Islamski kalendar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m clean up using AWB
Red 1:
{{Islam}}
{{Kalendari}}
{{dablink|[[Islamski kalendar|Исламски календар]] - ćirilicom}}
 
'''Islamski kalendar''' ili '''Muslimanski kalendar''' ([[arapski jezik|arapski]]: التقويم الهجري; ''at-taqwīm al-hijrī''; [[perzijski jezik|persijski]]: تقویم هجري قمری ''taqwīm-e hejri-ye qamari''; poznat i kao '''Hidžri(jski) kalendar''') je [[kalendar]] koji se koristi za datiranje događaja u mnogim muslimanskim zemljama i univerzalno za određivanje islamskih svetih dana.
 
To je [[lunarni kalendar]] sa 12 lunarnih meseci u svakoj godini, koja traje oko 354 dana. Pošto je ovakva godina oko 11 dana kraća od solarne godine, islamski značajni dani su, mada fiksni po svom kalendaru, svake solarne godine oko 11 dana ranije, npr. u odnosu na [[gregorijanski kalendar]]. Islamske godine se takođe nazivaju ''godine Hidžre'', pošto je [[epoha (referentni datum)|prva godina]] bila ona tokom koje se dogodila [[Hidžra]] — seoba [[islamski prorok|proroka]] [[Muhamed]]a iz [[Meka|Meke]] u [[Medina|Medinu]]. Zato je svaka numerisana godina označena sa ''H'' ili ''AH'', ovo drugo je od [[latinski jezik|latinskog]] ''Anno Hegirae'' ("u godini Hidžre").<ref name="WH">{{cite encyclopedia | author = Watt, W. Montgomery | editor = P.J. Bearman, Th. Bianquis, [[Clifford Edmund Bosworth|C.E. Bosworth]], E. van Donzel and W.P. Heinrichs | encyclopedia =[[Encyclopaedia of Islam]] Online| title = Hidjra| publisher = Brill Academic Publishers | id = ISSN 1573-3912}}</ref> U našim krajevima se takođe može reći ''Hidžretska godina'' tj. '''H.G.'''
 
Islamska godina od 4. nov/stud. 2013. je '''1435 AH'''.
Red 11:
'''Islamski kalendar''' je [[Lunarni kalendar|lunarni]] ([[mjesec|mjesečev]]) [[kalendar]]. On se za protok [[vrijeme|vremena]] ravna prema [[lunarni ciklus|mjesečevim mjenama]]. Jedna puna mjesečeva mjena (transformacija od mjeseca mlađaka na nebu do punog mjeseca i potom opet do mlađaka) označava protok jednog mjeseca po kalendaru.
 
Za početak [[islam]]skog kalendara uzima se [[Hidžra]], preseljenje [[Muhamed|Muhammeda]] a.s. iz [[Meka|Meke]] u [[Medina|Medinu]] usljed progona i pritisaka koje su nad njim vršili idolopoklonici iz njegovog rodnog grada.
 
== Mjeseci ==
Red 41:
:''Ševval'' - '''شوّال'''
:''Zu-l-ka'de'' - '''ذو القعدة'''
:''Zu-l-hidždže'' - '''ذو الحجة'''
 
Najpoštovaniji mesec je Ramadan (Ramazan). U danima ovog meseca, od muslimana se očekuje uzdržavanje od hrane, pića i seksa tokom časova obdanice.
Red 57:
 
== Brojanje godina ==
Prema islamskoj tradiciji, [[Abraha]], guverner [[Jemen]]a, tada provincije hrišćanske [[kraljevina Aksum|kraljevine Aksum]] ([[Etiopija]]), pokušao je da vojskom, u kojoj se nalazilo i nekoliko slonova, uništi [[Kaba|Kabu]]. Napad je bio neuspešan, ali je po tadašnjem običaju, ta godina nazvana [[Godina Slona]]. Te godine je rođen Muhamed (videti [[sura|suru]] 105, Al-Fil - "Slon"). Većina tu godinu poistovećuje sa zapadnom godinom 570. a manjina sa 571. Kasnije godine su numerisane od ''Godine Slona''.
 
