Daniel (knjiga) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto s hrvatske Wikipedije
Red 1:
[[Datoteka:Michelangelo Buonarroti 026.jpg|thumb|left|[[Michelangelo]]v prikaz Daniela u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]]]]
{{sređivanje}}
 
{{stilskaStari doradazavjet}}
 
'''Daniel''' ili '''Danilo''' je ime [[Biblija|biblijske]] knjige iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]]. Pisac je Izraelac [[Daniel (prorok)|Daniel]], koji je postao savjetnik [[babilon]]skom vladaru [[Nabukodonosor II.|Nabukodonozoru II.]] Biblijska kratica knjige je Dn, odnosno Dan.
== PISAC ==
Daniel-Vjerovatno je prema biblijskom izvještaju živio skoro stotinu godina.
=MJESTO PISANJA ==
Babilon, pisanje je završeno oko 536.pr.n.e.
== UVOD ==
DAniel se u svojoj knjizi usredotočuje na nacije svijeta i daje predvizije borbe velikih dinastija za prevlast od Danielovog vremena sve do "vremena kraja".To je svjetska povijest pisana unaprijed.Kao i Nebuhadnazer,nacije moraju naučiti na težak način da je Najviši Vladar u kraljevstvu čovječenstva i da ga konačno on daje onome koji je "kao sin čovječiji",Mesiji i Vođi ,Kristu Isusu.Daniel na starohebrejskom znači "Moj sudac je Bog".Ezekiel koji je živio u isto vrijeme,potvrđuje da je Daniel stvarna osoba,spominjući ga zajedno s Noom i Jobom.Daniel datira početak svoje knjige na treću godinu kraljevanja Jehojakima kralja Jude.To je bilo 618.pr.n.e.,Jehojakimova treća godina kao vazalnog kralja Nebuhadnazeru.Danielove proročanske vizije su se nastavile sve do Kirove treće godine,oko 516.pr.n.e.
Kakve su se samo godine pune događaja odvijale tokom Danielovog životnog vijeka!Svoje rane dane proveo je u kraljevstvu Judi.Zatim je kao tinedžerski knez,zajedno sa svojim plemićkim judejskim prijateljima,bio odveden u Babilon da doživi uspon i pad te treće svjetske sile biblijske povijesti.Daniel je preživio da služi kao vladin službenik u četvrtoj svjetskoj sili Medo-Perziji.
 
Pisac knjige je [[prorok]] Daniel, čije ime znači "[[Bog]] je moj sudac". U knjizi je opisao događaje, koji su mu se dogodili. Knjiga ima dva dijela. Prvi dio (1. do 6. poglavlje) je niz od šest priča Danijela i njegovih prijatelja. Drugi dio (7. do 12. poglavlje) sadrži četiri apokaliptična viđenja. Knjiga je u originalu napisana dvojezično na [[hebrejski jezik|hebrejskom]] i [[aramejski jezik|aramejskom jeziku]]. Poglavlja od 2. do 7. napisana su na aramejskom jeziku, a ostala na hebrejskom. Daniel koristi izraz "Sin čovječji" (Dn 7,13), kojim je kasnije [[Isus]] imenovao samoga sebe i time potvrdio, da je obećani Mesija. U govoru na Maslinskoj gori, Isus imenom spominje Daniela (Mt 24,15). Pojedini dijelovi [[Novi zavjet|Novoga Zavjeta]]: [[Evanđelje po Mateju]] poglavlja 24. i 25., [[Druga poslanica Solunjanima]] poglavlja 1. i 2. i [[Otkrivenje]] povezani su s Danielovom knjigom i proširuju viđenja, koja je [[Bog]] dao Danielu.
== ARHEOLOŠKA POTVRDA==
Iako viši kritičari Biblije dovode u pitanje povjesnost Danielove knjige,arheološki nalazi tokom godina potpuno su raspršili njihove tvrdnje.Npr.ti kritičari su sa prezirom gledali na Danielovu izjavu sa je Belšazar bio kralj u Babilonu u vrijeme kada se smatralo da je Nebonid vladar(Dan.5:1).Arheologija je sada utvrdila izvan svake sumnje da je Belšazar bio stvarna osoba i da je Nabonidov koregent posljednjih godina Babilonskog Carstva.Npr.drevni tekst na klinastom pismu opisan kao "Izvještaj o Nabonidu u stihovima"jasno pokazuje da je Belšazar izvršavao kraljevsku vlast u Babilonu i objašnjava način na koji je postao suvladar sa Nabonidom.Drugi dokaz na klinastom pismu podržavaju gledište da je Belšazar izvršavao kraljevske funkcije.Jedna pločica datirana na 12.godinu Nabonida,sadrži zakletvu danu u ime Nabonida,kralja,i Belšazara,kraljevog sina,pokazujući time da je Belšazar stavljen na isti položaj sa svojim ocem.Jedan istraživač je rekao:"Aluzije u klinastom pismu na Belšazara bacile su toliko svjetla na ulogu koju je igrao da njegovo mjesto u povijesti stoji jasno otktiveno.Postoje mnogi tekstovi koji ukazuju da je Belšazar bio gotovo izjednačen sa Nabonidom u položaju i ugledu.Dvojno vladanje tokom najvećeg dijela posljednje novobabilonske vladavine utemeljena je na činjenicama.Nabonid je izvršavo svoju vrhovnu vlast u Temi u Arabiji,dok je Belšazar djelovao kao koregent u domovini,sa Babilonom kao središtem svog utjecaja.Očigledno je da Belšazar nije bio nemoćan podkralj;bilo mu je povjereno kraljevanje.Neki su pokušali osporiti Danielov izvještaj o užarenoj peći(3.poglavlje),govoreći da je to legendarna izmišljotina.Jedno starobabilonsko pismo djelomično glasi:"Tako kaže Rim-Sin tvoj gospodin:Zato što je bacio roba u pećnicu,bacite tog roba u peć".Zanimljivo je da je ,s obzirom na to pismo,G.R.Driver naveo da se ta kazna "pojavljuje u priči o Tri sveta čovjeka(Dan.III6,15,19-27)".
 
