Razlike između izmjena na stranici "Uskršnji otok"

Dodana 43 bajta ,  prije 10 godina
m/м
robot Dodaje: br:Enez Pask; kozmetičke promjene
m/м (robot Dodaje: br:Enez Pask; kozmetičke promjene)
[[FileDatoteka:Easter island (Chile).jpg|thumb|250px|Karta Uskršnjeg otoka]]
 
'''Uskršnji otok''', lokalnom jeziku poznat kao '''Rapa Nui''', odnosno ''Isla de Pascua'' na [[Španjolski jezik|Španjolskom]], otok je na jugu [[Tihi ocean|Tihog oceana]] u skupu [[Čile]]a.
== Historija otoka ==
 
[[FileDatoteka:Moai Rano raraku.jpg|left|thumb|200px|Jedna od ljepših fotografija [[Moai]] kipa]]
 
=== Kultura izrade moai ===
 
[[FileDatoteka:Osterinsel Krater-Rano Kao.jpg|right|thumb|210px|Krater Rano Kao, jugoistočni dio otoka]]
 
Danas je otok poprilično pust, s [[bilje]]m koje rijetko formira čak i nisko raslinje ili višu travu. Prije, otok je sadržavao mnogobrojne [[šume]] [[palma|palmi]] te je osnovna pretpostavka da su urođenici iskoristili sve šume na otoku kako bi izradili kipove. [[Arheologija|Arheološka]] istraživanja pokazuju da su za izradu kipova korišteni drveni kalupi te da ih se donosilo na trenutne lokacije pomoću drvenih okvira za vrijeme obreda (Rapanuiska se tradicija metaforički odnosila na duhovnu snagu).
== Otok danas ==
 
[[FileDatoteka:AhuAkivi.jpg|thumb|320px|Sedam moai-ja kod Ahu Akivi]]
 
Jedna od kontroverznih činjenica oko stanovnika otoka jest porijeklo moai kipova. Mnogi Europski posjetitelji nisu mogli prihvatiti činjenicu da su kipove izgradili [[Polinezija|Polinezijci]] (često smatrani "običnim divljacima"). [[1960.-1969.|1960-ih]], Erich von Däniken objavio je teoriju da su bića sa drugih [[planet]]a, koja su nekako završila na otoku, izgradila kipove sa ultramodernim oruđem. Njihovo nepostojanje danas objašnjava drugom teorijom o tome kako su u međuvremenu spašeni.
 
== Ekologija ==
[[FileDatoteka:RapaNui L7 03jan01.jpg|thumb|[[Satelit]]ska snimka uskršnjeg otoka iz [[2001.]]]]
 
Zajedno sa svojim najbližim susjedom, sitnim otočićem Sala-y-Gomez 400 [[km]] [[istok|istočnije]], Uskršnji otok [[ekologija|ekolozi]] smatraju odvojenom ekoregijom, zvanom ''Rapa Nui podtropske velikolisne šume''. Malo kiše na otoku pridonjelo je uništavanju šuma. Prvotne tropske šume na otoku više ne postoje, ali [[paleontologija|paleontološka]] istraživanja fosila i ostataka koji su ostali ispod slojeva gdje je tekla [[magma]] ukazuju na činjenicu da je otok prije bio pošumljen drvećem, travama, šikarama i [[paprat]]ima. Velika palma (koja je u rodu sa [[Čile]]anskom vinskom palmom) ''Jubaea chilensis'', bila je jedno od dominantnih drveća na otoku, zajedno sa toromiro drvetom (''Sophora toromiro''). Palma je do danas istrijebljena kao i toromiro (ali samo u prirodi), tako da danas cijeli otok većinom prekrivaju travnata područja (livade). Ipak, grupe znanstvenika i ekologa iz ''Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu'' i ''[[Gothenburg|Gothenburških]] botaničkih vrtova'' trude se ponovo pošumiti toromiro po otoku.
 
[[CategoryKategorija:Otoci]]
[[CategoryKategorija:Geografija Čilea]]
[[CategoryKategorija:Tihi ocean]]
[[CategoryKategorija:Svjetska baština]]
 
{{Link FA|de}}
{{Link FA|he}}
 
{{Link FA|no}}
 
{{Link FA|ru}}
{{Link FA|de}}
 
[[Category:Otoci]]
[[Category:Geografija Čilea]]
[[Category:Tihi ocean]]
[[Category:Svjetska baština]]
 
[[ace:Pulo Easter]]
[[be-x-old:Выспа Пасхі]]
[[bg:Великденски остров]]
[[br:Enez Pask]]
[[bs:Uskršnje ostrvo]]
[[ca:Illa de Pasqua]]
108.376

izmjena