Ekumenski sabor – razlika između verzija

'''Ekumenski''' ili '''vaseljenski [[sabor]]''' ili '''ekumenski [[koncil]]''' je izraz koji se prevashodno odnosi na [[pravoslavlje|pravoslavlje]] i [[katoličanstvo]], označavajući '''svjetsko''' sabiranje ili okupljanje [[kršćanski]]h crkava, odnosno susret svih njihovih [[patrijarh (hrišćanstvo)|partrijarha]], odnosno [[biskup]]a, radi donošenja zajedničkih hrišćanskih [[dogma|dogmi]] i razmatranja crkvenih pitanja koja imaju univerzalno značenje, što znači da moraju biti prihvaćena od svih [[sestrinske crkve|sestrinskih crkava]], tj. '''pune crkve'''. Po ovom pitanju [[Pravoslavna crkva|pravoslavna]], tj. pravoslavne crkve, i [[katolička crkva]] se razlikuju, te prema tome nisu pune sestrinske crkve. Prema [[Istočno pravoslavlje|Istočnom pravoslavlju]], punu crkvu sačinjava većina Istočnih pravoslavnih crkava, koje se ralikuje od tzv. [[Orijentalno pravoslavlje|Orijentalnog pravoslavlja]], s kojim Istočne crkve nisu u [[sestrinske crkve|sestrinskim]] odnosima. [[Rimokatolička crkva]] također nije dio pune crkve. Slično ovom, Rimokatolička crkva označava kao punu crkvu samo one crkve (katoličke) koje su u punim sestrinskim odnosima s Rimokatoličkom crkvom.

# [[Drugi vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Prvi konstantinopoljski sabor]], održan u [[Konstantinopolj]]u, [[381]]. [[Nikejski simbol vjere]] revidirano u sadašnji oblik koji se još koristi u [[Istočna pravoslavna crkva|Istočnim]] i [[Orijentalne pravoslavne crkve|Orijentalnim pravoslavnim crkvama]], dok je svaka daljnja promjena istog zabranjena bez slaganja vaseljenskog sabora.

# [[Treći vaseljenski sabor]], održan u [[Efes]]u, [[431]]. Odbačeno [[nestorijanstvo]], [[Djevica Marija]] proglašena [[Bogorodica|Bogorodicom]] ili [[Majka Božija|Majkom Božijom]] (na [[grčki jezik|grčkom]], ΘεοτόκοςΘεοτόκος, ''Theotokos''). Ovaj i potonji sabori nisu priznati u [[Asirijska crkva|Asirijskoj crkvi]].

# [[Četvrti vaseljenski sabor]], održan u [[Helkedon]]u, [[451]]. Odbačeno [[Evtihije|Evtihijevo]]vo učenje o [[monofizitizam|monofizitizmu]], opisane i razgraničene dvije prirode [[Isus|Isusa Krista]], tj. ljudska i božanska; usvojeno [[Halkedonski simbol vjere]]. Ovaj i potonji sabore ne priznaju [[Orijentalne pravoslavne crkve]].

# [[Šesti vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Treći konstantinopoljski sabor]], održan u [[Konstantinopolj]]u, [[680]]––[[681]]. Odbačen [[monotelitizam]], učenje prema kojem Isus ima jednu volju ali dvije prirode (ljudsku i božansku). Potvrđeno da Krist ima kako ljudsku tako i božansku volju.

# [[Sedmi vaseljenski sabor]], također poznat kao [[Drugi nikejski sabor]], održan u [[Nikeja|Nikeji]], [[787]]. Obožavanje [[ikona (hrišćanstvo)|ikona]] ponovno uspostavljeno, time okončavajući prvi [[ikonoklazam|ikonoklazam]], borbu protiv ikona.

* VIII. [[Četvrti carigradski sabor]], ([[869]].-[[870]].): svrgava carigradskog [[patrijarh]]a [[Focije|Focija]]. Ovaj sabor priznaje Katolička Crkva, a ne priznaje ga Pravoslavna Crkva.

* VIII. [[Četvrti carigradski sabor]], ([[879]].-[[880]].): vraća u službu Focija kao carigradskog patrijarha te osuđuje izmjene u [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje|Nicejsko-carigradskom vjerovanju]]. Osuda ''[[Filioque]]''. Ovaj sabor Katolička Crkva ne priznaje, a priznaju ga Pravoslavne Crkve, premda ga se ne smatraju ekumenskim saborom.

* IX. [[Peti carigradski sabor]], ([[1341]].-[[1351]].): prihvaćanje [[hezihazam|hezihazma]] prema nauku [[Gregorij Palamas|Gregorija Palamasa]], te osuda prozapadnog filozofa Barlaama Kalabrijskog.

* IX. [[Prvi lateranski sabor]], ([[1123]].)

* X. [[Drugi lateranski sabor]], ([[1139]].)

* XI. [[Treći lateranski sabor]], ([[1179]].), s 3 sjednice.

* XII. [[Četvrti lateranski sabor]], ([[1215]].), s 3 sjednice.

* XIII. [[Prvi lionski sabor]], ([[1245]].), s 3 sjednice.

* XIV. [[Drugi lionski sabor]], ([[1274]].), sa 6 sjednica.

* XV. [[Sabor u Vienni]], ([[1311]].-[[1312]].), s 3 sjednice.

* XVI. [[Sabor u Konstanci]], ([[1414]].-[[1418]].), s 45 sjednica: okončanje velikog zapadnog raskola, pojava [[koncilijarizam|koncilijarizma]].

* XVII. [[Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci]], ([[1431]]., [[1437]]., [[1438]]., [[1439]]., [[1442]].), s 25 sjednica: pokušaj pomirenja s pravoslavnim Crkvama, te s ostalim istočnim Crkvama.

* XVIII. [[Peti lateranski sabor]], ([[1512]].-[[1517]].), s 12 sjednica: pokušaj obnove Crkve

* XIX. [[Tridentinski sabor]], ([[1545]].-[[1563]]. s prekidima), s 25 sjednica: odgovor na [[reformacija|reformaciju]], obnova Crkve.

* XX. [[Prvi vatikanski sabor]], ([[1869]].-[[1870]].), s 4 sjednice: [[papina nezabludivost]].

* XXI. [[Drugi vatikanski sabor]], ([[1962.-1965]].), s 9 sjednica i 168 generalnih kongregacija podijeljenih u 4 zasjedanja: obnova zapadne (rimske) liturgije, uporaba narodnog jezika u bogoslužju, definicije o naravi Crkve i njezinu odnosu prema suvremenom svijetu, poticanje [[Biblija|biblijskih]] studija, [[ekumenizam]].

[[categoryKategorija:Kršćanstvo]]

[[categoryKategorija:Ekumenski sabori]]

[[categoryKategorija:Ekumenski koncili]]

[[la:Oecumenicum Conciliumconcilium]]