Omar, drugi kalif, je 17. AH (638. n.e.) počeo da broji godine islamskog kalendara od godine Hidžre, koja je postdatirana AH&nbsp;1. Prvi dan prvog meseca (1&nbsp;Muharram) te proleptičke islamske godine, tj. nakon uklanjanja svih prestupnih meseci između Hidžre i Muhamedove zabrane istih devet godina kasnije, odgovara [[16. 7.|16. julu/srpnja]] [[622]] (sama seoba se dogodila u septembru/rujnu).<ref name="WH"/> Najstariji sačuvani primer upotrebe Hidžrijskog kalendara je na jednom [[papirus]]u iz [[Egipat|Egipta]] iz godine 22 AH (642/43.).
Red 74:
Svaki [[mjesec|mesec]] ima 29 ili 30 dana, ali obično ne u prepoznatljivom redosledu. Tradicionalno, prvi dan meseca (dan počinje zalaskom Sunca) je onaj na koji prvi put ugledamo srp mladog Meseca, malo nakon zalaska Sunca. Ako hilal nije opažen odmah nakon 29. dana meseca, bilo zbog oblačnosti ili zbog prevelike osvetljenosti zapadnog neba, onda tim zalaskom Sunca počinje 30. dan meseca. Hilal mora videti jedan ili više verodostojnih ljudi, koji zatim o tome svedoče pred verskim vođama. Islam će nekoliko vekova biti na čelu [[astronomija|astronomske]] nauke zahvaljujući potrebi da se odredi dan kada će biti najverovatnije opažanje hilala.
 
Ova tradicionalna praksa se i dalje sledi u nekim delovima sveta (npr. [[Indija]], [[Pakistan]] i [[Jordan]]). U većini muslimanskih zemalja slede se astronomska pravila koja omogućavaju da se kalendar odredi unapred, što u tradicionalnom metodu nije slučaj. [[Malezija]], [[Indonezija]] i još neke počinju mesec zalaskom Sunca prvog dana kada Mesec zalazi posle Sunca. U [[Egipat|Egiptu]] je to specifikovano na pet minuta između ta dva događaja.
 
Mesec zalazi sve kasnije kako idemo na zapad, što znači da je za zapadnije muslimanske zemlje verovatnije da će slaviti neke praznike dan ranije nego istočne.
 
== Istorija ==
=== Predislamski kalendar ===
Postoje različita mišljenja o prirodi predislamskog kalendara. Neki proučavaoci (neki muslimanski<ref>{{en}}Mahmud Effendi (1858), as discussed by Burnaby, pages 460–470.</ref><ref>{{en}}According to "Tradition", repeatedly cited by F.C. De Blois.</ref> i zapadni<ref>{{en}}F.C. De Blois, "TA'RIKH": I.1.iv. "Pre-Islamic and agricultural calendars of the Arabian peninsula", ''The Encyclopaedia of Islam'' '''X''':260.</ref>) smatraju da je kalendar i u [[predislamska Arabija|predislamskoj Arabiji]] bio čisto lunarni kalendar, kao i današnji islamski, s tom razlikom što je svetost četiri sveta meseca bila odlagana za jedan mesec, s vremena na vreme.
 
Drugi proučavaoci (opet muslimanski<ref>{{en}}[[abu-Rajhan Biruni|al-Biruni]], [http://books.google.com/books?id=kUpmAAAAMAAJ&printsec=frontcover#PPA73,M1 "Intercalation of the Ancient Arabs", ''The Chronology of Ancient Nations''], tr. [[Eduard Sachau|C. Edward Sachau]], (London: William H. Allen, 1000/1879) 13–14, 73–74.</ref><ref>{{en}}[[Abu Mašar|Abu Ma'shar al-Balkhi]] (787–886), ''[http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k93171b.image.f166.langFR Kitab al-Uluf]'', ''Journal Asiatique'', series 5, '''xi''' (1858) 168+. {{fr icon}} {{ar icon}}</ref> i zapadni<ref>{{en}}A. Moberg, "NASI'", ''The Encyclopaedia of Islam'' VII:977.</ref><ref>A. Moberg, "[http://books.google.com/books?id=9JQ3AAAAIAAJ&printsec=frontcover#PPA856,M1 NASI']", ''E.J. Brill's first encyclopaedia of Islam''</ref>) slažu se da je kalendar u početku bio lunarni, ali da je oko 200 godina pre Hidžre pretvoren u [[lunisolarni kalendar]], u koji je povremeno ubacivan [[Interkalacija|interkalarni]] mesec, kako bi se hodočašće održalo u godišnjem dobu kada je trgovačka roba bila najobilnija za [[Beduini|beduinske]] kupce.
 
