str. 110.</ref><ref>[http://www.iranchamber.com/art/articles/art_of_achaemenids.php The Art of Achaemenids (Iran Chamber)]</ref><ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 33.</ref>. Od ukupno 72 stupa u apadani, samo 13 stoje još i danas. Perzijski stupovi odražavaju jak utjecaj na [[Stara Grčka|grčki]] [[jonski red]], o čemu svjedoče isti omjeri promjera i visine sa stupovima Herinog hrama u Samosu, koji imaju i slične vertikalne utore (tzv. ''[[Kanelira|kanelire]]'') na kolumnama<ref>Henri Stierlin, str. 83.</ref>.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Apadana.jpg|Golemi perzijski [[stup]]ovi na ostacima apadane
Datoteka:Persepolis_tête_colonne_taureau.jpg|Kolosalni bik na [[portal]]u apadane
Datoteka:Colonne_persepolis_muze_iran_bastan_teheran.jpg|Karakteristični perzijski stup u sivom [[mramor]]u, danas u [[iran]]skom Nacionalnom muzeju u [[Teheran]]u
</gallery>
</center>
 
Strop se sastojao od sekundarnih greda koje su se naslanjale na [[kapitel]]e stupova ukrašene [[bik]]ovima i [[lav]]ovima, te glavnih greda položenih okomito na sekundarne. Streha ravnog stropa stršala je oko 1 m izvan osi kolonada. Kapiteli stupova izgrađeni su u obliku simetričnih rogatih bikova, a osim dekorativne uloge korišteni su i za stabiliziranje greda budući da se između dvije simetrične glave bikova nalazio konstruktivni utor. Krov je bio ravan, a građen je u više slojeva kod kojih je kao [[mort]] korišteno blato. Grede su bile od [[hrast]]ovine i [[Ebanovina|ebanovine]], a korišten je i [[cedar]] kupljen u [[Fenicija|Feniciji]], današnjem [[Libanon]]u<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 30. i 33.</ref><ref>Henri Stierlin, str. 110.</ref>. Korištenjem tehnika kolonadi s laganim cedrovim krovovima ostvareni su golemi rasponi od 8.9 metara, a omjer raspona i stupa bio je 1 prema 3.6. Usporedbe radi, isti omjer hipostilne dvorane u [[Drevni Egipat|egipatskom]] hramu u [[Karnak]]u bio je 1 prema 1.2<ref>Henri Stierlin, str. 110.</ref>.
 
Dvorana je bila bogato oslikana o čemu svjedoče brojni ostaci pigmenata u podnožju stupova, zidova i reljefa. Primjerice, u grlu rezbarenog lava pronađeni su tragovi crvene boje. Pod je izgrađen od cementnog morta s keramičkim pločicama, zidovi su ukrašeni [[zlato|zlatnim]] elementima, te brojnim slikama lavova, bikova, cvijeća i biljaka. Drvena vrata ukrašena su reljefima sa zlatom, [[slonovača|slonovačom]], i plemenitim metalima. Skulpture bikova korištene su za kapitele i sjeverni portal, dok se na istočnim i zapadnim vratima nalaze skulpture drugih životinja<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 30. i 33.</ref><ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f2/v2f2a019.html Apadana (Iranica enciklopedija)]</ref>.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis-lion_capital.jpg|Skulptura [[lav]]a ispred apadane
Datoteka:Persepolis_Reconstruction_Apadana_Toit_Chipiez.JPEG|Krov apadane, rekonstruirao Charles Chipiez ([[1884.]])
Datoteka:Persepolis_Reconstruction_Apadana_Chipiez.jpg|Rekonstrukcija apadane (bez kula na uglovima), Charles Chipiez ([[1884.]])
Datoteka:Lion-persepolis.JPG|Lavlja glava i ostaci baze stupa
</gallery>
</center>
 
[[Arheolog]] David Stronach tvrdi kako je apadana imala dvije glavne funkcije. Svojim dimenzijama mogla je omogućiti prijem od 10.000 ljudi, koji su dolazili na kraljeve ceremonije. S druge strane, velika visina apadane omogućava kralju promatranje ceremonija, povorki i vojnih vježbi koje su održavane u okolici<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f2/v2f2a019.html Apadana (Iranica enciklopedija)]</ref>. Iskopavanja grada [[Suza (Iran)|Suze]] u palači [[Darije Veliki|Darija Velikog]] pokazala su kako zgrade imaju vrlo slične koncepte, što uključuje monumentalno stubište, prijestolje, rastere kolumni i podrum. Obje zgrade imale su i posebni privatni dio koji je služio kao kraljev osobni apartman<ref name="GC">E. F. Schmidt, ''Persepolis I.'', Izdanja Orijentalnog instituta, Chicago (1953.)</ref>.
 
Kada je Aleksandar Makedonski spalio Perzepolis, krov apadane se urušio i njegovi ostaci prekrivali su podnožje gotovo 2100 godina. Između apadane i „dvorane od stotinu stupova“ pronađena je masivna glava lava, za koju se smatra kako je bila dijelom istočnog portala apadane. Na osnovu ostataka sagrađena je i replika tog portala koji se danas čuva u muzeju i koji daje predodžbu o veličanstvenosti palače<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 27. i 30.</ref>.
 
==== Istočno stubište ====
[[Datoteka:Persepolis_Apadana_Eastern_Stairway.jpg|mini|250px|desno|Središnji panel na istočnom stubištu]]
[[Datoteka:Persepolis-Darius_palace-stairs_relief.jpg|mini|250px|desno|Reljefi iznad stepeništa, istočno stubište kod apadane]]
 
Unatoč tome što je spaljen krov apadane, monumentalno stubište je vrlo dobro saučvano. Ono je podijeljeno u tri panela; sjeverno, središnje i južno, te na trokut ispod stepenica. Sjeverni panel prikazuje primanje [[Medijci|Medijaca]] i [[Perzija]]naca, dok južni panel prikazuje delegacije iz raznih zemalja podvrgnutih [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskom Carstvu]]. Stubište sadrži više simbola plodnosti kao što su latice cvijeća, drveća ili sjemenja, koja su ukrašavala trokute<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 32., 33., 36. i 39.</ref>. Stabla, borovi i palme simbolizirali su ukrašavanje kraljevskih vrtova<ref>Henri Stierlin, str. 150.</ref>. Također, reljefi nose i natpise koji navode kako je [[Darije Veliki]] izgradio palaču, odnosno kako ju je završio njegov sin [[Kserkso I.]] Sačuvan je i natpis na kojem Kserkso od Boga dobra (Ahura Mazda) traži da čuva njegovu zemlju od gladi, sukoba i potresa<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 43.</ref>. Likovi uklesani na reljefima prikazani su vrlo detaljno pa se vide nošnja, brade, kovrčava kosa, životinje i ostali elementi s najsitnijim detaljima. Proučavanje nazavršenih scena na panelima pokazuju kako su umjetnici i radnici slijedili stroge upute od kraljevih savjetnika i kako je bilo malo mjesta za improvizaciju. Reljef je izvorno bio u bojama, no danas postoje samo tragovi pigmenata. Klesanje kamena je moto perzijskog oblikovanja, te se znatno razlikuje od klesanja u [[Asirija|Asiriji]] gdje su se reljefi upotrebljavali kao ukras isključivo u interijerima. U Perzepolisu oni su integralni dio vanjskog oblikovanja, a njihov red i strogoća stila kasnije je jako utjecala na grčki [[jonski red]]<ref>Henri Stierlin, str. 137.-153.</ref>.
 
;Trokuti i središnji panel:
 
Trokuti su ispunjeni s reljefima simboliziraju perzijsku novu godinu, a na njima [[lav]] proždire [[bik]]a. Proljetnu ravnodnevnicu ([[ekvinocij]]) prikazuju elementi neba gdje je sazviježđe lava bilo na vrhuncu, dok se sazviježđe bika gubilo na južnom horizontu. Perzijska nova godina ili ''[[Nowruz]]'' označavala je početak poljoprivrednih aktivnosti nakon zime. Srednišnji panel je religioznog karaketera, prikazuje Ahura Mazdu kojeg čuvaju dva [[grifon]]a s ljudskim glavama, te četiri medijska i perzijska čuvara. Perzijanci u lijevoj ruci imaju tipičan okrugli štit, dok u desnici drže koplje. Medijci nose kratke kapute, hlače i okrugle kape, ispod kojih je kovrčava kosa, ponekad s repom<ref>Henri Stierlin, str. 145.</ref>.
 
