Krvni pritisak – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: mr:रक्तदाब
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: mt:Pressjoni tad-demm; kozmetičke promjene
Red 1:
[[FileDatoteka:Mercury manometer.jpg|thumb|right|200px|Živin manometar]]
'''Krvni pritisak''' je [[sila]] kojom cirkulišuća [[krv]] deluje na jedinicu površine [[krvni sudovi|krvnog suda]], a koja nastaje usled kontrakcija srčane muskulature i posledičnog potiskivanja krvi kroz [[kardiovaskularni sistem]]. Sa aspekta fizike, visina krvnog pritiska (P) zavisi od udarnog volumena krvi leve komore [[srce|srca]] (Q) i perifernog otpora u krvnim sudovima (R):<ref name="osnovni"> [http://www.kardiologija.net/kardiologija/Da_li_znate/odgovori/osnovni_podaci.htm Osnovni podaci o krvnom pritisku], pristup 8. februar 2008. </ref>
 
Red 8:
Standardna jedinica kojom se izražava krvni pritisak je milimetar živinog stuba (mmHg), mada se nekad koriste i druge jedinice poput kilopaskala (KPa), centimetra vodenog stuba (cm H<sub>2</sub>O) itd. <ref name="r4"> Arthur C. Guyton M.D, John E. Hall Ph.D: ''Medicinska fiziologija'', IX izdanje ("Savremena administracija" Beograd, 1999.)</ref>
 
== Merenje krvnog pritiska ==
[[FileDatoteka:BloodPressure2.jpg|thumb|right|200px|Merenje krvnog pritiska]]
[[FileDatoteka:Sphygmomanometer.jpg|thumb|right|200px|Konvencionalni manometar]]
Za merenje krvnog pritiska se koriste različite metode, koje se mogu podeliti u dve osnovne kategorije: ''invanzivne'' i ''neinvanzivne''. Invazivne metode su u principu znatno preciznije i pouzdanije, ali se zbog svog karaktera veoma retko primenjuju na [[čovek|ljudima]]. Uglavnom se koriste na eksperimentalnim [[životinje|životinjama]] u svrhu raznih naučnih istraživanja. Neinvazivne metode ostavljaju više prostora za pojavu greške i dobijanje „lažnih“ rezultata, ali se široko primenjuju upravo zbog jednostavnosti primene i potpuno bezbolne i bezopasne procedure merenja. <ref name="r4"> Arthur C. Guyton M.D, John E. Hall Ph.D: ''Medicinska fiziologija'', IX izdanje ("Savremena administracija" Beograd, 1999.)</ref>
 
=== Auskultaciona metoda ===
 
U kliničkoj praksi se najčešće primenjuje auskultaciona metoda i u tu svrhu se koristi živin ili neki drugi sfigmomanometar (instrument za merenje pritiska). Kod živinog [[manometar|manometra]] vrednosti se očitavaju na skali sa [[živa|živinim]] stubom, dok drugi sfigmomanometri koriste pokazivač sa kazaljkom ili električnim ekranom.
Red 21:
Očitavanjem vrednosti na skali ili ekranu u trenutku pojavljivanja i gubitka ovih tonova, dobija se vrednost krvnog pritiska koja ne odstupa od stvarnih vrednosti za više od 10%.<ref name="r4"> Arthur C. Guyton M.D, John E. Hall Ph.D: ''Medicinska fiziologija'', IX izdanje ("Savremena administracija" Beograd, 1999.)</ref>
 
=== Ostale metode ===
[[FileDatoteka:Blutdruck.jpg|thumb|right|200px|Digitalni manometar]]
Jedna od metoda koja se u poslednje vreme često koristi je merenje pritiska pomoću električnih (digitalnih) aparata. Oni su prilično jednostavni za upotrebu, ali ostavljaju veću mogućnost za grešku. Aparat se stavlja na ručni zglob i sam uduvava i izduvava [[vazduh]] iz manžetne. Rezultati se potom prikazuju na ekranu, a osim vrednosti krvnog pritiska dobija se i vrednost [[puls]]a.
 
