Psalmi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Jotterbot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: es:Libro de los Salmos
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: ga:Leabhar na Salm; kozmetičke promjene
Red 1:
'''Psalmi''' su 19. po redu knjiga u [[Biblija|Bibliji]]. U drevna vremena ovo je bila nadahnuta pesmarica, zbirka od 150 svetih pesama, ili psalama, komponovanih i priređenih za javno obožavanje Jehove Boga u njegovom hramu u Jerusalimu. Ti psalmi su pesme hvale, takođe sadrže molitve preklinjanja za milost i pomoć, kao i izraze poverenja i pouzdanja, izraze zahvale Bogu za pomoć. Neki psalmi su kratko ponavljanje istorije i razmatraju ljubaznu dobrotu [[Jehova|Jehove Boga]] i njegova velika dela. Takođe su puni proročanstava od kojih su neka već imala veličanstveno ispunjenje, a neka tek treba da se ispune. Sadrže i mnoštvo uputstava koja su bila korisna kako za Izraelce onda, tako i za nas danas.
 
{| cellpadding="1" style="float: right; border: 2px solid #E3B707; background: #FFFCEF; padding: 5px; font-size: 85%; margin: 0 0px 0 15px;"
! style="background: #F3E299; text-align: center;" | [[Hebrejski spisi]]
|-
| ''<br />''
* [[Knjiga Postanka|Postanak]]
* [[Knjiga Izlaska|Izlazak]]
* [[Levitski zakonik|Levitska]]
* [[Knjiga Brojeva|Brojevi]]
* [[Ponovljeni zakon|Ponovljeni zakoni]]i
* [[Jošua (knjiga)|Jošua/Isus Navin]]
* [[Knjiga o Sucima|Sudije]]
Red 18:
* [[Druga knjiga o Kraljevima]]
* [[Prva Dnevnika]]
* [[Druga Dnevnika]]
* [[Ezra (knjiga)|Ezra]]
* [[Nehemija (knjiga)|Nemija]]
Red 47:
! style="background: #F3E299; text-align: center;" | [[Novi svet prevod Svetog pisma]]
|-
| style="background: #ffc; text-align: center; border:1px solid #DBC775;" | <small>[[TemplateŠablon:Stari zavjet|uredi]]</small>
|}
 
Red 55:
Mnogi psalmi imaju naslove ili natpise i oni često imenuju pisca. U sedamdeset i tri naslova nalazi se ime Davida koji je nazvan omiljenim pesnikom Izraela (2.Sam. 23:1). Psalme 2, 72 i 95 nesumnjivo je takođe napisao David ( vidi Dela 4:25, Psalam 72:20 i Hebrejima 4:7). Izgleda da su Psalam 10 i 71 nastavci Psalama 9 i 70, pa se stoga takođe pripisuju Davidu. Dvanaest psalama je pripisano Asafu, očigledno označavajući čitavu Asafovu kuću, budući da neki od njih govore o događajima koji su se zbili nakon Asafovih dana (Ps. 79; 80; 1.Dnev. 16:4,5,7; Ezra 2:41). Jedanaest psalama direktno je pripisano Korahovim (Korejevim) sinovima (1.Dnev. 6:31-38). Izgleda da je Psalam 43 nastavak Psalma 42 i zato se takođe može pripisati Korahovim sinovima. Osim što spominje ‘sinove Korahove’, Psalam 88 u svom natpisu ukazije i na Hamana (Emana Ezraita), a Psalam 89 imenuje Etana Ezraita kao pisca.Psalam 90 pripisan je Mojsiju i 91. je verovatno takođe Mojsijev. Psalam 127 je Solomonov. Dakle, preko dve trećine psalama pripisano je raznim piscima.
Knjiga Psalama je najveća pojedinačna knjiga Biblije. Kao što je vidljivo iz Psalma 90, 126 i 137, ona se dugo zapisivala, bar od vremena Mojsijevog zapisivanja (1513-1473.p.n.e.), do vremena nakon povratka iz Babilona i verovatno Ezrinih dana ( 537 do otprilike 460.p.n.e.). Iz tog je vidljivo da je zapisivanje trajalo približno hiljadu godina. Međutim, razdoblje koje obuhvata sadržaj daleko je veće. Počinje od vremena stvaranja i iznosi sažetu istoriju Božjeg postupanja sa njegovim slugama sve do vremena sastavljanja poslednjeg od psalama.
Od drevnih vremena knjiga Psalama je bila podeljena u pet odvojenih knjiga ili svezaka: prva- Psalmi 1 do 41; druga- Psalmi 42 do 72; treća- Psalmi 73 do 89; četvrta- Psalmi 90 do 106; peta- Psalmi 107 do 150. Izgleda da je prvu zbirku svih pesama sastavio David. Očigledno je Ezra, sveštenik i „vešt prepisivač zakona Mojsijevog“, bio onaj koga je Jehova Bog upotrebio da uredi knjigu Psalama u njen konačni oblik (Ezra 7:6).
Poseban stil kompozicije primenjuje se u devet psalama; to se naziva '''akrostih''' zbog svoje alfabetske strukture (Psalmi 9, 10, 25, 34, 37, 111, 112, 119 i 145). Kod takve strukture prvi stih ili stihovi prve strofe počinju prvim slovom hebrejskog alfabeta, slovom alef , sledeći stih(ovi) drugim slovom, bet, i tako dalje, po svim, ili gotovo svim slovima hebrejskog alfabeta. To je možda služilo kao pomoć za pamćenje za hramske pevače koji su morali napamet da nauče pesme duge kao Psalam 119. Zanimljivo je da se u Psalmu 96:11 nalazi akrostih Jehovinog imena. Prva polovina ovog stiha se na hebrejskom sastoji od četiri reči, a početna slova tih reči, kad se čitaju sa desna na levo, daju hebrejske suglasnike [[Jehova|Tetragramatona]] YHVH koji je označavao Božje ime.
 