;Sjeverni panel:
 
Sjeverni panel podijeljen je na tri dijela i pokazuje paradu prijema u doba perzijske nove godine<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 36.</ref>. Od središta prema sjevernom kraju, gornji reljef pokazuje [[Perzijski besmrtnici|perzijske besmrtnike]] (elitna garda), a potom kraljevsku procesiju. Besmrtnici nose kapu i naoružani [[Luk (oružje)|lukom]] i [[strijela]]ma te [[Koplje|kopljima]]. Prikazanu kraljevsku stolicu pridržavaju dva [[bambus]]a, dok je sama stolica izrađena od rezbarenog drva, sa nogama u obliku životinjskih nogu. Nastavak procesije gdje su prikazani medijski šef kraljevske staje i konji urezani do najsitnijih detalja. Procesija na reljefu završava prikazom dvaju kola kojima upravljaju [[Elam]]iti. Prikazano je ukupno 12 kola sa konjima, koji simboliziraju 12 mjeseci u godini. Donji i srednji pojas reljefa također prikazuje kraljevsku gardu [[Perzijski besmrtnici|besmrtnika]] iza kojih slijede medijski plemići. Oni nose razne posude, cvijeće i sjemena žitarica koji simboliziraju plodnost. Suptilne razlike u njihovoj odjeći i nakitu ukazuju kako su imali različite funkcije ili status. Neki od njih prikazani su kako se smiju i razgovaraju, sa opuštenim stavom bez ceremonije. Neki se drže za ruke, ili stavljaju ruku na rame onome ispred sebe, što simbolizira jedinstvo<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 37. i 39.</ref><ref>Henri Stierlin, str. 140. i 141.</ref>. Na kosom dijelu panela (uz stepenice) prikazani su reljefi vojnika naoružanih [[Koplje|kopljima]] te [[Luk (oružje)|lukom]] i [[strijela]]ma, koji se penju uz stepenice<ref>Henri Stierlin, str. 136.</ref>.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_Apadana_ES_NP.jpg|Trodijelni panel na sjevernom panelu istočnog stubišta apadane
Datoteka:Apadana_east_courtiers1.jpg|[[Perzija|Perzijski]] i [[Medijci|medijski]] plemići na stubištu ''[http://www.livius.org Livius]''
Datoteka:chariot2.jpg|Kola na kraljevskoj procesiji ''[http://www.livius.org Livius]''
</gallery>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_Apadana_royal_chair_carriers.jpg|Kraljevska stolica (reljef popravljan s metalom)
Datoteka:_Persepolis_Apadana_Eastern_Stairway_Triangle.jpg|Trokutni panel
</gallery>
</center>
 
;Južni panel:
[[Datoteka:Perserreich 500 v.Chr..jpg|mini|400px|desno|[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] oko [[500. pr. Kr.]] s ucrtanim satrapijama (pokrajinama)]]
[[Datoteka:Schema apadana stairs-hr.png|mini|400px|desno|Shema istočnog stubišta kod apadane s ucrtanim delegacijama]]
 
Na južnom panelu prikazane su delegacije od 23 naroda iz svih dijelova Perzijskog carstva, na čelu s Medijcima i Perzijancima. Svaka delegacija prikazana je na posebnoj ploči, a iako iz daleka izgledaju jednolično, izbliza se razlikuju po brojnim detaljima. Parada prikazuje oko 250 ljudi, životinja i 40 kola. Pojedinačne ploče su po 90 cm visine, dok je ukupna dužina svih reljefa 145 m<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 46.</ref><ref>Henri Stierlin, str. 137. i 152.</ref>. Prema Dutzu, reljefi nisu poslagani slučajno već su organizirani prema važnosti pojedinih delegacija. Primjerice, jasno je da su [[Medijci]] bili prvi, a [[Etiopija|Etiopljani]] zadnji (vidi dijagram). Prema [[Herodot]]u<ref>[http://www.iranchamber.com/history/herodotus/herodotus_history_book1.php Histories of Herodotus (Iran Chamber)]</ref>, Perzijanci su više poštovali narode iz njihove neposredne blizine. Popis većine naroda pronađen je na administrativnim zapisima u trezoru, a identificirani su prema nošnjama, izgledu i darovima koje su nosili. Ipak, i dalje postoji nekoliko delegacija čije podrijetlo nije utvrđeno sa sigurnošću. Delegacije svih naroda u cjelini predstavljaju simbol kohezije golemog carstva, čiji je utisak kralj želio ostaviti na svakog posjetitelja.
 
Rekonstrukcija delegacija prema Dutzu<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 48.-49.-50.-57.-59.</ref>, Stierlinu<ref>Henri Stierlin, str. 131.-132.-152.</ref> i Briantu<ref>Pierre Briant, str. 187.-188.</ref>:
 
* '''1.''' '''[[Medijci]]:''' izuzevši Perzijance, ova delegacija je najvažnija. Medijci nose karakteristične nošnje, narukvice i [[mač]]eve, a darovi uključuju lonce i vaze. Medijci su postali dijelom Perzijskog carstva od samog osnutka, kada je [[Kir Veliki]] ujedinio Perziju i Mediju.
* '''2.''' '''[[Elam]]iti:''' oni su također dio Perzijskog carstva od samih početaka, i usko su vezani uz Perzijance. Delegacija na čelu s [[lav]]ovima prolazi mimo Medijaca, a delegati nose mačeve i lukove.
* '''3.''' '''[[Armenci]]:''' ova delegacija kao darove vodi konja i nosi fino obrađeni pehar s dvije ručke.
* '''4.''' '''[[Arahozija|Arahozijci]]''' ili '''[[Arijana|Arijci]]:''' članovi delegacije nose hlače karakteristične za [[Baludžistan]], a darovi koje nose su lonci i koža, te [[deva|deve]].
* '''5.''' '''[[Babilonija|Babilonci]]:''' delegacija donosi [[bik]]ove i razne posude, što je motiv slučan onome iz „dvorane od stotinu stupova“, riznice ili tripilona.
* '''6.''' '''[[Asirija|Asrici]]''' i '''[[Feničani]]''' (ili '''[[Lidija|Lidijci]]'''): ovaj reljef je vrlo detaljan; darovi se sastoje od srebrnih i zlatnih vaza, rezbarenih zdjela s ručkama od krilatih bikova, nakita poput narukvica ukrašenih krilima [[grifon]]a, te bojna kola sa malenim [[konj]]ima. Njihova nošnja i frizura podsjeća na današnje nošnje kod [[Židovi|Židova]] ili [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] popova. Identitet odjeće ostaje sporno pitanje o podrijetlu ove delegacije.
* '''7.''' '''[[Arijana|Arijci]]''' ili '''[[Arahozija|Arahozijci]]:''' članovi ove [[satrap]]ije dolaze iz iranskih regija oko [[Herat]]a i [[Mašhad]]a, a darovi uključuju [[deva|deve]] i vaze.
* '''8.''' '''[[Cilicija (satrapija)|Cilicija]]nci''' ili '''[[Asirija|Asrici]]:''' dolaze iz [[Mala Azija|Male Azije]], a darovi koje nose su dva ovna, kožu, odjeću, šalice i vaze. Reljef je izgrađen vrlo detaljno, što uključuje detalje odjeće poput čipke, remena ili kapa.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_delegations.jpg|Skup delegacija raznih naroda
Datoteka:Persepolis_Delegation_Siliciens.jpg|Delegacija [[Cilicija (satrapija)|Cilicija]]naca
Datoteka:1-13.jpg|Detalj [[Lidija|lidijske]] delegacije
</gallery>
</center>
 