== Vrednosti pritiska ==
 
Vrednost pritiska je promenljiva, zavisi od doba dana i podložna je uticaju spoljašnjih i unutarnjih faktora. Te promene su posledica aktiviranja brojnih mehanizama kojima organizam pokušava da održi odgovarajući protok krvi zavisno od trenutnih potreba organizma.
Red 35:
Klod Bernar ({{jez-fra|Claude Bernard}}) je još [[1872]]. godine istakao značaj regulacije krvnog pritiska, radi održavanja stabilnosti i sastava vanćelijske tečnosti i normalnog sadržaja i aktivnosti [[ćelija]] svih [[tkivo|tkiva]].<ref name="osnovni"> [http://www.kardiologija.net/kardiologija/Da_li_znate/odgovori/osnovni_podaci.htm Osnovni podaci o krvnom pritisku], pristup 8. februar 2008. </ref>
 
=== Srednji pritisak ===
 
Srednji arterijski pritisak je prosečna vrednost svih pritisaka merenih u kratkim vremenskim intervalima tokom određenog perioda. On nije jednak sredini između sistolnog i dijastolnog pritiska, jer krvni pritisak tokom većeg dela srčanog ciklusa ostaje bliži dijastolnom (donjem) pritisku. Srednji pritisak je obično određen 60% dijastolnim i 40% sistolnim pritiskom.<ref name="r4"> Arthur C. Guyton M.D, John E. Hall Ph.D: ''Medicinska fiziologija'', IX izdanje ("Savremena administracija" Beograd, 1999.)</ref>
 
== Hipertenzija ==
{{main|Hipertenzija}}
Vrednosti arterijskog krvnog pritiska preko 140/90 mmHg, kod osoba starijih od 18 godina koje ne uzimaju lekove, smatraju se povišenim.<ref name="hiper"> [http://www.diabetes.org.rs/hipertenzija.htm Arterijska hipertenzija], pristup 8. februar 2008. </ref> [[Hipertenzija]] je jedan od tri osnovna faktora rizika koronarnih srčanih bolesti (zajedno sa [[gojaznost|gojaznošću]] i pušenjem). Osim toga, u komplikacije izazvane hipertenzijom ubrajaju se i otkazivanje [[bubreg]]a, [[moždani udar]], [[demencija]], oštećenje vida i druga sistemska oboljenja.<ref name="top"> [http://www.topvita.info/clanak.asp?id=277 Visok krvni pritisak i posledice], pristup 8. februar 2008. </ref> Procenjuje se da svaki peti čovek ima povišeni krvni pritisak, a da trećina njih toga čak nije ni svesna.<ref name="savet"/>
Red 80:
</center>
 
== Hipotenzija ==
{{main|Hipotenzija}}
Nizak krvni pritisak se definiše kao vrednost krvnog pritiska koji je niži od normalno očekivanog za pojedinu osobu u odgovarajućim uslovima. Mišljenja stručnjaka se razlikuju - od onih koji [[hipotenzija|hipotenziju]] ne smatraju bolešću do onih koji je smatraju potencijalno ozbiljnim, dobro definisanim stanjem koje zahteva [[lečenje]] i redovnu kontrolu.
Red 86:
U stručnoj literaturi se hipotenzija definiše kao stanje u kome je vrednost krvnog pritiska ispod 100/60 mmHg (izmeren više puta u ambulantnim uslovima) uz postojanje određenih simptoma (umor, poremećaj sna, vrtoglavica, nesvestice, anksioznost ili depresija, osećaj jakog lupanja srca, znojenje itd).<ref name="medicina"> [http://www.medicina.hr/clanci/hipotenzija_nizak_krvni_tlak.htm Hipotenzija], pristup 8. februar 2008. </ref>
 
== Spoljašnje veze ==
 
* [http://hypertension.medicweb.org/basic_facts/blood_pressure.php Osnovni podaci o krvnom pritisku] {{en}}
 
== Reference ==
 
<references/>
 
[[categoryKategorija:Medicina]]
[[categoryKategorija:Fiziologija]]
 
[[ar:ضغط الدم]]
Red 123:
[[mr:रक्तदाब]]
[[ms:Tekanan darah]]
[[mt:Pressjoni tad-demm]]
[[nds:Blooddruck]]
[[nl:Bloeddruk]]