Demokrit – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: pnb:ڈیموکریٹس |
m robot Mijenja: id:Demokritos; kozmetičke promjene |
||
Red 1:
[[
'''Demokrit''' ([[Grčki jezik|grč]]. Δημόκριτος, oko 470–oko 360. st. e.), iz [[Abdera|Abdere]] u [[Trakija|Trakiji]], bio je [[Presokratici|presokratski]] [[Antička filozofija|grčki filozof]]. Demokrit je bio učenik [[Leukip]]a, prvog začetnika [[Antika|antičkog]] [[Atomizam|atomizma]], koji je međutim nadmašio svog učitelja. Atomisti su smatrali da su sve tvari sastavljene iz nebrojenih sitnih čestica koje se kreću u praznom prostoru, a koje su nazvali [[atom]]ima.
Red 5:
Prema legendi, Demokrita su smatrali duševno poremećenim jer se stalno smejao, pa su ga poslali [[Hipokrat]]u da ga izleči. Ovaj je, međutim, zaključio da Demokrit nije poremećen, nego da je vesele naravi. Zbog toga se Demokrit ponekada naziva nasmejanim filozofom.
== Životopis ==
Antički izvori o Demokritovom životu nisu sasvim pouzdani, pa neki njihovi elementi mogu zapravo predstavljati čistu fikciju. Pouzdano je to da je rođen oko 470. godine stare ere u gradu Abderi, koloniji [[Klazomena|Klazomenjana]] u Trakiji na [[Nest]]u. Demokritov otac bio je vrlo imućan pa je ostavio sinu veliko bogatstvo. To je Demokritu omogućilo da krene na duga "studijska" putovanja po raznim zemljama. On sam kaže na jednom mestu da je među svim svojim savremenicima obišao najveći deo zemlje, da je vršio istraživanja dublja no iko drugi, te da je video mnoga podneblja i mnoge zemlje i slušao mnoge učene ljude. Od krajeva koje je obišao posebno se navode [[Egipat]], [[Vavilonija]] i [[Perzijsko carstvo|Persija]], gde je učio kod [[Magi|maga]] i sveštenika. U nekom trenutku svog života upoznao se s [[Pitagora|Pitagorinom]] [[Filozofija|filozofijom]] i postao Leukipovim učenikom. Nakon nekoliko godina putovanja, Demokrit se, sada navodno bez novca, vratio u Abderu, kod svog brata Damosa. Prema abderanskom zakonu, ko god je potrošio svoju imovinu neće imati prava na pogrebni ritual. Nastojeći da izbegne takvo poniženje, Demokrit je držao javna predavanja i okupio oko sebe vlastite učenike kao što je bio [[Dijagora]]. Stekao je slavu svojim poznavanjem [[Priroda|prirodnih]] pojava i zakona i sposobnošću da predvidi promene vremena. Tu je sposobnost iskoristio da bi uverio ljude kako može predvideti budućnost. Zbog toga su njegovi sugrađani počeli da na Demokrita gledaju kao na nekoga ko nije samo obični smrtnik, pa su mu čak ponudili i svoj [[polis]] na upravu. To je, međutim, Demokrit odbio, želeći da vodi miran i osamljen život. O godini njegove smrti nemamo nikakve pouzdane vesti, ali sigurno je to da je doživeo vrlo visoku starost (90–100 godina) te da je, dakle, bio savremenik [[Sofisti|sofista]], [[Sokrat]]a i [[Platon]]a, pa se uzima da je umro oko 360. godine stare ere. Antički izvori navode da je Demokrit napisao 73 duža spisa, ali od svega toga danas je ostalo samo oko 100 fragmenata.
== Ontologija ==
Već je [[Heraklit]] utvrdio da u prirodi vladaju suprotnosti i večne borbe, ali su atomisti Leukip i Demokrit iz toga izveli sasvim drugačije učenje. Oni su u antičkoj filozofiji izgradili prvi [[Materijalizam|materijalističko]]-[[Monizam|monistički]] sistem. Osnivačem atomistike smatra se Leukip, ali je njegovo učenje mnogo proširio njegov učenik Demokrit. Kao veliki učenjak univerzalnog znanja i filozof-materijalista, Demokrit je iz želje za [[Nauka|naukom]] mnogo putovao te je čitav svoj život posvetio nauci. Sam kaže u fr. 118 "da više voli naći jedan jedini dokaz nego dobiti [[Perzijsko carstvo|persijsko kraljevstvo]]" (βούλεσθαι μᾶλλον μίαν εὑρεῖν αἰτιολογίαν ἢ τὴν Περσῶν οἱ βασιλείαν γενέσθαι).
Red 19:
Leukipov i Demokritov filozofski sistem je u osnovi [[Ateizam|ateistički]]. Po njihovom učenju, osnovicu sveta čini materija koja se kreće – atomi. Svet postoji od iskona i nije ga stvorilo nikakvo više biće. Od Demokrita potiče i teorija koja veru u bogove tumači strahom ljudi od prirodnih pojava, koje su primitivnog čoveka naterale da strepi pred njima i da im pripisuje čudotvornu moć. Tu će teoriju kasnije dalje razviti [[Epikur]] i njegov [[Antički Rim|rimski]] nastavljač [[Lukrecije]].