* '''9.''' '''[[Kapadocija|Kapadokijci]]:''' karakteriziraju ih slojevi odjeće preko njihovih ramena, a pripadaju istoj grupi kao Armenci, Medijci i Sagartijci. Njihovi darovi su konji i odjeća.
* '''10.''' '''[[Drevni Egipat|Egipćani]]:''' vrh reljefa ove delegacije teško je oštećen prilikom uništenja apadane, no sačuvani donji dio je dostatan za utvrđivanje identiteta delegata prema karakteristikama njihovih odijela.
* '''11.''' '''[[Skiti]]:''' njihove satrapije nalazile su se na širokom području; od današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], preko stepa sjevernog [[Kavkaz]]a, do centralnoazijskih područja sjeverno od regije [[Sogdijana|Sogdijane]]. Delegati nose tipične skitske kape, a njihovi darovi su konji i odjeća s olovnim kopčama, te narukvice.
* '''12.''' '''[[Lidija|Lidijci]]''' ili '''[[Jonija|Jonjani]]:''' [[Stara Grčka|grčke]] satrapije Perzijskog carstva bile su pod upravom grada [[Sard]]a, a njihove delegacije prepoznatljive su po karakterističnoj odjeći. Oni donose tkanine, pehare, te posude koje su možda sadržavale bojila.
* '''13.''' '''[[Parti]]:''' ovaj narod sa sjeveroistoka carstva u vrijeme [[Ahemenidi|Ahemenida]] živio je u vazalnoj kraljevini, no stoljeće nakon [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrovih]] osvajanja pokoravaju helenističke [[Seleukidi|Seleukide]] i vladaju središnjim dijelom nekadašnjeg ahemenidskog Perzijskog carstva. Njihova satrapija danas se nalazi na sjeveru [[Iran]]a odnosno na jugu [[Turkmenistan]]a. Njihovi delegati nose turbane oko vrata, a darovi uključuju vaze i [[deva|deve]].
* '''14.''' '''[[Gandara|Gandari]]:''' ovaj narod dolazio je iz [[satrap]]ija uzvodno od rijeke [[Ind]]; između [[Lahore]]a i [[Kabul]]a odnosno zapadno od današnje regije [[Pandžab]]. Darovi su [[Goveda|goveda]].
* '''15.''' '''[[Baktrija|Baktrijci]]:''' ova satrapija nalazi se na sjeveru današnjeg [[Afganistan]]a, delegati za darove nose deve, odjeću i vaze.
* '''16.''' '''[[Sagartija|Sagartijci]]:''' njihova je odjeća slična [[Medijci|medijskoj]], isto kao i [[Armenci|armenska]] odjeća [[Kapadocija|kapadocijskoj]], što ukazuje kako pripadaju istoj grupi. Sagartija se nalazi u današnjem istočnom [[Iran]]u, uz granicu s [[Afganistan]]om.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:01_medians_2.jpg|[[Medijci]] ''[http://www.livius.org Livius]''
Datoteka:02_elamites_2.jpg|[[Elam]]iti ''[http://www.livius.org Livius]''
Datoteka:03_armenians.jpg|[[Armenci]] ''[http://www.livius.org Livius]''
Datoteka:04_parthians.jpg|[[Parti]] ''[http://www.livius.org Livius]''
</gallery>
</center>
 
* '''17.''' '''[[Sogdijana|Sogdijanci]]:''' njihova satrapija nalazi se u centralnoj [[Azija|Aziji]] odnosno današnjem [[Uzbekistan]]u, dok njihova etnička skupina pripada [[Skiti]]ma. Postoje velike sličnosti između sogijanskih i skitskih kapa. Njihovi darovi uključuju konje, sjekire, ukrasne predmete poput narukvica, te bodeže.
* '''18.''' '''[[Indija|Indijci]]:''' delegati dolaze iz dolina donjeg toka rijeke [[Ind]], odjeveni su u posebnu odjeću s tkakinom oko kukova, a na nogama nose sandale. Njihovi darovi su [[magarac]], sjekire i košare nošene na leđima pomoću štapova za bilancu.
* '''19.''' '''[[Tračka|Tračani]]''' ili '''[[Skiti]]:''' [[Europa|europska]] satrapija [[Tračka]] nalazi se između [[Egejsko more|Egejskog]] i [[Crno more|Crnog mora]], odnosno na teritoriju moderne [[Grčka|Grčke]], [[Turska|Turske]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Delegati vode konja, a nose duge hlače i kape slične onim [[Skiti|skitskima]].
* '''20.''' '''[[Arapi]]:''' odjeveni su u odjeću vezanu na rubovima, nose sandale na nogama, a za darove nose deve i odjeću.
* '''21.''' '''[[Drangijana|Drangijanci]]:''' među autorima ne postoji dogovor o podrijetlu ove delegacije. Dok jedni pretpostavljaju kako se radi o narodima [[Baktrija|Baktrije]] (današnji sjever [[Afganistan]]a, odnosno jug [[Uzbekistan]]a i [[Tadžikistan]]a), drugi smatraju kako dolaze iz regije Kerman (istočni [[Iran]]). Njihova frizura upućuje kako su možda iz okolice [[Kandahar]]a, kao i njihovi štitovi i kopnja. Njihovi darovi su bikovi.
* '''22.''' '''[[Somalija|Somalijci]]''' ili '''[[Libija|Libijci]]:''' podrijetlo ove delegacije i dalje je predmet rasprave. Njeni predstavnici nose košarice i vode planinske [[Koza|koze]], obučeni su u kožu, ali nisu slični crncima. Njihove morfološke karakteristike ukazuju kako su vjerojatno [[Libija|libijskog]] podrijetla, unatoč tome što njihovi kožni ukrasi i [[Kozolike antilope|antilope]] koje dovode potječu s juga ([[Jemen]] ili [[Somalija]]).
* '''23.''' '''[[Nubijci]]''' ili '''[[Etiopija|Etiopljani]]:''' delegati su [[Negroidi|crnci]], a njihovi darovi su vaze i [[slonovača]].
 
==== Sjeverno stubište ====
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Apadana_n_stairs_guards.jpg|Stražari [http://www.livius.org Livius]
Datoteka:Persepolis_Apadana_noerdliche_Treppe_Detail.jpg|Detalj [[Medijci|medijske]] garde
Datoteka:Apadana_north_1.jpg|Sjeverno stubište [http://www.livius.org Livius]
Datoteka:XPb.jpg|[[Kserkso]]vi zapisi [http://www.livius.org Livius]
</gallery>
</center>
 
Sjeverno stubište dodao je [[Kserkso I.]] kako bi olakšao pristup od „vrata svih naroda“ do apadane. Na reljefima stubišta nalaze se slični motivi kao i na istočnom stubištu, ali su degradirani<ref>[http://www.livius.org/a/iran/persepolis/apadana-northstairs/apadana-northstairs.html Persepolis - Apadana north stairs (Livius.org)]</ref>. Glavna ploča prikazivala je Darija Velikog, Kserksa i njihove djelatnike poput ''ganzabara'' (upravitelja riznice) i ''quiliarca'' (zapovjednika straže), no kasnije je premještena u riznicu i zamijenjena drugom koja pokazuje osam stražara. Trojezičan natpis na stubištu ne spominje ime zgrade.
 
=== Tačara ===
 
''[[Darije Veliki|Darijeva]] palača'' nalazi se južno od apadane, a naziv „tačara“ dobila je prema natpisu sa jednog stupa na južnom [[portal]]u.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persépolis._Palais_de_Darius.jpg|Južno stubište tačare (apadana u pozadini)
Datoteka:Persepolis_recreated.jpg|Tačara
Datoteka:Persepolis_King_Fighting_Evil.jpg|Kralj u borbi protiv zvijeri koje simoliziraju zlo
Datoteka:Staircase1.jpg|Zapadno stubište tačare [http://www.livius.org Livius]
</gallery>
</center>
 
Palača ima pristup samo s južne strane, dok je zbog stambenog karaktera sa sjeverne (planinske) strane gotovo u potpunosti zaštićena; bez prilaza i otvora. Darije Veliki umire [[486. pr. Kr.]], a gradnju nastavlja njegov sin [[Kserkso I.]] Originalni pristup dvostrukim stubištem nalazi se na jugoistočnoj strani palače, dok stoljeće i pol kasnije kralj [[Artakserkso III.]] dodaje i jugozapadno stubište, što stvara asimetriju. Odjeća vojnika na reljefima novog stubišta u odnosu na staro sugerira promjene u modi, a istovremeno učvršćuje teoriju o nadogradnji palače<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 64.</ref>.
 
Na južnoj strani stubišta nalazi se simbol [[Nowruz]]a koji prikazuje kako [[lav]] proždire [[bik]]a. Ispod se nalaze reljefi na kojima [[Medijci]] i [[Arahozijci]] donose životinje te posude s hranom ili vodom. Moguće je kako ti motivi predstavljaju stari [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] običaj žrtvovanja životinja<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 64.</ref>. Središnja ploča prikazuje dvije grupe po devet stražara, dok ostala tri reljefa sadrže trojezične natpise [[Kserkso II.|Kserksa II.]] i krilate diskove (simbole Ahura Mazde) s bočnim [[sfinga]]ma.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_T_Chipiez.jpg|Rekonstrukcija tačare, Charles Chipiez ([[1884.]])
Datoteka:Persepolis_Relief_Priests.jpg|[[Arahozija|Arahozijci]] ili [[Arijana|Arijci]]
Datoteka:Persepolis_Rec_Iso_Toit_Tach_Chipiez.jpg|Rekonstrukcija krova tačare, Charles Chipiez ([[1884.]])
</gallery>
</center>
 
Jugozapadni ulaz u palaču vodi kroz prostoriju s velikim portalom, na kojem reljefi prikazuju stražare. Nakon ove prostorije nalaze se još jedna vrata koja vode u glavnu dvoranu, u kojoj postoje brojni reljefi s prikazima borbe kralja protiv divljih životinja. Ovi motivi pojavljuju se i na drugim portalima palače, u „dvorani od stotinu stupova“ i „haremu“, a osim kraljevog herojstva simboliziraju i religijsku tematiku borbe dobra i zla, te moguće [[Astrologija|astrologijske]] teme<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 70. i 71.</ref>. U sklopu palače nalazi se i kupalište, također s reljefima koji prikazuju kralja uoči priprema ceremonije; služe ga dva dvoranina koji nose suncobran, pomast i ručnik, dok kralj nosi krunu i nakit. Opskrba prostorije vodom omogućena je sofisticiranom izgradnjom cjevovoda u terenu izgrađenih prije palače, a na podu kupališta vidljivi su ostaci od crvenog [[cement]]a<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 70. i 71.</ref>. Na ulazu u palaču pronađeni su i urezani natpisi koji datiraju iz [[islam]]skog perioda. Na jugoistočnom dijelu palače nalazio se trijem sa dvostrukom kolonadom od četiri stupa, dok se na razini ispod monumentalnog stubišta nalazilo zatvoreno kraljevsko dvorište okruženo ostalim palačama. Iznad svih portala i prozora nalaze se trojezični natpisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] na kojima i [[Darije Veliki|Darije]] i [[Kserkso I.|Kserkso]] tvrde kako su podigli tačaru, a ta kontradikcija može se objasniti time što je Kserkso završio gradnju palače, a možda ju je dao i nadograditi.
 