"Enciklopedija Islama" smatra da je "ovaj arapski sistem mogao biti zamišljen samo da pomera Hadždž i s njim povezane sajmove u okolini Meke u pogodno doba godine. Namera nije bila da se ustanovi fiksni kalendar za opštu upotrebu"<ref>The Encyclopedia of Islam, 2nd edition, Index, pp. 441</ref>. Da li je interkalarni mesec (''nasi'' - "odlaganje") umetan u proleće, kao što je slučaj kod [[hebrejski kalendar|hebrejskog kalendara]], ili u jesen, stvar je debate. Jedna pretpostavka je da je interkalarni mesec dodavan između 12-tog meseca (meseca predislamskog Hadžiluka i prvog meseca (''[[Muharrem|Muharram]]'') ove predislamske godine. Ili su na svake tri godine mogli biti redom udvajani svi meseci kalendara.
 
Dva ''Rabi' '' ("prolećna") meseca ukazuju na ispašu a ''današnja'' kišna sezona u [[Meka|Meki]] (samo malo manje sušna od ostatka godine), koja bi podstakla rast trave za ispašu, je tokom jeseni (78,1 od 110,1 &nbsp;mm prosečnih godišnjih padavina u Meki padne od oktobra do januara). Ovo bi impliciralo da je predislamska godina počinjala blizu jesenje [[ekvinocij|ravnodnevice]]. Međutim, kišna sezona je mogla biti drugačija u vreme kada su imena nastala (pre Muhamedovog vremena) ili je kalendar mogao biti uvezen iz drugog regiona koji je imao takvu kišnu sezonu. Na arapskom jeziku naziv meseca ''Ramadan'' znači "onaj koji prži", što znači da je padao u vreme letnjih vrućina,<ref>''Microsoft Encarta Encyclopedia Deluxe 2004'', članak ''Ramadan''</ref> što takođe sugeriše početak predislamske godine u jesen (nalik hebrejskoj ''građanskoj'' [[hebrejski kalendar|godini]], čiji deveti mesec, Sivan, pada u periodu maj-jun).
 
[[Arapi]] su imali mesece u kojima je ratovanje bilo zabranjeno. Umetanjem prestupnog meseca se moglo manipulisati vremenom nastupanja ovih meseci. Zabranom prestupnog meseca, [[Kuran]] sprečava takve manipulacije. Ali, time je kalendar odvojen od godišnjih doba.
Red 93:
Nakon Muhamedovog dolaska ([[Hidžra|Hidžre]]) u grad Medinu, njegovi pratioci su tu godinu nazvali svojom prvom godinom. U to vreme je bio običaj da se kalendar počinje nekim događajem. Npr. kada je vojska vladara [[Abraha|Abrahe]] umarširala u Meku sa slonovima, da bi uništila [[Kaba|Kabu]], a zatim tu vojsku navodno uništio [[Allah|Alah]], Arapi su tu godinu nazvali [[Godina slona|Godinom slona]], u skladu s tim događajem.
 
Muhamedov dolazak u Medinu je bila prva pobeda za [[Muslimani|muslimane]]. Oni su po prvi put dobili pravo da vode zemlju na osnovu islamskih učenja, predvođeni samim Muhamedom. Muslimanima je bilo prirodno da godinu Muhamedovog dolaska u Medinu nazovu prvom godinom. Ni Muhamed ovo nije zabranio, pa su od tada računali svoje godine po Hidžri. Sledeći raniji običaj, godine nisu bile brojane, već imenovane po događajima iz Muhamedovog života, prema [[Abu-Rajhan Biruni|Al-Biruniju]]:
 
{| class="wikitable"
Red 120:
|}
 
[[Abu-Musa al-Ašari|Abu-Musa al-Asha'ari]], jedan od zvaničnika drugog [[kalif]]a, [[Omar|Umara]] (ili Omara) u [[Basra|Basri]], izvestio je '''21. AH''' da je od Omara stiglo pismo bez naznačenog datuma. Ovo je Omara navelo da uvede kalendarski sistem za muslimane. Sazvao je čuvene Muhamedove pratioce, poput [[Alija]], na sastanak, kako bi dobio njihova mišljenja o pogodnom kalendaru. Neki su predložili Mesijin kalendar, kojeg su već mnogi sledili. Neki drugi su sugerisali da kalendar otpočne Muhamedovim rođendanom. Ovo je odbačeno, jer su početne tačke ta dva kalendarska sistema bile nejasne.
 