== Teorija saznanja ==
Vezu između stvari i [[Čulo|čulnih]] organa čine po Demokritu naročite "sličice" (εἴδωλα), bez kojih se ne može ni zamisliti [[vid]] i ostala čula. Vid je po Demokritu ''odražavanje'', koje prvobitno ne postaje u [[Zenica (oko)|zenici]], nego u uzduhu. Uzduh, koji se nalazi između [[Oko|oka]] i predmeta, dobija ''otisak'', jer je stisnut između onoga što gleda i onoga što se gleda. Pritom Demokrit pretpostavlja da od stvari, kao i od subjekta, polazi neki ''izliv''. A uzduh, sa svoje strane, utiskuje primljeni lik u vlažni deo oka. Na osnovu čulne sličice nastaju predstave i misli. Atomisti su, naravno, shvatili važnu ulogu [[razum]]a, ali delatnost razuma smatraju zavisnom od čulnog opažanja. Naime, čulno opažanje po Demokritu predstavlja preduslov za mišljenje, ono pribavlja materijal pomoću kojega razum [[Gnoseologija|spoznaje istinu]].
Red 27:
O nepouzdanosti čulne spoznaje slikovito govori Demokritov fr. 125: "Po mnenju boja, po mnenju slatko, po mnenju gorko, a uistinu atomi i prazan prostor".
== Etika ==
Veliku je pažnju posvetio Demokrit [[Etika|etici]] i [[Politika|politici]]. Njegova etika ima individualistički karakter. Sačuvane su brojne Demokritove pouke u obliku aforizama i kratkih rečenica u kojima su život, vladanje i sudbina svakog čoveka predmet njegova stvaranja. U tim aforizmima Demokrit plemenitost čoveka ne vidi u poreklu, nego u dobroti njegova značaja. Demokrit bi hteo da vidi generičkog čoveka kao poštenog čoveka. Njegovu vrlinu on vidi u umerenosti i razboritosti. Glavna je svrha čoveku da stiče duševni mir, zadovoljstvo (εὐθυμίη), koje se postiže umerenošću užitka i primerenim životom (μετριότητι τέρψιος καὶ βίου συμμετρίῃ). U mnogim fragmentima hvali Demokrit razum, mudrost.
Red 35:
Istorijsko značenje Leukipovog i Demokritovog atomizma je ogromno. Demokritova materijalistička filozofija ostavila je duboki trag na čitavom daljem razvitku filozofije. Atomističko objašnjenje prirode izvršilo je veliki uticaj i na razvoj [[Prirodne nauke|prirodnih nauka]].
== Demokritovi spisi ==
Mnogobrojni Demokritovi spisi, napisani pesničkim jezikom u [[Jonski dijalekt|jonskom dijalektu]], koji su kasnije za vreme cara [[Tiberije|Tiberija]] grupisani u 13 [[tetralogija]], obuhvatali su celokupno znanje toga vremena. Od njih su bili najznamenitiji ''Veliki svetski poredak'' (Μέγας διάκοσμος, ali se on pripisuje i Leukipu), ''Mali svetski poredak'' (Μικρὸς διάκοσμος) i ''O vedrini duše'' (Περὶ εὐθυμίης). Deseta i jedanaesta tetralogija obuhvatale su njegove [[Filologija|filološke]] radove: ''O ritmima i harmoniji'', ''O pesništvu'', ''O lepoti reči'', ''O [[Eufonija|eufoničnim]] i [[Kakofonija|kakofoničnim]] glasovima'', ''O [[Homer]]u ili O pravilnosti govora i nejasnim rečima'', ''O pevanju'', ''O rečima'' i ''Rečnik''. Na osnovu sačuvanih fragmenata sadržaj ovih filoloških spisa pokušao je rekonstruisati i objasniti [[Hrvatska|hrvatski]] [[Klasična filologija|klasični filolog]] [[Nikola Majnarić]] u svojoj raspravi ''Demokrit kao filolog'' ([[Zagreb]], 1951).
== Vidi također ==
* [[Presokratovci|Presokratska filozofija]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.utm.edu/research/iep/d/democrit.htm Democritus in The Internet Encyclopedia of Philosophy]
* [http://www.thebigview.com/greeks/democritus.html Democritus and Leucippus]
* [http://plato.stanford.edu/entries/democritus/ Democritus in Stanford Encyclopedia of Philosophy]
* [http://www-personal.umich.edu/~jbourj/money3.htm Democritus on Greek 100 Drachma banknote.]
{{Presokratovci}}
[[
[[
{{Link FA|hu}}
Red 84:
[[hu:Démokritosz]]
[[ia:Democrito]]
[[id:
[[is:Demókrítos]]
[[it:Democrito]]
|