Laza Lazarević – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Kutijica_sa_biografijom |
ime_predmeta=Lazar Laza Lazarević |
slika= [[Datoteka:LazaLazarevic.jpg|200px|]]|
tekst_uz_sliku=''Laza Lazarević'' |
Red 11:
 
== Biografija ==
LazaLazar Lazarević je rođen u [[Šabac|Šapcu]] 1851. godine. Otac Kuzman, poreklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]], držao je sa bratom Mihailom trgovačku radnju. Majka Jelka, kći šabačkog kujundžije, ostavši siroče udaje se za petnaest godina starijeg Kuzmana u svojoj petnaestoj godini. U porodici Lazarević vladao je primeran patrijarhalan red. Kada je Laza imao devet godina iznenada mu umre otac a godinu dana kasnije i stric Mihailo. Teške prilike u koje je zapala porodica nametale su Lazarevićevoj majci veliku odgovornost. Ona je trebalo da vodi računa i izvede na pravi put četvoro dece, Lazu i njegove tri sestre. Lazina privreženost porodici reflektovala se na njegov književni rad i kult porodice i žrtvovanje njenim interesima je stalno bio prisutan kako u životu tako i u delima ovog pisca.
 
Osnovnu školu i četiri razreda gimnazije Lazarević je završio u [[Šabac|Šapcu]]. Njegov otac je bio prenumerant na mnoge knjige koje su tada izlazile pa je Lazarević već u ranom detinjstvu imao priliku da se upozna i zavoli [[književnost]]. U jesen 1867. kada mu je bilo šesnaest godina, Lazarević upisuje Pravni fakultet Velike škole. Postao je sekretar velikoškolskog udruženja „Pobratimstvo“. Tokom studija prava u [[Beograd|Beogradu]] Lazarević je bio pod uticajem [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]] i oduševljenje za ruski jezik i književnost zahvata i Lazarevića, koji je učio ruski jezik i čitao dela ruskih revolucionarnih demokrata [[Černiševskog]], [[Pisareva]] i [[Dobroljubova]]. Pre nego što je završio prava [[15. 1.|15. januara]] [[1871]]. godine izabran je za državnog pitomca da studira medicinu u [[Berlin|Berlinu]] ali mu je stipendija oduzeta zbog prilika koje su nastale usled [[Pariška komuna|Pariske komune]]. Nakon toga, Lazarević završava prava i postaje praktikant Ministarstva prosvete. Početkom naredne godine ponovo mu je potvrđena stipendija i on odlazi u Berlin. Za vreme [[Srpsko-turski rat|Srpsko-turskog rata]] [[1876]]—[[1877]]. Lazarević prekida studije pošto je pozvan na vojnu dužnost. Služio je kao lekarski pomoćnik i bio odlikovan srebrnom medaljom za revnosnu službu. Vrativši se u Berlin završava studije [[Medicina|medicine]] [[8. 3.|8. marta]] [[1879]]. Po povratku u Beograd postavljen je za lekara beogradskog okruga a [[1881]]. godine postao je prvi lekar Opšte državne bolnice u Beogradu. Iste godine Lazarević se oženio Poleksijom, sestrom svog druga Koste Hristića, sa kojom je imao tri sina: Milorada, Kuzmana i Vladana i ćerku Anđeliju. Kuzman je preminuo nakon godinu dana a Vladan dve godine po rođenju. Uporedo sa napornom praksom radio je i na književnosti. Za deset godina napisao je svega devet pripovedaka dok je osam ostalo nedovršeno. Početkom [[1888]]. izabran je za člana [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka]] za zasluge na književnom polju. Februara [[1889]]. postaje lični lekar [[milan Obrenović|kralja Milana]] i biva unapređen u čin sanitetskog potpukovnika. Srpska akademija nauka je [[8. 7.|8. jula]] [[1890]]. nagradila Lazarevićevu poslednju pripovetku „On zna sve“, a 10. januara naredne godine Laza lazarević je preminuo.