=== Tripilon ===
[[Datoteka:Persepolis_relief_tripylon_bas.jpg|mini|desno|Detalji reljefa na tripilonu]]
 
Dvorana palače odnosno [[Kserkso]]va vijećnica ''tripilon'' nazvana je prema zapisima na tri jezika ([[perzijski]], [[Akadski jezik|babilonski]] i [[Elamski jezik|elamski]]), a nalazi se na centralnom dijelu kompleksa Perzepolis. U dvoranu se pristupa sjevernim stubištem ukrašenim reljefima, na kojima su prikazani uglavnom [[Perzija|perzijski]] i [[Medijci|medijski]] stražari, dok ostale motive čine prizori pripreme gozbe. Južno stubište tripilona danas se čuva u [[iran]]skom Nacionalnom muzeju u [[Teheran]]u, a otvaralo se prema istočnom hodniku gdje vrata ukrašena reljefom prikazuju:
* Gornji dio: Darije stoji na svom prijestolju pred Kserksom kojeg kruni kao princa, zaklonjeni su ispod malenog krova ukrašenim simbolima božanstava, bikova, lavova i cvijeća; kralj i princ u ruci drže palmino lišće što prestavlja simbol plodnosti.
* Donji dio: izaslanici 28 zemalja carstva vode k kralju.
Ovaj motiv jasno govori kako će Darije imenovati svog sina Kserksa kao legitimnog nasljednika na prijestolju<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 73.</ref>.
 
=== Hadiš ===
[[Datoteka:Persépolis._Darius.jpg|mini|desno|Kraljevska procesija u hadišu]]
 
Hadiš ili ''[[Kserkso I.|Kserksova]] palača'' nalazi se južno od tripilona, izgrađen je prema tipologiji tačare (''[[Darije Veliki|Darijeve]] palače'') ali na dvostruko većem tlocrtu. Središnja dvorana sastojala se od 36 stupova izgrađenih od kamenih baza i drvenih kolumni velikih promjera, od kojih nijedna nije sačuvana. Na zapadu i istoku hadiš je okružen malenim sobama i hodnicima, u čije su portale urezani reljefi. Oni prikazuju kraljevsku procesiju u kojoj kraljevski podanik drži suncobran [[Kserkso I.|Kserksu I.]] Južni dio palače sastoji se od apartmana čija je uloga kontroverzna; neki smatraju kako se radi o kraljičinim odajama, dok neki prostoriju pripisuju proširenju riznice ili skladištu<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 74.</ref>. Pristup hadišu vodi preko dvorišta ispred kojeg se nalazi jedno od monumentalnih stubišta, koje se u donjem dijelu spaja a potom u gornjem razilazi. Stubište je ukrašeno reljefima sličnim onima u tačari, a na njemu su prikazani bikovi i lavovi, perzijski stražari, sfinge i krilati disk (simbol [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]). Naziv „hadiš“ je drevna [[perzijski|perzijska]] riječ za palaču, a spomenuta je na trojezičnim natpisima diljem prostorije. Palača se sa sigurnošću može pripisati Kserksu, budući da je njegovo ime spomenuto na barem četrnaest mjesta.
 
=== Dvorana od stotinu stupova ===
 
Dvorana od stotinu stupova naziva se i „prijestolna dvorana“. Dimenzije te [[kvadrat]]ne dvorane su 70 x 70 metara, što je čini najvećom prostorijom u cijelom kompleksu. Kada je pronađena prilikom [[Arheologija|arheoloških]] istraživanja, bila je pokrivena zemljom i cedrovim pepelom u sloju debljem od tri metra. Prostorija je jako oštećena [[požar]]om pa su sačuvane samo baze stupova i okviri kamenih [[portal]]a<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 78.</ref>. Sjeverno od palače nalazi se golemi portal s dvije kolosalne skulpture bikova koje služe kao glavna baza stupovima visine 18 metara. Portalni prolaz bogato je ukrašen reljefima sa obje strane koji posloženi od vrha prema dnu prikazuju: Ahura Mazdu, kralja na prijestolju, a zatim tri reda vojnika iz kraljeve osobne straže. Ovi motivi žele prikazati kako Bog dobra (Ahura Mazda) štiti perzijskog kralja i vojsku, odnosno kako je kraljeva vlast legitimna<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 82.</ref>.
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis-Hundred_Columns_Hall.jpg|Dvorana od stotinu [[stup]]ova (sjeverna strana)
Datoteka:Persepolis_P100c_NPG_bull.jpg|Sjeverni [[portal]]
Datoteka:Persépolis._La_Garde.jpg|[[Perzijski besmrtnici]] u Dvorani od stotinu stupova
Datoteka:Persepolis_king_P100C.jpg|Kralj u borbi protiv divljih zvijeri
Datoteka:Chipiez_100_colonnes.jpg|Rekonstruirana dvorana od stotinu stupova prema Charles Chipiezu ([[1884.]])
Datoteka:Persepolis_Rec_iso_Toit_P100C_Chipiez.jpg|Rekonstrukcija krova prema Charles Chipiezu ([[1884.]])
Datoteka:Persepolis_relief_sud_P100C.jpg|Reljefi s južne strane
Datoteka:Persepolis_relief_sud_P100C_bas.jpg|Detalj donjeg dijela južnog reljefa
</gallery>
</center>
 
Palača je ukrašena brojnim reljefima izvanredne očuvanosti, a česti motivi su bikovi, lavovi, cvijeće i razne biljke<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 81.</ref>. S druge strane, južna vrata palače predstavljaju potpuno različite motive na ukrasnim reljefima. Ti motivi simboliziraju podršku perzijskom vladaru od strane svih naroda koji su živjeli diljem njegova carstva. Vojnici iz mnogih zemalja nalaze se na reljefima u pet redova, a prepoznatljivi su po njihovom odijevanju, kosi i oružju. Poruke takvih reljefa uglavnom se odnose na koheziju i bogatstvo carstva, a upućene su prije svega raznim diplomatima ili vazalnim kraljevima koji su posjećivali Perzepolis zbog iskazivanja počasti, trgovine, administracije ili plaćanja danka. Zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] svjedoče o procijeni bogatstva koja su prolazila kroz ova vrata<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 79. i 80.</ref>. Uglavnom, reljefi s sjeverne i južne strane uglavnom su političkog karaktera i odnose se na cjelovitost monarhije odnosno legitimnost kraljeve vladavine, reljefi na istoku i zapadu dvorane (i u većini drugih palača) uglavnom pokazuju borbe kralja sa raznim zvijerima ili Bogom zla Ahrimanom, što simbolizira kraljevu hrabrost i pobožnost<ref>[http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php Parse or Persepolis (Iran Chamber)]</ref>.
 
=== Riznica ===
[[Datoteka:Apadana-treasury-persepolis-relief.jpg|mini|desno|Darijevo primanje dužnosnika, Nacionalni muzej u [[Teheran]]u [http://www.livius.org Livius] ]]
[[Datoteka:Persepolis_treasury-2.jpg|mini|desno|Riznica (sjeverozapadni pogled) [http://www.livius.org Livius] ]]
[[Datoteka:Persepolis_Museum.jpg|desno|mini|Muzej u Perzepolisu]]
[[Datoteka:Tablette_xerxes_persepolis.jpg|desno|mini|[[Kserkso]]vi zapisi, Nacionalni muzej u [[Teheran]]u]]
 
Ova pravokutna skupina prostorija građena je u doba [[Darije I. Veliki|Darija I.]], a nalazi se na jugoistočnom uglu terase koji se proteže na 10.000 m². Glavne prostorije zgrade su dvije velike dvorane čiji se krov pridržan s 100 kamenih, odnosno drvenih stupova<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 86.</ref>. Tu su pronađeni zapisi na drvu i glini koji sadrže potankosti o plaćanju i naknadi za radnike koji su radili na kompleksu. Prema [[Plutarh]]u, u doba Aleksandra 10.000 [[mula]] i 5.000 [[deva]] bilo je potrebno za transport dragocijenosti iz [[Ahemenidi|ahemenidske]] riznice u Perzepolisu. Prema pronađenim dokumentima, u trezoru je [[467. pr. Kr.]] radilo 1348 ljudi.
 