== Autentičnost ==
 
Autentičnost tih najdrevnijih hvalospeva Jehovi Bogu obilno je potvrđena time što su u potpunom skladu sa ostatkom Pisma. Knjigu Psalama mnogo puta citiraju pisci Hrišćanskih grčkih spisa (Novog zaveta). Na primer uporedi Psalam 5:9 i Rimljanima 3:13; Psalam 10:7 i Rimljanima 3:14; Psalam 24:1 i 1.Korinćanima 10:26; Psalam 50:14 i Matej 5:33; Psalam 78:24 i Jovan 6:31; Psalam 102:25-27 i Hebrejima 1:10-12; Psalam 112:9 i 2.Korinćanima 9:9. Sam David je u svojoj poslednjoj pesmi rekao: „Duh Jehovin je govorio kroza me i njegova je reč bila na mom jeziku“. Osi toga i apostoli su citirali iz Psalama. Petar je ukazivao na „pismo... koje je sveti duh unapred govorio Davidovim ustima“, a Pavle je pišući Hebrejima često citirao Psalme i ukativao na njih kao na izjave koje je izrekao Bog ili ih je predstavio rečima „baš kao što kaže sveti duh“ (Dela 1:16; 4:25; Hebr. 1:5-14; 3:7; 5:5,6).
Najveći dokaz autentičnosti je sam Isus Hrist koji je govorio učenicima: „Ovo su moje reči koje sam vam izgovorio... da se sve što je u Mojsijevom zakonu i u Prorocima i Psalmima zapisano o meni mora ispuniti“. Isus je ovde grupisao cela Hebrejska pisma na način koji su Jevreji prihvatili i koji im je bio dobro poznat. Njegovo spominjanje Psalama uključivalo je celu treću grupu Svetog pisma, zvanu '''Hagiografa''' (ili Sveti spisi), a prva knjiga te grupe bili su Psalmi. To je potvrđeno onim što je rekao nekoliko sati ranije dvojici na putu za Emaus, kada im je „protumačio... ono što se odnosilo na njega u svim Pismima“ (Luka 24:27,44).
 