 
== SADRŽAJŠest DANIELApriča ==
 
Knjiga zapravo ima dva dijela.Prvi dio,poglavlja od 1 do 6,u kronološkom redu iznose iskustva Daniela i njegovih drugova iz vladine službe od 617.do 538.pr.n.e..Drugi dio obuhvaća poglavlja od 7 do 12,napisao je Daniel u prvom licu jednine kao zapisivač i opisuje osobne vizije i razgovore s anđelima koje je imao od oko 553. do 536.pr.n.e.
1. Daniel je bio među [[Židovi|Judejcima]], koji su odvedeni u [[babilon]]sko zatočeništvo, nakon što su Babilonci 605. g. pr. Kr. osvojili [[Jeruzalem]]. Tada je imao između 15. i 20. godina. Sveto posuđe iz hrama u Jeruzalemu također je odnešeno i pohranjeno u babilonskoj riznici. Daniel i trojica njegovih prijatelja Hananija, Misael i Azarja bili su među kraljevskim judejskim mladićima, koji su izabrani za trogodišnji tečaj školovanja u kraljevskoj palači: "neka budu bez nedostatka, lijepi, vrsni u svakoj mudrosti, dobro poučeni i bistri, prikladni da stoje na kraljevu dvoru (Dn 1,4) <ref>http://www.hbk.hr/biblija</ref>." Bog im je dao znanje i [[mudrost]], a Daniel je imao i sposobnost razumijevanja viđenja i [[san|snova]]. Babilonski kralj [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosor II.]] postavlja tu četvoricu, da mu budu savjetnici. Posljednji redak 1. poglavlja, koji je mogao biti dodan mnogo vremena nakon što je prethodni dio bio napisan ukazuje da je Daniel još uvijek bio u kraljevskoj službi nekih 80 godina nakon svog odlaska u izgnanstvo, što bi bilo oko 538. g. pr. Kr.
Daniel dolazi u Babilon 617.pr.n.e.zajedno sa zarobljenim židovima.Sveto posuđe iz hrama u Jeruzalemu također je doneseno,da bi bilo pohranjeno u poganskoj riznici.Daniel i trojica njegovih prijatelja su među kraljevskim mladićima Jude bili izabrani za trogodišnji tečaj u kraljevskoj palači.Nebuhadnazer postavlja tu četvoricu da stoje pred njim kao savjetnici.Posljednji redak 1.poglavlja,koji je moga biti dodan mnogo vremena nakon što je predhodni dio napisan,ukazuje da je Daniel još uvijek bio u kraljevskoj službi nekih 80 godina nakon svog odlaska u izgnanstvo,što bi bilo oko 538.pr.n.e.Najznačajnije misli Danielove knjige su:San o strašnom liku(2:1-49),Trojica hebreja preživljavaju užarenu peć(3:1-30),San o sedam vremena(4:1-37),Belšazarova gozba, rukopis na zidu protumačen(5:1-31),Daniel u lavovskoj jami(6:1-28),Vizije o zvijerima(7:1-8:28),Mesija Vođa je prorečen(9:1-27) i Sjever protiv juga,Mihael ustaje(10:1-12).Knjiga Danielova je korisna za čitača jer pokazuje da svi koji su odlučni da sačuvaju besprijekornost u stranom svijetu,dobro čine ako razmatraju sjajan primjer Daniela i njegova tri prijatelja.Bez obzira kako je je oštra bila prijetnja,oni su nastavili živjeti po božanskim mjerilima.Kad su im životi bili u opasnosti,Daniel je postupao sa savjetom i razboritošću i s poštovanjem kraljevog višeg autoriteta.Sam Daniel u svojoj knjizi pruža sjajan primjer kako se u molitvi osloniti na Boga.Knjiga Daniela oduvijek je bila uključena u židovski katalog nadahnutih pisama.Židovi su uključili knjigu Daniela u Spise,a ne u Proroke. Fragmenti Daniela Bili su pronađeni među fragmentima drugih kanonskih knjiga u Svicima s Mrtvog mora,od kojih neki datiraju iz prve polovice prvog stoljeća pr.n.e.
 