Riznica je više puta obnavljana i mijenjana. Mnogi natpisi pronađeni su na masivnim blokovima od [[diorit]]a, a uglavnom se pripisuju Dariju Velikom<ref>[http://www.livius.org/a/iran/persepolis/treasury/treasury.html Persepolis - Treasury (Livius.org)]</ref>. Sjeverno od apadane stubištem se dolazi do dvaju reljefa koji se danas čuvaju u [[Teheran]]skom muzeju. Reljef prikazuje Darija Velikog koji sjedi na prijestolju i prima posjetitelje koji se naginju prema njemu a desnu ruku stavljaju na usne u znak poštovanja. To bi mogao biti zapovjednik kraljevske grade od 1000 stražara, ili pak upravitelj riznice. Darijev sin [[Kserkso I.]] na reljefu stoji iza oca, skupa s perzijskim plemićima. Po dva kadiona nalaze se na strani kralja i dostojanstvenika<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 84. i 86.</ref>.
 
Prema istraživanjima, zgrada je brzo identificirana kao riznica budući da se radi o velikom području koje je sa ostatkom kompleksa povezano samo s dva malena ulaza.
 
=== Garnizon i dvorana od 32 stupa ===
 
Između „Dvorane od stotinu stupova“ i planine nalazi se nekoliko prostorija koje su uglavnom koristili posluga, vojnici i administracija. Tu je pronađeno više od 30.000 natpisa na [[Elamski jezik|elamskom jeziku]]<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 84. i 86.</ref>. Prema zapisima [[Diodor sa Sicilije|Diodora sa Sicilije]] i [[Kvint Kurcije Ruf|Kvinta Kurcija Rufa]], [[Aleksandar Makedonski]] je u ovdje ostavio 3.000 vojnika što govori o kapacitetu [[garnizon]]a u Perzepolisu<ref>[http://bcs.fltr.ucl.ac.be/Curtius/CurtiusV.html Quinte-Curce, Histoires, Livre V]</ref>. Sjeverno od vojarne, postoje ostaci prostorija sa 32 stupa, čija je funkcija nejasna.
 
=== Harem i Muzej ===
 
Ulazak u [[harem]] vodi sa južne strane „Dvorane od stotinu stupova“. Zgrada ima oblik slova „L“, a glavno krilo ima orijentaciju sjever-jug. Središte zgrade čini prostorija sa kolonadama, dok se na sjeveru nalazi otvoreno dvorište sa [[portal]]om. Ulazna dvorana ima četiri stupa, a vrata su ukrašena brojnim reljefima koji prikazuju prizore borbi, karakteristične za Tačaru ili „Dvoranu od stotinu stupova“. Na reljefima je uglavnom prikazan kralj koji se bori protiv raznih životinja; rogatih [[bik]]ova, krilatih [[lav]]ova ili [[škorpion]]a, koji vjerojatno simboliziraju [[Zoroastrizam|zoroastrijskog]] Boga zla (Ahrimana). Čest motiv reljefa je kraljevo zabijanje mača u trbuh životinja. Također, reljefi na jugu prikazuju i [[Kserkso I.|Kserksa I.]] i njegove sluge, što podsjeća na reljefe iz Kserksove palače (Hadiša). U južnom dijelu krila nalazi se proširenje prema zapadu sa 25 apartmana, od kojih je svaki ''hipostil'' odnosno dvorana s 16 stupova. Zgrada ima dva stubišta koji je spajaju s Hadišem i dva dvorišta, koja su najvjerojatnije bila zatvorenog tipa<ref>[http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php Parse or Persepolis (Iran Chamber)]</ref>.
 
Povjesničari dvoje je li zgrada imala funkciju harema, ili se pak radi o odajama za kraljicu i njeno osoblje. Neki vjeruju kako su žene prebivale uz vanjske zidove zgrade<ref>[http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php Parse or Persepolis (Iran Chamber)]</ref>. Smještaj na visokoj razini, veličina i bogata ukrašenost reljefima upućuju kako je zgrada imala važnu funkciju, najvjerojatnije administrativnog karaktera. Zapadni povjesničari pretpostavili su funkciju harema prema [[Osmansko carstvo|osmanskoj]] tipologiji orijentalne palače, koja nema sličnosti s [[Perzija|perzijskim]] palačama iz [[Ahemenidi|ahemenidskog]] doba. Zgradu je otkopao i djelomično obnovio E. Hertzfeld prema analizi njenih temelja. Nekoliko obnovljenih prostorija služile su kao radionica za restauraciju i prezentaciju dokumenata pronađenih u okolici, poslije čega je dio harema pretvoren u muzej<ref>[http://www.livius.org/a/iran/persepolis/harem/harem.html Persepolis - Harem (Livius.org)]</ref>.
 
Muzej sadrži široku paletu pronađenih predmeta:<ref>[http://oi.uchicago.edu/museum/collections/pa/persepolis/harem_xerxes.html Oriental Institute Photographic Archives: The Harem of Xerxes (oi.uchicago.edu)]</ref>
* lončarija, tanjuri i čaše od terakota, keramičke pločice
* komadi kovanog novca
* sve vrste alata: zidarski, tesarski, kuhinjski pribor, itd.
* kovano željezo; vrhovi koplja i strijela, krhotine truba i metalnih ukrasa, metalni klinovi
* ostaci tkanine i drva kao komponenata infrastrukture
* krhotine metala
* urezani natpisi
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_Marble_Perfume_Jar.jpg|Parfem u [[mramor]]noj posudi
Datoteka:Persepolis_Marble_plate.jpg|Mramorna ploča (Muzej Persepolis)
Datoteka:Persepolis_Mortars.jpg|Posude za drobljenje
Datoteka:Persepolis_Pot.jpg|Vaza s ukrašenim drškama
Datoteka:Persepolis_stone_plate.jpg|Kameni tanjuri
Datoteka:Persepolis_stone_dishes.jpg|Kamene posude
Datoteka:Persepolis_Terracota_rython.jpg|Glineni [[riton]] ukrašen animalističkim elementima
Datoteka:Persepolis_Marble_Statue_eye.jpg|Oko s kipa
</gallery>
</center>
 
Postoje i predmeti koji datiraju iz kasnijih razdoblja ([[Sasanidsko Carstvo|sasanidsko]] i [[islam]]sko), pa čak i onih prapovijesnih. Raznolikost pronađenih dokumenata i predmeta daju predodžbu o životu i djelatnostima iz tog doba.
 
=== Ostale građevine ===
[[Datoteka:Persepolis-horn_shaped_stones.jpg|mini|300px|desno|Ostaci [[kamen]]ih blokova u obliku bikovih [[rog]]ova na terasi]]
 
Pretpostavlja se kako je građevina u jugozapadnom uglu kompleksa zapravo palača [[Artakserkso I.|Artakserksu I.]] Ipak, njene ruševine ne odgovaraju tlocrtu karakteristične [[Ahemenidi|ahemenidske]] palače, a danas se u istraživačkim krugovima naziva „Palača H“. Skulpture u obliku [[rog]]ova pronađene su zakopane u blizini, dok je funkcija zidova i terase nepoznata. Još jedna građevina za koju se smatra kako potječe iz post-ahemenidskog perioda, tzv. „Palača G“, smještena je sjeverno od Hadiša ([[Kserkso]]ve palače). Za nju se pretpostavlja kako je izgrađena na mjestu uništene palače [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]] Također, ostaci slične građevine („Palača D“) pronađeni su i istočno od Hadiša. Navedena post-ahemenidska zdanja sadržavala su ahemenidske krhotine [[Ornament|ornamenata]] pronađene zakopane u zemlji.
 
== Okruženje ==
 
Mnogi arhitektonski elementi pronađeni su izvan zidina terase. Uglavnom se radi o ostacima vrtova, domova i kraljevskih grobnica iz doba [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Osim toga, unutar i izvan zidina nalazi se sofisticirana cjevovodna mreža koja je i danas pod istraživanjem.
 
=== Naselja ===
[[Datoteka:Persepolis_Downtown.jpg|mini|300px|desno|Domovi u donjem gradu]]
 
Ruševine naselja koja još nisu u potpunosti istražena nalaze se 300 metara južno od terase Perzepolisa. Pretpostavlja se kako su služili kao dvori, a zgrade se sastoje od brojnih domova. Centralna dvorana okružena je sekundarnim sobama i dostupna je pomoću stubišta. Sudeći prema tipologiji zgrada, bile su namijenjene za ljude visokog socijalnog položaja, najvjerojatnije plemiće ili bogate trgovce. Sjeverno od zgrada nalazi se terasa, čija je funkcija nepoznata<ref>[http://www.livius.org/a/iran/persepolis/lowercity/lower_city.html Persepolis - Lower City (Livius.org)]</ref>.
 