Došlo se do toga da islamski kalendar treba početi na nedvojben datum i to onaj kojeg mnogo ljudi poznaje. Pominjani su datum Muhamedove smrti i dolazak Muhameda u Medinu. Omar se odlučio za ovo drugo rešenje, ne samo zato što je to bio izuzetno značajan događaj za koji su znali skoro svi muslimani, već i zato što su Muhamedovi pratioci već iz navike počinjali kalendar od tog datuma.
 
Drugo pitanje je bilo koji će mesec biti prvi u godini. Neki su predložili [[Ramazan|Ramadan]] a drugi [[Redžeb|Rajab]], jer su Arapi slavili taj mesec pre Islama. [[Osman ibn Affan|Uthman Ibn Affan]] je sugerisao da se kalendar počne mesecom [[Muharrem|Muharram]]-om, jer je već bio običaj da se godina počinje tim mesecom, nakon povratka hodočasnika sa hadžiluka. S ovim su se svi složili.
 
Time su ozvaničene već ustaljene prakse. Prvi dan islamskog kalendara je 1. Muharem (16. jul/srpnja 622 n.e.) u godini Muhamedovog dolaska u Medinu, poznatom kao Hidžra, po čemu se i kalendar naziva Hidžretski kalendar.
Red 155:
 
=== Tabularni islamski kalendar ===
Postoji varijacija islamskog kalendara, poznata kao [[tabularni islamski kalendar]] u kojem su meseci određeni aritmetičkim pravilima umesto osmatranjem ili astronomskim proračunima. On ima 30-godišnji ciklus sa 11 prestupnih godina od 355 dana i 19 godina od 354 dana. Dugoročno je tačan do jednog dana u oko 2500 godina. Kratkoročno, odstupa oko dan ili dva.
 
=== Kuvajtski algoritam ===
Red 232:
=== Značajni datumi u tradiciji Bošnjaka ===
Značajniji datumi za [[Bošnjaci|Bošnjake]] u 2014<ref name="Znacd">Značajni datumi - kalendar za 2014 (vidi spoljne veze)</ref><ref name="kimv">Kalendar i mjesečne vaktije za 2014. (vidi spoljne veze)</ref> ("Dani bolnog prisjećanja" označeni sa *):
* [[11. 4.]] - Dan bošnjačke dijaspore.
 
* [[7. 5.]] - Dan džamija (odlukom Rijaseta IZ u BiH, godišnjica rušenja [[Ferhadija|Ferhadije]] u Banjoj Luci [[1993]])
* 6<ref name="kimv">< /ref> ili 7. 5. - Dovište Dobre vode kod [[Foča|Foče]]
* [[10. 5.]] - Mevlud na [[Buna (Mostar)|Buni]]
* 25<ref name="kimv">< /ref> ili [[26. 5.]] - Dovište [[Ključ]]
* [[25. 5.]]<ref name="kimv">< /ref> - Dan [[vakif]]a
 
* [[2. 6.]] - Dan brige IZ-e za slijepe i slabovidne osobe
Red 245:
* [[4. 7.]] - Fatihska džuma na musalli u Kamengradu ([[Sanski Most]])
* [[11. 7.]] - Dan [[Masakr u Srebrenici|Srebrenice]]*
* 24.<ref name="kimv">< /ref> ili [[25. 7.]] - Dan povratničkih džemata
* [[26. 7.|26]] - [[27. 7.]] - Dovište u Karićima kod [[Vareš]]a
* [[29. 7.]] (drugi dan ramazanskog bajrama) - Dan [[šehid]]a (odlukom RIZuBiH)*
 
* [[2. 8.]]<ref name="kimv">< /ref> - Mevlud i tevhid šehidima BiH, Džamija [[Igman]]*
* [[3. 8.]] - Dovište na Lastavici kod [[Zenica|Zenice]]
* [[5. 8.]] - Tevhid (sjećanje na heroje) - Ćorkovača, [[Bužim]]*<ref name="kimv">< /ref>
* [[20. 8.]] - Šehitska dova u Solunu kod [[Olovo (BiH)|Olova]]*
* [[29. 8.]] (posl. petak u augustu) - mevlud u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] kod Kaknja
* [[31. 8.]]<ref name="kimv">< /ref> - Dovište u [[Kladanj|Kladnju]] (Brateljevići)
 
* [[28. 9.]] - Dan Udruženja ilmije (imami, hatibi, muallimi...)
 
* [[17. 12.]] - Šebi Arus ("Nevjestina noć") - godišnjica smrti [[Dželaludin Rumi|Rumija]], obeležava se u tekijama