Istrživanje Danielovih vizija je uzbudljivo i jača vjeru.Nada Kraljevstva naglašena je kroz cijelu knjigu Daniela na način koji nadahnjuje.
2. Kasnije je kralj sanjao [[san]], koji nije znao protumačiti, a niti njegovi zvjezdari. Naredio je, da ih pogube, a s njima i Daniela i njegove prijatelje. Daniel je molio Boga, da mu objasni sani uslišana mu je molba te je otišao pred kralja: "Tajnu koju istražuje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, čarobnici, gataoci i zaklinjači; ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopćio kralju [[Nabukodonosor II.|Nabukodonozoru]] ono što će biti na svršetku [[dan]]a (Dn 2,27-28)." Babilonsko kraljevstvo osvojit će drugo kraljevstvo ([[Ahemenidsko Carstvo|Perzija]]), a poslije će još doći i kraljevstva [[Grčka|Grčke]] i [[Rimski imperij|Rima]]. Također, "u vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada propasti i neće prijeći na neki drugi narod (Dn 2,44)." Kralj je slavio Boga i nagradio Daniela. Postavio ga je za upravitelja pokrajina i na čelo babilonskih mudraca.
Bog je prikazan kao Vrhovni Suveren koji postavlja Kraljevstvo koje nikada neće biti uništeno i koje će razbiti sva druga kraljevstva.
 
Čak su i poganski kraljevi Nebuhadnazer i Darije bili prisiljeni priznati Jahvinu(Jehovinu) vrhovnost(3:28,29;4.2,3,37;6:25-27).
3. [[Nabukodonosor II.|Nabukodonozor II.]] je postavio [[zlato|zlatni]] kip i naredio svima, da se klanjaju kipu. Trojica Danielovih prijatelja su odbili te su bačeni u užarenu [[peć]]. Azarja se molio Bogu u pomoć. [[Anđeo]] Gospodnji izbavi ih od ognja te su slavili Boga. Kralj se začudio i hvalio Boga te je trojicu prijatelja nagradio.
Bog je uzdignut i proslavljen Starina Dana koji sudi u spornom pitanju Kraljevstva i daje "nekome kao sinu čovječijem" vječno "vladarstvo i dostojanstvo i kraljevstvo,da bi narodi,nacionalne skupine i jezici,svi služili baš njemu".Sveti Vrhovnog su oni koji sudjeluju,sa Isusom Kristom,"Sinom Čovječijim",u Kraljevstvu(7:13,14,18,22)Isus je u knjizi proroka Daniela prikazan kao Mihael,veliki knez,koji iskazuje svoju kraljevsku moć da razbije i okonča sva kraljevstva ovog svijeta.
 