=== Vrtovi ===
 
Nedavna geološka istraživanja u okruženju Perzepolisa otkrila su ruševine perzijskih kanala za navodnjavanje vrtova koji se nalaze izvan kompleksa. Dio njih oštećen je [[1971.]] kada je iranski [[Šah (vladar)|šah]] [[Mohammed Reza Pahlavi]] slavio 2500. obljetnicu monarhije u [[Iran]]u, dok su ostala oštećenja nastala nakon revolucije prilikom izgradnje asfaltiranog puta. Očito je kako su vrtovi Perzepolisa projektirani prema uzoru na [[Pasargad]], koji se sastoji od kraljevskog kompleksa na uzvišenju terena te okolnih vrtova. Kompleks u Perzepolisu također je postavljen na uzvišenje u odnosu na okolna plodna polja, a od [[Pasargad]]a se razlikuje po tome što je na sjeveroistočnoj strani bio zaštićen planinom, dok su se vrtovi nalazili prema jugozapadnoj strani. Ovi vrtovi pozvani su ''pairidaeza'' što je [[perzijski|staroperzijska]] riječ za „[[raj]]“, a karakteristični su za mnoge [[Ahemenidi|ahemenidske]] palače<ref>[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=5700 Scent of Achaemenid Gardens Rises in Persepolis (CHNpress)]</ref>.
 
=== Cjevovodna mreža ===
 
Sustav cjevovoda ispod terase i u okolnim područjima i dalje skriva mnoge dragocjene tajne, što potiče na daljnja istraživanja čiji je cilj detaljno analizirati sedimente sustava. Do sada je na širem području otkriveno preko 2 km mrežnih kanala, čije dimenzije variraju: od 60 do 160 cm širine, te od 80 cm do nekoliko metara dubine, što govori o njihovom značaju i [[Arheologija|arheološkoj]] vrijednosti. Kanali sadrže sedimente koji mogu biti korisni za arheološka istraživanja budući kako je već utvrđeno da neki od 600 komada lončarije iz [[Darije Veliki|Darijevog]] doba sadrže identičan talog pronađen onom u kanalima. Istraživanje je međutim naišlo na problem budući da uklanjanje sedimenata omogućava infiltraciju vode koja šteti strukturi pronalazaka<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/v6f2/v6f2a018.html Construction materials and techniques in Persian architecture (Iranica enciklopedija)]</ref>. Mreže odvodnih i dovodnih kanala protežu se ispod cijelog kompleksa kroz temelje i pod terase, što upućuje na to kako su urezane u kamen prije početka izgradnje samog kompleksa. Zbog toga se Perzepolis smatra prvom građevinom u povijesti koja koristi drenažni sustav.
 
=== Kraljevske grobnice ===
 
<center>
<gallery>
Datoteka:Persepolis_Artaxerxes_II_tomb.jpg|Grobnica [[Artakserkso III.|Artakserksa III.]]
Datoteka:Persepolis_Artaxerxes_III_tomb.jpg|Grobnica [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]]
Datoteka:Persepolis_Unachieved_Tomb.jpg|Nedovršena grobnica [[Darije III.|Darija III.]]
</gallery>
</center>
 
Nekoliko desetaka metara sjeveroistočno od terase kompleksa, u stijenama Kuh-e Ramata urezane su dvije goleme kraljevske grobnice koje dominiraju okolicom. Grobnice se pripisuju perzijskim vladarima [[Artakserkso II.|Artakserksu II.]] i [[Artakserkso III.|Artakserksu III.]] Oba groba okružena su uklesanim skulpturama čiji je glavni element pročelje tipične perzijske palače s kolonadom, arhitravom i sporednim zidovima. Ove grobnice zajedno s onima u [[Nakš-i Rustam]]u omogućile su bolje razumijevanje iranske arhitekture iz doba dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Na vrhu groba Artakserksa III. kralj je prikazan na postolju od tri razine, pred svetom vatrom i Ahura Mazdom. Zidovi sadrže trojezičan natpis što je karakteristično za perzijsku arhitekturu još od doba [[Darije Veliki|Darija Velikog]], koji je dao izgraditi Perzepolis. Grobnice se razlikuju prema određenim detaljima, dok su na jugu pronađeni ostaci nedovršene treće grobnice, koja se pripisuje zadnjem ahemenidskom kralju [[Darije III.|Dariju III.]]<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 88. i 89.</ref><ref>Henri Stierlin, str. 158.</ref> U podnožju planine 1 km sjeverno od terase kompleksa<ref>[http://www.iranchamber.com/history/persepolis/persepolis1.php Parse or Persepolis (Iran Chamber)]</ref> pronađeni su i ostaci grobnica koje datiraju iz post-ahemenidskog perioda.
 
== Zapisi ==
[[Datoteka:Persepolis_clay_tablet.jpg|mini|desno|300px|Glineni zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]]]]
 
Tijekom iskopavanja od strane Ernst Herzfelda i Frederich Erich Schmidta, otkrivena su dva velika arhiva na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]], pisana na glini i u drvu<ref>[http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/fortification_tablets.html Persepolis fortification tablets, Livius.org]</ref>. Prvi arhiv koji je otkrio Herzfeld poznat je pod imenom „Pločice s utvrde Perzepolisa“, jer su pronađeni na području utvrde sjeveroistično od terase kompleksa<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Persepolis_Elam_Tab.html Persepolis Elamite Tablets (Iranica enciklopedija)]</ref>. Sadrži oko 30.000 pločica od kojih su 6.000 čitljive. Sadržaj tih zapisa je proučavan, no do danas nije objavljen u cijelosti. Radi se uglavnom o administrativnim dokumentima koji datiraju između [[506. pr. Kr.|506.]] i [[497. pr. Kr.]], a pisani su na [[Elamski jezik|elamskom jeziku]]. Ostali jezici uključuju [[Aramejski jezik|aramejski]] (od kojeg je 500 tekstova dešifrirano)<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/sup/Persepolis_Elam_Tab.html Persepolis Elamite Tablets (Iranica enciklopedija)]</ref>, te [[Akadski jezik|akadski]], [[grčki]], [[perzijski|staroperzijski]]<ref>[http://persepolistablets.blogspot.com/2007/01/les-archives-des-fortifications-de.html Les archives des fortifications]</ref>, jezike [[Anatolija|Anatolije]]<ref>[http://persepolistablets.blogspot.com/2007/01/what-are-persepolis-fortication.html What are the Persepolis Fortification Tablets?, Matthew Stolper, John A. Wilson Professor of Oriental Studies, Oriental Institute]</ref>, itd.
 
Pronađeni zapisi mogu se podijeliti u dvije podgrupe. Prva se odnosi na transport robe diljem carstva, a drugi je registar računa. Ove pločice dale su vrijedne informacije za razumijevanje funkcioniranja carstva i njegove administracije, budući da se radilo o carstvu raznolikih jezika, naroda, pisama, te platežnih sredstava. Neki zapisi spominju čak i imena radnika u riznici<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com//newsite/articles/v10f3/v10f381.html Ganzabara ili riznica (Iranica enciklopedija)]</ref>, kao i žena iz [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]].
 
Druga podgrupa zapisa koju je pronašao Schmidt poznata je pod nazivom „Pločice iz riznice Perzepolisa“, a opisuje 139 komada uplate u zlatu i srebru koje datira između [[492. pr. Kr.|492.]] i [[458. pr. Kr.]] Na nekoliko njih pronađeni su i ostaci kraljevskih pečata. Budući kako je pečena glina najotpornija, spaljivanje Perzepolisa paradoksalno je omogućilo bolju otpornost zapisa odnosno njihovu trajnost do današnjih dana.
 
Zapisi predstavljaju neprocjenjivu povijesnu baštinu koja je doprinijela boljem razumijevanju [[Elamski jezik|elamskog]] i [[perzijski|staroperzijskog jezika]], te političkih i [[Zoroastrizam|vjerskih]] običaja [[Ahemenidi|Ahemenida]].
 