Red 66:
 
Psalmi daju dubok uvid u temeljne nauke Biblije, govoreći o Jehovi Bogu kao Autoru koji je nadahnuo ljude da zapišu ovu knjigu, zatim, pokazujući da je on Stvoritelj svemira i svega u njemu Ps. 8:3-9; 90:1,2; 100:3; 104:1-5,24; 139:14). Ime Jehova se u originalnim spisima knjige pojavljuje oko 700 puta. Uz to, skraćeni oblik “Jah“ može se naći 43 puta, tako da je sve zajedno božansko ime spomenuto u proseku oko 5 puta u svakom Psalmu. Osim toga Jehova se oko 350 puta naziva '''Elohim''', što znači Bog. Na njega se takođe ukazuje kao na „Suverenog Gospoda“ u mnogim psalmima, što ukazuje na njegovo vrhovno vladanje nad svim u svemiru (Ps. 68:20; 69:6; 71:5; 73:28; 140:7; 141:8).
Knjiga Psalama je praktično krcata [[proročanstva|proročanstvima]] koja ukazuju na Isusa Hrista, „sina Davidovog“, i na ulogu koju treba odigrati kao Božji Pomazanik i Kralj (Matej 1:1). Kako je osnovana hrišćanska skupština na dan [[Pentekost|Pentekosta]]a 33.n.e., Bog je svojim svetim duhom počeo prosvetljivati apostole u vezi sa ispunjenjem tih proročanstava. Petar je više puta tog dana citirao Psalme koji dokazuju da je Isus Hrist Veći David i da Jehova Bog nije ostavio njegovu dušu u Hadesu nego ga je podigao iz mrtvih. Takođe je dokazano da David nije uzašao na nebesa, već njegov Gospod, Isus Hrist koga su pribili na stub (Dela 2:14-36; Ps. 16:8-11; 132:11).
Takođe u pismu Hebrejima apostol Pavle je istakao proročanstva iz Psalama, a koja su se ispunila na Hristu. Na primer, superiornost Isusa, kao Božjeg nebeskog ustoličenog Sina, nad anđelima; Zatim da Isus ima skupštinu ’braće’ koji su deo Abrahamovog semena i „sudeonici nebeskog poziva“ (Hebr. 2:10-13,16; 3:1; Ps.22:22). Počevši od Hebrejima 6:20 pa nadalje kroz 7. poglavlje, apostol govori opširnije o dodatnoj službi koju Isus ima kao „prvosveštenik poput Melhisedeka, zauvek“. To ukazuje na Božje obećanje vezano zakletvom u Psalmu 110:4, na koje Pavle više puta ukazuje dokazujući superirnost Isusovog sveštenstva nad Aronovim. Pavle objašnjava da je Jehovinom zakletvom Isus Hrist sveštenik, ne na Zemlji nego na nebu, i da „on ostaje sveštenik zauvek“ - koristi njegove svešteničke službe biće večne (Hebr.7:3, 15-17, 23-28).
Nadalje, u Hebrejima 10:5-10, govori nam se o Isusovom uzornom cenjenju žrtvenog puta koji je bio Božja volja za njega i o njegovoj odlučnosti da izvrši tu volju. To se temelji na Davidovim rečima iz Psalma 40:6-8. Taj primeran duh odanosti za sve nas je od najveće koristi ako ga razmatramo i oponašamo kako bismo stekli Božje odobravanje (Vidi i Psalam 116:14-19<ref>14 Zavjete svoje izvršit ću Jehovi —
pred svim narodom njegovim.
Red 87:
usred tebe, Jeruzaleme.
Hvalite Jaha!</ref>).
U Psalmima su takođe prorečeni i detalji Isusovog stradanja na mučeničkom stubu koji su se u potpunosti ispunili. To uključuje događaj kada mu je bio ponuđen ocat za piće; bacanje žreba za njegove haljine; okrutno postupanje sa njegovim rukama i nogama; izrugivanje i mentalnu bol (Matej 27:34,35, 43,46; Ps. 22:1,7,8, 14-18; 69:20,21). To su samo neka od proročanstava koja su se detaljno ispunila na Isusu Hristu. Detaljno proučavanje Psalama doprinosi razumevanju Božje namere o uspostavljanju svog Kraljevstva na čelu sa nebeski ustoličenim Isusom hristom, koji je obećano Seme i Naslednik Kraljevstva (Postanak 3:15; Ps. 145:5, 11-13).
 
== Fusnote ==
Red 100:
{{Wikisourcelang|la|Stari zavjet (Vulgate)/Psalmi|Psalmi (Vulgata)}}
 
[[CategoryKategorija:Biblija]]
 
[[af:Psalms]]
Red 117:
[[fi:Psalmien kirja]]
[[fr:Livre des Psaumes]]
[[ga:Leabhar na Salm]]
[[gl:Salmo]]
[[he:תהילים]]