Mržnja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto sa srpske Wikipedije
 
Nema sažetka izmjene
Red 3:
== Istorija pojma ==
 
Još je indijski filozof [[Sidarta Gautama]] istraživao poreklo mržnje, zaključujući: »Mržnja se nikad ne smiruje mržnjom, već jedino njenim odsustvom. Ovo je večni zakon.«<ref>[[http://www.yu http://www.yu]-budizam.com/texts/veljacic/karma_plod.html Čedomil Veljačić, Karma - plod koji dozreva]</ref>
 
[[Rene Dekart]] je definisao mržnju kao svjesnost da je neko ili nešto loše, u kombinaciji sa jakom potrebom da se od toga udalji. [[Baruh Spinoza]] je definisao mržnju kao tip bola čiji uzrok leži u spoljašnjim izvorima. Aristotel je posmatrao mržnju kao želju za uništenjem nečega što je neizlječivo vremenom. [[Dejvid Hjum]] je mržnju smatrao osjećanjem koje se ne može umanjiti i koje se uopšte ne može definisati.<ref>-{Royzman, E. B., McCauley, C. & Rozin, P. (2005). From Plato to Putnam: Four ways to think about hate. In The Psychology of Hate by Sternberg, R. (Ed.).}-</ref>
 
U psihologiji, [[Sigmund Frojd]] je definisao mržnju kao stanje [[ego|ega]] koje želi da uništi izvor svoje nesrećnosti.<ref>-{Freud, S. (1915). The instincts and their vicissitudes.}-</ref> U nešto modernijem stanovištu, u knjizi ''-{Penguin Dictionary of Psychology}-'' (psihološki riječnik) mržnja se opisuje kao „duboko, trajno, jako osjećanje koje izražava animozitet, ljutnju i neprijateljstvo prema osobi, grupi ili predmetu“<ref>-{Reber, A.S., & Reber, E. (2002). The Penguin dictionary of psychology. New York: Penguin Books.}-</ref>. Pošto se smatra da je mržnja dugotrajno osjećanje, mnogi psiholozi smatraju da je to više trajni stav osobe nego (privremeno) emocionalno stanje.
 
== Savremena istraživanja ==
 
Korelacija osjećanja mržnje sa nervnim sistemom je istraživano pomoću metode [[fMRI]]. U tom eksperimentu su skenirani [[mozak|mozgovi]] osoba u isto vrijeme dok su im prikazivane slike stvari koje mrze. <!-- Primijećena je povećana aktivnost u medial frontal gyrus, right putamen, bilaterally in the premotor cortex, in the frontal pole, and bilaterally in the medial insula of the human brain. --> Istraživači su zaključili da postoji poseban šablon u moždanoj aktivnosti kad se osjeća mržnja.<ref>-{Zeki, S. and Romaya, J.P. (October 29, 2008) "[[http://www.plosone.org/article/info:doi/10.1371/journal.pone.0003556;jsessionid=0C68BB34FD6B6212E02B082F9B250990 http://www.plosone.org/article/info:doi/10.1371/journal.pone.0003556;jsessionid=0C68BB34FD6B6212E02B082F9B250990] Neural Correlates of Hate]", PLoS ONE 3(10):e3556 doi:10.1371/journal.pone.0003556.}-</ref>
 
== Vidi još ==