Verzija na datum 16 januar 2010 u 00:18 uredi Alexbot (razgovor \| doprinos) Botovi 8.768 izmena m robot Dodaje: hy:Աճառ ← Starija izmjena		Verzija na datum 8 februar 2010 u 05:30 uredi poništi Xqbot (razgovor \| doprinos) 112.428 izmena m robot Dodaje: ug:كۆمۈرچەك; kozmetičke promjene Novija izmjena →
Red 1: '''Hrskavično tkivo''' ili '''hrskavica''' je specifična vrsta [[vezivno tkivo\|vezivnog tkiva]] koja sadrži čvrstu međustaničnu tvar i hrskavične stanice. Nije vaskularizirana (nema krvnih žila) niti je živčano inervirana. Funkcijski čini potporu [[mišići]]ma, kostima i olakšava klizanje [[zglob]]nih ploština. Nalazimo ju u [[zglob]]ovima, na [[rebra\|rebrima]], [[nos]]u, [[uho\|uhu]], [[bronhi]]ma i [[intervertebralni disk\|intervertebralnim diskovima]]. [[~~image~~Datoteka:Cartilage.jpg\|thumb\|right\|300px\|Hijalina hrskavica promatrana mikroskopom]] == Hondrociti == Hrskavične stanice - [[hondrociti]], smještene su u šupljinama (lakunama) međustanične tvari okužene izrazito bazofilnom čahurom. Hondrociti imaju kuglasti ili jajoliki oblik. U citoplazmi su razvijeni hrapavi endoplazmatski retikulum, mitohondrije i Golgijevo tijelo. Proizvode i izlučuju sastojke [[međustanična tvar\|~~matriks~~matriksa]]a, a to su molekule proteoglikana i [[kolagen]]. Stanice mogu biti pojedinačne ili u nakupinama. Područje međustanične tvari, slabije bazofilno od čahure, koje okružuje više [[lakuna]] naziva se teritorij. Teritorij zajedno sa pripadajućim stanicama čini funkcionalnu i morfološku jedinicu hrskavičnog tkiva - hondron. Područje između teritorija naziva se interteritorij. Hrskavica raste na dva načina (apozicijski i intersticijski rast). Diferencijacijom stanica perihondrija u hondrocite raste apozicijski, a diobom hondrocita mitozom raste intersticijski. == Međustaničnu tvar hrskavice == Međustaničnu tvar hrskavice je izgrađena od amorfne mase čiju osnovu čine agregati proteoglikana, [[strukturni glikoproteini]] i [[kolageno vlakance\|kolagena vlakanca]] ili [[kolageno vlakno\|vlakna]]. Kod hijaline i elastične hrskavice nalazimo kolagena vlakanca građenih od kolagena tipa II, a u vezivnoj hrskavici nalazimo kolagena vlakna od kolegena tipa I. [[Proteoglikani]] su povezani u proteoglikanske agregate [[hijaluronska kiselina\|hijaluronskom kiselinom]] te sadrže [[glikozaminoglikani\|glikozaminoglikane]]: hondroitin-4-sulfat, hondroitin-6-sulfat i keratan sulfat. [[Glikoprotein]] [[hondronektin]] je posrednik prijanjanja honrocita uz kolagen. Ima konzistenciju [[kaučuk]]a odnosno automobilske gume te se može rezati i savijati. Funkcionalna obilježja hrskavice daje tako međustanična tvar, a posebno vlaknata komponenta. Hrskavično tkivo ne sadrži [[krvne žile]] te se prehranjuje iz vezivnog tkiva koji okružuje hrskavicu - perihondrija. === Perihondrij === To je ovojnica od gustog formiranog vezivnog tkiva. sastoji se od dva sloja. Vanjski, fibrozni sloj je satavljen pretežito od vlakana, a unutarnji, kambijski sloj je izgrađen od pretežito vezivnih stanica. Perihondrij ima ulogu u zaštiti, prehrani (bitna je [[difuzija]]), izgradnji i regeneraciji hrskavice. Regeneracija ide iz stanica kambijskog sloja i u male djece može biti gotovo potpuna. == Vrste hrskavice == Postoje tri tipa hrskavičnog tkiva: * Hijalina (staklasta) hrskavica * Elastična hrskavica * Fibrozna (vezivna) hrskavica === Hijalina hrskavica === [[~~image~~Datoteka:Hyaline cartilage.jpg\|Hijalina hrskavica\|thumb\|200px]] Najzastupljenija je u tijelu. Ima veliku količinu homogene međustanične tvari u koju su uklopljena kolagena vlakanca bez ikakvog pravila u raznim smjerovima. [[Kolagen]]a vlakanca su građena od kolagena tipa II. Veliki dio matriksa čine [[proteoglikani]] koji zadržavaju vodu koja je potrebna za difuziju radi prehrane hondrocita. Za vrijeme razvoja izgrađuje skelet [[trup]]a, [[udovi\|udova]] i donjeg dijela lubanje. To je prolazna hrskavica koja predstavlja model za izgradnju definitivnog koštanog skeleta. Podložna je degenerativnim promjenama, slabo regenerira te propada starenjem.[[Slika:Discusprolaps.jpg\|thumb\|150px\|left\|1- [[Leđna moždina]], 2- Dorzalna grana, 3- [[Spinalni ganglij]], 4- Ventralna grana, 5- [[Spinalni živac]], 6 i 7- [[Intervertebralni disk]], 6- '''Anulus fibrosus''', 7- '''Nucleus pulposus''', 8- Tijelo kralješka]]Hijalina hrskavica formira [[rebra\|rebrene]] hrskavice, nalazi se u [[grkljan]]u, dušniku i većim [[bronhi]]ma, te na svim zglobnim površinama. Kod [[zglob]]ne hrskavice [[perihondrij]] ne postoji, već se ona prehranjuje iz sinovijalne tekućine. === Elastična hrskavica === U međustaničnoj tvari elastične hrskavice, osim kolagenih vlakanaca, izgrađuje i mreža elastičnih vlakana koja se može prikazati specifičnim bojanjem (WEG, [[orcein]]). Žućkaste je boje, elastičnija i savitljiva. Sadrži vlakanca koja izgrađuje kolagen tipa II. Nalazi se u uški, vanjskom slušnom hodniku, [[epiglotis]]u te malim hrskavicama [[grkljan]]a i bronha. === Vezivna ili fibrozna hrskavica === Prijelazna je forma prema vezivnom tkivu. U matriksu prevladavaju vlakna kolagena tipa I u paralelnim snopovima među kojima se nalaze područja hijaline hrskavice tipične građe. Vezivna hrskavica građena je od od otočića hijaline hrskavice smještenih u gustom vezivnom tkivu. Ona na svojoj površini nema perihondrija. Smještena je u području [[intervertebralni disk\|intervertebralnih diska]], u simfizi stidnih kosti, te na hvatištu pojedinih [[tetiva]] za [[kost]]. [[~~category~~Kategorija: Histologija]] [[af:Kraakbeen]] Red 76: [[th:กระดูกอ่อน]] [[tr:Kıkırdak doku]] [[ug:كۆمۈرچەك]] [[uk:Хрящ]] [[yi:ווייכביין]]

Hrskavica – razlika između verzija