Razumijevanje tih proročanstava i vizija trebalo bi ohrabriti one koji ljube pravednost da se potrude i da istražuju po stranicama Božije Riječi kako bi našli zaista čudesne stvari nauma Božijeg Kraljevstva koje su nam otkrivene kroz nadahnutu i korisnu knjigu Daniela.
4. Kralj je ponovno usnuo san. Daniel je jedini znao protumačiti san jer je imao Duha Božjega (Dn 4,6). Kralj je sanjao veliko snažno [[stablo]], koje je iznenada posječeno na nebesku zapovijed. To stablo je bio sam kralj, koji je na sedam godina izgubio snagu i razum, jer se uzoholio pa je bio poput divlje [[životinja|životinje]]. Na kraju sedme godine, [[Nabukodonosor II.]] je shvatio, da "Svevišnji Bog ima vlast nad kraljevstvom ljudskim i stavlja mu na čelo onoga koga on hoće (Dn 5,21)." Vratio mu se [[razum]] i ponovno je vladao.
 
[[Datoteka:Rembrandt-Belsazar.jpg|200px|left|thumb|[[Rembrandt]]ova slika inspirirana pričom o ljudskoj ruci, koja piše po zidu.]]
 
5. Kralj Baltazar, Nabukodonozorov sin, priredio je gozbu na kojoj se pilo iz posuđa otetog iz Božjeg Hrama u Jeruzalemu uz hvaljenje poganskih bogova. Time su učinili oskvrnuće. Ubrzo se pojavila ljudska ruka, koja je pisala po zidu. Kralj je problijedio i jako se uznemirio. Tražio je mudrace, da mu rastumače događaj. Jedino je Daniel uspio, jer je imao Duha Božjega: "A evo što je napisano: Mene, Mene, Tekel, Parsin. A te riječi znače: Mene: izmjerio je [[Bog]] tvoje kraljevstvo i učinio mu kraj; Tekel: bio si vagnut na tezulji i nađen si prelagan; Parsin: razdijeljeno je tvoje kraljevstvo i predano [[Medija|Medijcima]] i [[Perzijanci]]ma (Dn 5,23-28)." Te iste noći Baltazar je ubijen.
 
6. Nasljednik Darije Medijac, postavio je Daniel kao jednog od tri pročelnika. On se pokazao najboljim pa ga je kralj mislio još unaprijediti. Drugi su bili [[ljubomora|ljubomorni]] pa su znajući za Danielovu pobožnost prema Bogu, nagovorili kralja da donese dekret po kojem je zabranjeno [[molitva|moliti se]] bilo kome osim kralju u narednih 30 [[dan]]a. Daniel se i dalje tri puta dnevno moli Boga pa je kažnjen i bačen u jamu među [[lav]]ove. [[Anđeo]] Gospodnji je bio s njom i lavovi mu nisu naudili. Kralj je bio uznemiren i ujutro je tražio Daniela u jami. Daniel mu odgovori: "O kralju, živ bio dovijeka! Moj je Bog poslao svog Anđela; zatvorio je ralje lavovima te mi ne naudiše, jer sam nedužan pred njim. Pa i pred tobom, o kralju, ja sam bez krivice (Dn 6,22-23)". Urotnici su bačeni u [[jama|jamu]] i lavovi ih rastrgaše. Kralj Darije je izdao proglas kojim priznaje Boga.
 
== Četiri viđenja ==
 
1. "Prve godine Baltazara, kralja babilonskoga (Dn 7,1)", Daniel je usnuo san o [[četiri]] nemani. One simboliziraju velika neprijateljska carstva, pod kojima [[Izrael]] trpi <ref>Svijet Biblije, Stari zavjet, Mladinska knjiga, Zagreb 1991.</ref>. U ovo doba svoje neizravne vladavine Bog je vlast nad Zemljom predao u ruke poganskih naroda <ref>http://www.biblecentre.org/language/croatian/ar_bible_books.htm#30%20Prorok%20Daniel</ref>. Oni će izgubiti vlast, dolaskom [[Isus|Isusa Krista]] i uspostavit će se dobra i vječna vladavina Sina čovječjeg: "Kraljevstvo njegovo, kraljevstvo je vječno, i sve vlasti služit će mu i pokoravati se njemu (Dn 7,27)."
 
