Sevdalinka – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Aibot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: cs:Sevdalinka
Nema sažetka izmjene
Red 9:
[[Vokalni izvođač]] sevdalinke često nameće [[ritam]] i tempo pjesme, koji mogu varirati u njenom toku. Pjesmu obično izvodi jedan muški vokal, mada ženski vokali nisu neuobičajeni. Obično je izvodi manji [[orkestar]], koji sadrži [[harmonika|harmoniku]] (najistaknutiji instrument u ansamblu), [[violin]]u, (mahom klasične) [[gitara|gitare]] s plastičnim žicama i/ili ponekad druge žičane instrumente, [[flauta|flautu]] ili [[klarinet]], [[kontrabas]] i [[doboš]], mada su ranije korišteni i tradicionalni narodni instrumenti poput [[saz]]a. Između [[strofa]] se skoro uvijek može čuti harmonikaški ili violinski [[solo]]. Njeni tekstovi su [[balade]], obično posvećene zaljubljivanju ili nesretnoj [[ljubav]]i, a otuda i porijeklo sevdalinke, koja osim značenja "ljubav" u sebi sadrži i ostala značenja kao: "strast" ili "ljubavni žal".
 
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinke u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] kod nas su: [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Zaim Imamović]], [[Safet Isović]],[[Ekrem Pilić]],[[Meho Puzić]], a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]] i, [[Hanka Paldum]],i[[Hasiba Agić]].
 
Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda, prvenstveno kod bosanskih [[Srbi|Srba]]. Tako je legendarna pjesma "Emina" djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.