== Funkcija i kontroverze ==
[[Datoteka:Persepolis_Taureaux.jpg|mini|desno|Kolosalni bikovi (Nedovršena vrata)]]
[[Datoteka:Persepolis_relief_god_king.jpg|mini|desno|Detalj reljefa koji ističe snagu kralja, i njegovu privrženost [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]]]]
[[Datoteka:Persepolis_Trumpet.jpg|desno|mini|Truba od bronce]]
 
=== Politički centar ===
 
[[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko carstvo]] u vrijeme dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] sagradilo je nekoliko [[Glavni grad|glavnih gradova]]. [[Kir Veliki]] dao je podići [[Pasargad]], dok su kao administrativna središta korišteni i gradovi [[Suza (Iran)|Suza]], [[Ekbatana]], [[Babilon]], te konačno Perzepolis. Ipak, povjesničari se slažu kako je Perzepolis imao uglavnom ceremonijalnu i vjersku funkciju, sudeći prema reljefnim ukrasima diljem kompleksa<ref>Werner F. Dutz & Sylvia A. Matheson, str. 23.</ref>. Skupne delegacije brojnih naroda različitih kultura predstavljaju jedinstvo golemog carstva, borbe sa životinjama kraljevo herojstvo odnosno borbu dobra i zla, dok vjerski motivi poput [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] „krilatih diskova“ simboliziraju kraljevu privrženost Ahura Mazdi, odnosno Bogu dobra.
 
=== Teorija o „perzijskom gradu“ ===
 
Neki povjesničari u početku su pretpostavljali kako je Perzepolis bio mjesto rezervirano isključivo za Perzijance. Ova pretpostavka temelji se na nekoliko antičkih zapisa, koji su taj zaključak najvjerojatnije izvukli od imena grada (Perzepolis: „Grad Perzijanaca“). Ipak, raznolikost brojnih naroda prikazanih na reljefima ceremonija u suprotnosti je s početnim pretpostavkama. Sudeći prema reljefima, Perzepolis je imao i [[Astrologija|astrološku]] funkciju slavljenja perzijske nove godine („[[Nowruz]]“), te funkciju prikupljanja [[porez]]a koji su donosile delegacije iz svih krajeva carstva. Delegacije su poslagane prema važnosti, a plemići i vojnici prema statusu. Dvostruko simetrično stubište imalo je razvodnu funkcijsku ulogu; jednim krakom pristizale su delegacije, a drugim plemstvo i [[Perzijski besmrtnici|vojnici]]. Vrata svih naroda na ulazu u kompleks, kao i dvorana od stotinu stupova ispred ulaska u riznicu, svojom monumentalnošću trebale su impresionirati posjetitelje prilikom dolaska ili plaćanja poreza, te afirmirati moć carstva. Henri Stierlin, povjesničar umjetnosti i arhitekture, tvrdi kako je apadana korištena za velike prijeme, [[banket]]e i ceremonije. Tradicija velikih svečanih gozbi širila se iz Perzije diljem carstva; u [[Tračka|Tračku]], [[Mala Azija|Malu Aziju]], [[Kraljevina Makedonija|Makedoniju]], gdje su inkorporirali takve običaje.
 
=== Teorija o „ceremonijalnom gradu“ ===
 
Jedna od teorija o funkciji Perzepolisa bila je ona kako je kompleks korišten isključivo u proljeće za ceremoniju perzijske nove godine, odnosno kako je Perzepolis bio isključivo obredni grad. Ta pretpostavka se također pokazala krivom, budući da su glineni tekstovi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] koji sadrže informacije o plaćanju poreza dokazali ekonomski i administrativni značaj grada, koji je kao takav morao biti stalno naseljen i korišten. U slučaju ispravnosti teorije o obrednoj funkciji Perzepolisa, to bi impliciralo kako su reljefi i glinene pločice prikupljene tijekom skupljanja danka po cijelom kraljevstvu<ref>Pierre Briant, str. 96.-99.</ref>, što je gotovo nemoguće s obzirom na jednoličnost motiva delegacija i umjetnički stil.
 
=== Simbol legitimiteta ===
 
[[Arheolog]] David Stronach kao funkciju grada navodi i političku simboliku [[Darije Veliki|Darijevog]] prava na prijestolje, uzimajući u obzir način njegovog dolaska na vlast; morao je poraziti brojne opozicije i uzurpatore poput [[Smerdis]]a<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f136a.html#iii Darius (Iranica enciklopedija)]</ref>. Zbog toga se tvrdi kako je Perzepolis simbol legitimnosti Darijeve vladavine, te njegova prijestolonasljednika, sina [[Kserkso|Kserksa I.]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/index.isc?Article=http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f2/v2f2a019.html Apadana (Iranica enciklopedija)]</ref>
 
== Citati ==
'''Jean Chardin:'''
<blockquote>
''Ne znam kakav Vam se čini moj opis i podaci koji ga prate, ali pružiti će velike ideje i uvjeravam Vas kako je u pravim očima iznad svih izraza, jer ne postoji ništa što šte vidjeli ili pročitali; tako veliko i tako lijepo. Koliko tisuća ljudi moraju raditi tako nešto i za koliko godina? Ovo nije samo arhitektonsko remek djelo, poput egipatskih piramida gdje je rad bio kazna i što je ipak nakon svega hrpa kamenja; ovdje se nalazi mnogo umjetnosti i reda, i možemo reći kako je ovo knjiga dostojna tih najvećih majstora.''<ref>[http://www.fravahr.org/spip.php?article123 Voyages du Chevalier Chardin en Perse, et autres lieux de l’Orient]</ref>
</blockquote>
 
'''Arthur Upham Pope:'''
<blockquote>
''Sjaj Perzepolisa nije bio slučajan povratak monumentalnosti i veličanstvenosti ljepote, prepoznate kao vrhovne vrijednosti.''<ref>Arthur Upham Pope, „Perzijska arhitektura“ (''Persian Architecture''), London (1965.)</ref>
</blockquote>
 
'''Roman Ghirshman:'''
<blockquote>
''Nikada u drevnoj umjetnosti nije pokazana takva hrabrost.''<ref>Henri Stierlin, str. 110.</ref>
</blockquote>
 
'''Marcel Dieulafoy:'''
<blockquote>
''Neke stvari o ovoj veličanstvenog građevini pokušavam oživjeti u mom umu, pa vidim ona vrata sa stupovima od mramora ili uglačane portale, bikove čiji su [[rog]]ovi, noge, oči i ovratnik bili premazani zlatnim premazom, grede od cedrovine, mozaik opeku u zidu, ukrase od zlata i srebra, tirkizno plavi emajl, velike zavjese na portalima, bogate sagove na podovima... ponekad se pitam jesu li egipatski ili grčki hramovi imali tako snažan dojam kao perzijska palača velikog kralja.''<ref>[http://www.mediterranee-antique.info/Duruy/Grecs/HG_32.htm#_edn1 Chapitre XXXII — Alexandre (336-323), Mediterranee-Antique.info]</ref>
</blockquote>
 
== Popularna kultura ==
 
* [[Persepolis Teheran]], [[iran]]ski [[nogomet]]ni klub iz [[Teheran]]a nazvan je prema [[Antika|antičkom]] Perzepolisu, a simbol kluba je [[kapitel]] perzijskog stupa.
* [[Grčka|Grčki]] skladatelj [[Iannis Xenakis]] komponirao je glazbeno djelo nazvano „Persepolis“, posvećeno antičkim ruševinama.
* [[Dariush Grand Hotel]], jedan od najluksuznijih [[iran]]skih [[hotel]]a sa 5 zvjezdica (otvoren [[1999.]]) na otoku [[Kiš]] projektiran je prema uzoru na antički Perzepolis.
 
== Kratke zanimljivosti ==
* Perzepolis je podigao [[Darije Veliki]] a uništio [[Aleksandar Makedonski]]; oba vladara proširila su svoje perzijsko odnosno makedonsko carstvo na [[Najveća carstva svijeta|rekordni teritorijani opseg]], koje se prostiralo na tri [[kontinent]]a.
* [[Antika|Antički]] povjesničari tvrde kako je [[Aleksandar Makedonski|Aleksandar]] spalio Perzepolis za vrijeme pijanstva, navodno je na nagovor jedne [[Grčka|grčke]] hetere (prostitutke).
* Perzepolis je bio samo jedan od glavnih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]] u doba dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]], ostali [[glavni grad]]ovi bili su [[Suza (Iran)|Suza]], [[Ekbatana]] i [[Babilon]], dok je ranije i [[Pasargad]] imao status glavnog grada.
* [[Apadana]], dvorana za prijem i najveća građevina u Perzepolisu, mogla je primiti čak 10.000 ljudi.
* Dvorana za prijem (apadana) imala je najveće konstruktivne stupove (20 m) i raspone (8.65 m) od svih građevina [[Antika|antičkog doba]], uključujući i najveći [[Grčki hram|grčki hram]] ikada sagrađen - [[Artemidin hram u Efezu]], koji je imao stupove od 18.5 m i raspone od 5.9 m.
* Perzepolis se smatra prvom građevinom na svijetu s unaprijed planiranim cjevovodnim sustavom, koji je urezan u temelje prije početka gradnje.
* Inspirirani [[Osmansko carstvo|osmanskoj]] tipologiji orijentalne palače, prvotni istraživači Perzepolisa funkciju građevine na jugu kompleksa pripisali su [[harem]]u, no moderni povjesničari tvrde kako je riječ o kraljičinim odajama.
* Brojni motivi na reljefima gdje [[lav]] proždire [[bik]]a prikazuju [[Astrologija|astrološku]] simboliku; početak proljetne ravnodnevnice ([[ekvinocij]]a) kada je sazviježđe lava na vrhuncu, dok se sazviježđe bika gubi na južnom horizontu.
* [[Spirala|Spiralni]] oblici ([[Voluta|volute]]) na [[kapitel]]ima perzijskih [[stup]]ova snažno su utjecali na grčki [[jonski red]], za kojeg su volute glavno obilježje.
* Tipologija Perzepolisa koja se sastoji od kompleksa na uzvisini i brojnih hipostilnih građevina postala je inspiracijom za oblikovanje [[Akropola (Atena)|atenske akropole]].
* Dvorane iz Perzepolisa otvorene s prednje strane kasnije su postala uobičajenom u [[Sasanidsko Carstvo|sasanidskoj]] i [[Islamska umjetnost i arhitektura|islamskoj arhitekturi]].
* Ironično, [[požar]] koji je uništio Perzepolis istovremeno je očvrsnuo 30.000 zapisa od pečene gline, koji su postali trajan i neprocijenjiv izvor informacija iz tog doba.
 