2. Viđenje treće godine Baltazarova kraljevanja, borba je [[ovca|ovna]] i [[koza|jarca]]. Ovan s dva [[rog]]a simbol je kraljeva Perzije i Medije, a jarac kralja Grčke. [[Perzija]] i [[Medija]] bit će moćne, ali će ih pokoriti [[Grčka]]. Četiri kraljevstva što će izići iz naroda grčkog kralja, ali neće imati njegovu moć. Potkraj njihova kraljevanja, ustat će jak kralj i suprostaviti se Bogu, oskvrnuti Svetište, ali će biti skršen (Dn 8,21-25).
 
3. U prvoj godini vladanja kralja Darija, Daniel je istraživao poruku, koju je Bog prenio preko proroka [[Jeremija|Jeremije]]. Molio se, činio pokoru i žalio zbog [[grijeh]]a izraelskog naroda. Ukazao mu se [[arkanđeo]] [[Sveti Gabrijel|Gabriel]] i protumačio mu proroštvo o sedamdeset godišnjih sedmica (tjedana) po [[kalendar]]u, koji su koristili Izraelci. To se dogodilo 445. g. pr. Kr. Po proroštvu, za 49 godina treba biti obnovljen i sagrađen [[Jeruzalem]], unatoč unutarnjim i vanjskim poteškoćama. Nakon 434 godine, pojavit će se [[Isus|Mesija]]. A Njegova smrt i uzašašće na nebo, prorokovani su za oko 31. ili 32. godinu poslije Krista (po izračunu prema kalendaru, koji su koristili Izraelci) <ref>http://www.biblecentre.org/language/croatian/ar_bible_books.htm#30%20Prorok%20Daniel</ref>. Prorokovano je i današnje vrijeme prije uspostave Božjeg Kraljevstva.
 
4. "Treće godine [[Kir Veliki|Kira]], kralja perzijskog (Dn 10,1)", Daniel je imao viđenje o sukobu između kralja [[sjever]]a i kralja [[jug]]a ([[Egipat|Egipta]] Dn 11,8). Spominju se i knez Perzije i knez Grčke te arkanđeo [[Sveti Mihael|Mihael]]. Viđenje kulminira s arogantnim kraljem: "Kralj će raditi što god mu se prohtije, uznoseći i uzdižući sebe iznad svih bogova: protiv Boga nad bogovima govorit će hule i uspijevat će dok se gnjev ne navrši - jer ono što je određeno, to će se ispuniti (Dn 11,36)." Naviješteno je uskrnuće i nagrada, onima koji su bili pravedni, a izgubili su život: " Tada će se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedni za vječni život, drugi za sramotu, za vječnu gadost. Umnici će blistati kao sjajni nebeski svod, i koji su mnoge učili pravednosti, kao zvijezde navijeke, u svu vječnost (Dn 12,2-3)".
 
== Dvije dodatne priče ==
Za [[katoličanstvo|katolike]] i [[pravoslavlje|pravoslavne]], Danielova knjiga ima 14 poglavlja, dok [[protestantizam|protestanti]] i [[Judaizam|Židovi]] priznaju samo prvih 12 poglavlja. Uz to, ne priznaju ni Azarjevu molitvu iz sredine 3. poglavlja.
 
1. U 13. poglavlju priča je o Suzani. Ona je bila vrlo lijepa i pobožna [[Židovi|Židovka]] udana za bogatog i poštovanog Jojakima. Njihovu kuću posjećivali su mnogi ljudi pa tako i dva starca, koji su bili suci. Zaljubili su se u nju. Jednom dok se sama kupala u svom [[vrt]]u, starci su joj došli i predložili spolni odnos. Prijetili su joj, ako ne pristane, da će je optužiti za nevjeru mužu s nekim mladićem. Ona ih je odbila, jer nije htjela sagriješiti. Lažno su je optužili i pokrenuli suđenje protiv nje. [[Sud]] je povjerovao i osuđena je na [[smrt]]. Dok su je vodili na pogubljenje, zavapila je [[Bog]]u za pomoć. Bog je probudio Daniela, koji je u to vrijeme spavao. Daniel je upozorio narod, da je suđenje bilo "bez istrage i bez uvida u [[istina|istinu]] (Dn 13,48)" te je sazvao novo suđenje na kojem će on ispitati dva starca, svakoga pojedinačno. Narod je na to pristao, jer su znali da Daniel ima ovlasti od Boga. Postavio im je pitanje: "Sada, dakle, ako si ovu doista vidio, reci nam: pod kojim si ih [[drvo|drvetom]] vidio zajedno? (Dn 13,58)." Prvi starac odgovori pod [[tršlja|tršljom]], a drugi pod [[jasika|jasikom]]. Tako je dokazano, da lažu. Nevina Suzana je oslobođena. Narod je blagoslivljao "Boga koji spasava one što se u nj uzdaju (Dn 13,60)", a dva starca su osuđeni na smrt.
 
