Preživači – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 34 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q192164 na Wikidati
Nema sažetka izmjene
Red 29:
Želudac preživača dijeli se na uglavnom četiri odjeljka: burag, kapura, knjižavci i sirište. U burag ulazi površno sažvakana hrana iz jednjaka, ondje se smekša djelovanjem vode, mikroorganizama i enzima pa polako prelazi u mrežsto nabranu kapuru. Tu se između nabora kapure oblikuju malene kuglice koje se stezanjem [[mišić]]a, tako zvanom povratnom [[peristaltika|peristaltikom]], vraćaju natrag u usta. Sad se u ustima hrana temeljito sažvaće i miješa s većom količinom [[slina|sline]]. Nakon toga, kroz poseban žlijeb u [[jednjak]]u silazi u knjižavce gdje se još više usitni, a zatim prelazi u sirište.
 
Preživači iskorištavaju biljnu celulozu djelovanjem mnogih [[simbioza|simbiotskih]] bakterija i nekih [[praživotinje|praživotinja]] (Protozoa) iz [[Razred (taksonomija)|razreda]] [[trepetljikaši|trepetljikaša]] (Ciliata) koje žive u njihovom buragu. Uz to, uz pomoć produkata razgradnje, od celuloze i [[dušik]]ovih spojeva sintetiziraju [[bjelančevine]] za izgradnju [[stanica]] simbiotskih bakterija i praživotinja. Simbioti se zato, u povoljnim okolnostima, tako obilno namnože da iz buraga preživanjem masovno dospijevaju u sirište (pravi želudac) gdje se kao i kod životinja s jednostavnim želucem [[pHPH vrednost||pH vrijednost]] snižava lučenjem [[solna kiselina|solne kiseline]] i smjesa se probavlja.
 
Probavljena količina trepetljikaša u [[želudac|želucu]] [[govedo|goveda]] može biti i do 7 kg dnevno te preživači time namiruju velik dio potrebnih bjelančevina. Oni mogu resorbirati i niz [[razgradnja|razgradnih]] produkata celuloze, pa se računa da njihov organizam iskorištava 60 do 75% [[biljka|biljnih]] vlakana pretvarajući tako, za [[čovjek]]a potpuno bezvrijedne oblike hrane kao što su [[trava]], [[sijeno]] ili [[slama]], u hranidbeno visoko vrijedne [[bjelančevine]] mesa ili [[mlijeko|mlijeka]].