Velika ekonomska kriza – razlika između verzija

 

'''Velika ekonomska kriza''' ili '''Velika depresija''' ({{jez-en|Great Depression}}) su nazivi za težak slom cijelih nacionalnih ekonomija u svim važnijim [[industrija|industrijskim]] državama koja je počela [[1929]]. a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom [[nezaposlenost|nezaposlenošću]] i [[deflacija|deflacijom]]. Istovremenost pojavljivanja krize u raznim područjima nacionalne ekonomije bila je pospješena naraslom međusobnom prepletenošću pojedinih dijelova gospodarstva kao i ekonomija raznih država te povezanošću financijskih tokova odnosno naraslom pokretljivošću [[kapital]]a ali i nepostojanjem određenih elemenata reguliranja [[tržište|tržišta]] koji se danas podrazumijevaju.

Svjetska ekonomska kriza je prekinula je tzv. ''[[Burne dvadesete|zlatne dvadesete godine]]''. Nagli pad životnog standarda je pogodovao procvatu ekstremnih ideologija kao što je [[fašizam]], raspirivanju [[nacionalizam|nacionalizma]] i utrci osiromašenih država za strateške sirovine koja je dovela do izbijanja [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Kriza je trajala tokom 1930-ih i 1940-ih godina, te ovisno o pojedinoj državi, završila za vrijeme ili poslije rata.

 

 

U početku lagani pad rasta svjetski vodećeg gospodarstva [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a doveo je spekulativno precijenjeno tržište [[akcija (ekonomija)|akcija]] u oktobru [[1929]]. do sloma ("crni utorak"). To je dovelo do okretanja tokova kapitala. Kapital, koji je u godinama prije toga bio [[investicija|investiran]] u druge nacionalne ekonomije, na brzinu je povlačen. U [[Evropa|Evropi]] (ali i u drugim zemljama svijeta) je to povlačenje kapitala izazvalo najteže oblike [[kriza|krize]] u njihovim ionako slabim ekonomijama. U cijelom lancu događanja došlo je do masovne nezaposlenosti i ogromnog pada međunarodne razmjene.

U raznim državama se na izazove reagiralo različito: polazeći od [[Skandinavija|Skandinavije]], a naročito [[Švedska|Švedske]], demokracije koje su funkcionirale počele su, prelazeći u socijalne države, s intervencijama u [[tržište|tržišna]] događanja. Kolebljive pokušaje interveniranja američkog Predsjednika Hoovera je njegov nasljednik [[Franklin D. Roosevelt]] od [[1933]]. pojačao, a skup primijenjenenih mjera ostao je u [[ekonomija|ekonomskoj teoriji]] poznat pod imenom [[New Deal]]. Najpoznatija mjera je bilo financiranje [[javni radovi|javnih radova]], kao mjere za pokretanje investicija, povečanim zaduživanjem države (kasnije poznatim pod nazivom [[deficitno financiranje]]). Mnoge države (npr. [[Velika Britanija]]) tada odustaju od povezivanja vrijednosti svojih [[valuta]] uz [[zlato]] (što je do tada bilo pravilo) kako bi barem sačuvali svoje valutne rezerve. Druge države (npr. [[Njemački Reich]]) su pokušale jačanjem vrijednosti svojih valuta dovesti pod kontrolu raspad ekonomije, što je imalo za posljedicu katastrofalni pad standarda i dovelo je do ogromne socijalne krize. To je, opet, otvorilo put radikaliziranju [[politika|politike]] i u Njemačkoj pogodovalo usponu [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]].

 

 

U SAD-u, gdje je sve počelo, nakon sloma čitave ekonomije, svaki četvrti Amerikanac je ostao bez posla, tako da je oko 15 miliona ljudi bilo nezaposleno. Prosječne nadnice su pale za 60%, a prihod od [[poljoprivreda|poljoprivrede]] za 50%. Kako je do tada ekonomija SADa bila vodeća i u neku ruku pokretač razvoja svjetske privrede, tako se i kriza prelila iz Amerike u cijeli svijet. Posljedice su se osjetile u svim zemljama svijeta, a najteže je bilo industrijski razvijenijim državama.

* Pogledati i [[kriza]]

 

 

[[an:Gran Depresión]]

[[lt:Didžioji ekonominė krizė]]

[[lv:Lielā depresija]]

[[ms:Zaman Meleset]]

[[mwl:Grande Depresson]]