[[Datoteka:Daniellion.jpg|200px|right|thumb|[[Briton Rivière]]: Danielov odgovor kralju]]
 
2. U 14. poglavlju nalaze se tri povezane [[priča|priče]] za vrijeme neimenovanog [[babilon]]skog kralja. Kralj i njegovi svećenici klanjali su se lažnom bogu (kumiru) Belu. Prinosili su mu svaki dan [[hrana|hranu]] i [[piće]]. Kralj je vjerovao, da Bel to pojede i popije. Daniel se klanjao samo pravome Bogu i nije vjerovao, da Bel može jesti ili piti. Svećenici, žene i [[djeca]] napravili su tajni ulaz i svakodnevno jeli i pili ono što je prineseno Belu. Daniel je to otkrio kralju, koji je dao pogubiti prevarante, a Daniel je na kraljevo dopuštenje uništio kip Bela. Babilonci su štovali i [[mjed]]enog [[zmaj]]a, za kojeg su mislili, da je živi bog. Daniel je pokusom, dokazao da u krivu. Narod je zbog toga bio gnjevan: "Kralj postade Židov: Bela sruši, zmaja ubi, svećenike pokla (Dn 14,28)". Kralj se bojao pa je narodu predao Daniela, kojeg su bacili u jamu među [[lav]]ove. U tome vrijeme, u tom kraju bio je [[prorok]] [[Habakuk]]. I [[Anđeo]] Gospodnji reče Habakuku: "Odnesi ručak koji imaš u Babilon, Danielu u lavljoj jami! (Dn 14,34)" Uz Anđelovu pomoć, Habakuk je nahranio Daniela, koji je ostao živ. Kralj je došao do jame i čudio se što je Daniel preživio te je hvalio Boga: "Velik si, Gospode Bože Danielov, i nema drugoga Boga osim tebe! (Dn 14,41)"
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
 
[[Kategorija:Stari zavjet]]
[[Kategorija:Hebrejska Biblija]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[ar:سفر دانيال]]
[[bg:Книга на пророк Даниил]]
[[ca:Llibre de Daniel]]
[[cs:Kniha Daniel]]
[[da:Daniels Bog]]
[[de:Buch Daniel]]
[[en:Book of Daniel]]
[[es:Libro de Daniel]]
[[eo:Aldonoj al Daniel]]
[[fr:Livre de Daniel]]
[[gd:Daniel]]
[[ko:다니엘 (구약성서)]]
[[hr:Daniel (knjiga)]]
[[id:Kitab Daniel]]
[[it:Libro di Daniele]]
[[he:ספר דניאל]]
[[jv:Daniel]]
[[sw:Kitabu cha Danieli]]
[[la:Prophetia Danielis]]
[[ml:ദാനിയേലിന്റെ പുസ്തകം]]
[[ms:Kitab Daniel]]
[[nl:Daniël (boek)]]
[[ja:ダニエル書]]
[[no:Daniels bok]]
[[pl:Księga Daniela]]
[[pt:Livro de Daniel]]
[[ru:Книга пророка Даниила]]
[[sm:O le tusi a le Perofeta o Tanielu]]
[[simple:Book of Daniel]]
[[sk:Daniel (prorok)]]
[[sl:Daniel (svetopisemska knjiga)]]
[[fi:Danielin kirja]]
[[sv:Daniels bok]]
[[tl:Aklat ni Daniel]]
[[th:พระธรรมดาเนียล]]
[[zh:但以理書]]