== Panorame ==
 
[[Datoteka:Persepolis-Panorama.jpg|središte|800px|mini|Panoramski pogled na Perzepolis]]
[[Datoteka:PersepolisPanorama2007.jpg|središte|800px|mini|Panoramski pogled na Perzepolis]]
 
== Poveznice ==
* '''[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]'''
* [[Perzijsko Carstvo]]
* [[Ahemenidi]]
* [[Darije Veliki]]
* [[Kserkso I.]]
* [[Artakserkso I.]]
* [[Kir Veliki]]
* [[Nakš-i Rustam]]
* [[Pasargad]]
* [[Ekbatana]]
* [[Suza (Iran)]]
 
== Izvori ==
{{reflist|3}}
 
== Literatura ==
 
* Georges Cameron, „Pločice iz riznice u Perzepolisu“ (''Persepolis Treasury Tablets''), Izdanja Orijentalnog instituta, Chicago (1948.)
* Werner F. Dutz i Sylvia A. Matheson, „Perzepolis: arheološka nalazišta u Fars provinciji I.“ (''Parsa (Persepolis) Archaelogical sites in Fars (I)''). Yavassoli izdanja, Teheran (1998.), str. 144.
* {{fr}} [[Eugene Flandin]] i [[Pascal Coste]], „Put u Perziju“ (''Voyage en Perse''), Pariz (1851.)
* {{fr}} [[Georges Perrot]] i [[Charles Chipiez]], „Antička povijest umjetnosti u Egiptu, Asiriji, Perziji, Maloj Aziji, Grčkoj, Etruriji, Rimu“ (''Histoire de l'art dans l'Antiquité, Égypte, Assyrie, Perse, Asie mineure, Grece, Etrurie, Rome''). Svezak V.: „Perzija, Frigija, Lidija i Karija, Licija“ (''Perse, Phrygie, Lydie et Carie, Lycie''), Pariz (1890.)
* [[Arthur Upham Pope]], „Perzijska arhitektura“ (''Persian Architecture''), London (1965.)
* Arthur Upham Pope, „Elaborat perzijske umjetnosti od pretpovijesti do danas“ (''A Survey of Persian Art from Prehistoric Times to the Present''), Izdavač: Charles Scribner’s Sons, New York (1931.)
* Robert W. Rogers, [http://www.aina.org/books/ahba/ahba1.htm#c35 „Povijest Babilonije i Asirije“ (''A history of Babylonia and Assyria Vol 1'')]. Izdavači: Jennings and Pye, Cincinnati (1900.); Eaton and Mains, New York (1900.)
* {{fr}} [[Jean Chardin]], „Putovanje Chardina od Pariza do Isfahana...“ (''Voyages de monsieur le Chevalier Chardin en Perse et autres lieux de l'Orient contenant le voyage de Paris a Ispahan ...'') Ed Jean Louis Delorme, Amsterdam, 1711.
* H. Sancisi-Weerdenburg, „Nowruz u Perzepolisu“ (''Nowruz in Persepolis'') iz „Ahemenidske povijesti VII.“ (''Achaemenid History VII.''), Izdavač: Leyde.
* {{fr}} [[Henri Stierlin]], „Velikani iz Perzijskog Carstva“ (''Splendeurs de l’Empire perse''), Izdavač: Gründ, Pariz (2006.), str. 280.
* {{de}} [[Franz Stolze]], „Perzepolis: ahemenidski i sasanidski spomenici i natpisi iz Perzepolisa, Istakhra, Pasargada, Šapura“ ''Persepolis, die achaemenidischen und sasanidischen Denkmäler und Inschriften von Persepolis, Istakhr, Pasargadae, Shâpur'', Izdavač: A. Asher ed, Berlin (1882.)
 
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Persepolis}}
* [http://www.persepolis.ir/ Perzepolis, službene stranice.]
* [http://www.3dparse.com Virtualna rekonstrukcija Perzepolisa (3dparse)]
* [http://www.persepolis3d.com Virtualna rekonstrukcija, persepolis3D]
* [http://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&q=persepolis,+iran&ie=UTF8&z=17&ll=29.934947,52.890544&spn=0.004844,0.01075&t=k&om=0 Lokacija Perzepolisa (satelitski pogled), Google Maps]
* [http://oi.uchicago.edu/OI/MUS/PA/IRAN/PAAI/PAAI.html Fotografije Perzepolisa] i [http://oi.uchicago.edu/research/projects/per/ Uvod u ekspediciju Perzepolisa], Orijentalni institut sveučilišta u [[Chicago|Chicagu]]
* [http://www.iraninfo.dk/persepolis-recreated-filmen-om-genskabelse-af-persepolis-2.html ''Rekonstrukcija Perzepolisa'' (dokumentarni film)]
* [http://www.gloryofpersepolis.com/ Slava Perzepolisa]
* [http://www.livius.org/pen-pg/persepolis/persepolis.html Fotografije i mape Perzepolisa]
* [http://www.livius.org/a/iran/persepolis/persepolis.html Arhiva slika Perzepolisa]
* [http://www.persepolis3d.com 3D Rekonstrukcija Perzepolisa]
* [http://www.virtualtourengine.com/tour.aspx?id=17&langindex=1 Perzepolis prije uništenja (virtualni projekt)]
* [http://www.m-hesse.com/iran/Seiten/persepolis_%26_pasargad.html Fotogalerija iz 2009. godine (njemački jezik)]
* [http://www.letsgoiran.com/persepolis/persepolis-travel-guide Fotografije i video snimke]
* [http://www.chn.ir/en/news/?section=2&id=6166 Tajno stubište „Palače G“ u Perzepolisu], Cultural Heritage News Agency, 13. veljače, 2006.
* [http://oi.uchicago.edu/OI/DEPT/PUB/SRC/OIP/117/OIP117.html ''Pečati na zapisima zidina u Persepolisua''] - Mark B. Garrison i Margaret C. Root, na [http://oi.uchicago.edu Stranicama Orijentalnog instituta]
* [http://www.anobanini.ir/travel/fa/fars/1385/10/post_19.php#more Korisni tekst i fotografije Perzepolisa (perzijski jezik)]
* [http://persepolistablets.blogspot.com/ Utvrda Perzepolis] (Informacije o utvrdi Perzepolis prema Orijentalnom institutu sveučilišta u Chicagu)
* [http://www.rugreview.com/13-3pers.htm Perzepolis]
* Farzin Rezaeian i Hossein Hazarati; ''Obnova Perzepolisa'', dokumentarac iz 2004. [http://www.youtube.com/v/nCwxJsk14e4&hl=en&rel=0&border=1 1. dio] (8 min. i 38 sek.), [http://www.youtube.com/v/LGeJRTw7mW8&hl=en&rel=0&border=1 2. dio] (9 min. i 52 sek.), [http://www.youtube.com/v/rIPHEb9lWXA&hl=en&rel=0&border=1 3. dio] (8 min. i 52 sek.), [http://www.youtube.com/v/VXLaeZnJzVY&hl=en&rel=0&border=1 4. dio] (10 min. i 29 sek.), [http://www.youtube.com/v/gqQH56JcEhE&hl=en&rel=0&border=1 5. dio] (3 min. i 22 sek.)
* [http://www.history.com/marquee.do?content_type=Marquee_Generic&content_type_id=51242&display_order=1&marquee_id=51188 ''Engineering an Empire: The Persians'', dokumentarni film „The History Channela“]
* [http://maps.google.com/maps?f=q&source=s_q&hl=en&geocode=&q=&ie=UTF8&ll=29.933459,52.888162&spn=0.007922,0.013733&t=h&z=16 Lokacija]
{{Link FA|es}}
{{Link FA|fr}}