Direktni sistem transliteracije bugarskog pisma – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Apcbg (razgovor | doprinos)
+ be, be-x-old, ru
Apcbg (razgovor | doprinos)
Red 36:
 
==Reverzibilna varijanta==
JednaSistem pomoćnanije reverzibilan, reverzibilnajer varijantasu izravnih'''А''', sustava'''Ж''', su'''Й''', '''Ц''', '''Ш''', '''Щ''', '''Ю''', '''Я''' transliterovani na isti način kao i odnosno '''Ъ''', '''ЗХ''', '''Ь''', '''ТС''', '''СХ''','''ШТ''', '''ЙУ''' и '''ЙА'''. Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu direktnog sistema predložili su L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događaima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj rječi biti prvenstvena. U tome pravcu, slova i kombinacije slova '''А''', '''Ъ''', '''Й''', '''Ь''', '''ЗХ''', '''ЙА''', '''ЙУ''', '''СХ''', '''ТС''', '''ТШ''', '''ТЩ''', '''ШТ''', '''ШЦ''' preslovljavati su odnosno kao ''A'', ''`A'', ''Y'', ''`Y'', ''Z|H'', ''Y|A'', ''Y|U'', ''S|H'', ''T|S'', ''T|SH'', ''T|SHT'', ''SH|T'', ''SH|TS''.<ref>L. Ivanov, D. Skordev, D. Dobrev. [http://micom2009.smm.org.mk/upload/1241897999_B1_Abstract_MICOM2009_Ivanov.pdf The New National Standard for the Romanization of Bulgarian]. (Abstract). MASSEE International Congress on Mathematics. Ohrid, 16-20 September 2009.</ref>
 
== Također pogledajte==