'''Izbori''' su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti [[predstavničko tijelo|predstavničkom tijelu]], a u mnogim suvremenim demokratskim državama i [[predsjednik države|predsjednika države]] (odnoso [[državni poglavar|državnog poglavara]]), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju. Izbori su zbog toga izvor i temelj legitimiteta cjelovitog sistema državne vlasti.
Izbori su prema tome, uobičajni mehanizam putem kojeg moderne [[demokracija|demokracije]] biraju članove svog [[parlament]]a, negdje i izvršnu vlast (vrlo često predsjednika države), a ponegdje i članove sudske vlasti (suce, ali vrlo rijetko).
Izbori se odvijaju na nacionalnoj (državnoj) razini i na lokalnoj razini. Na nacionalnoj razini biraju se članovi nacionalnog, državnog parlamenta - vrhovnog predstavničkog tijela građana te državnog poglavara, ukoliko se on ne bira na neki drugi način (u parlamentu, imeovanjem od strane nekog tijela, rođenjem - u [[monarhija|monarhiji]]) . Na regionalnoj razini biraju se članovi lokalnog predstavničkog tijela (npr. općinske, pokrajinske, regionalne skupštine) te eventualno drugi predstavci ([[gradonačelnik|gradonačelnici]], načelnici i slično).
Osim državnih, izbor se provode i u različitim organizacijama i udrugama, političkim stankama, korporacijama, itd.
Ideja o izborima onih koji su na vlasti sazrijevala je usporedno s razvojem teorije o narodnom [[suverenitet]]u kao temeljnom elementu institucionalnom izvoru posredne demokracije odosno predstavičke vladavine.
