München – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{otheruses}}
{{Grad u Nemačkoj
| naziv = Minhen
| izvorni_naziv = {{jez-nem|München}}
| opis_mape = Položaj Minhena
| gradska_zastava = Flag of Munich (striped).svg|120px
| grb = Muenchen_Kleines_Stadtwappen.svg
| slika = München Panorama.JPG
| opis_slike = Centar Minhena
| lokacija = Karte_muenchen_in_deutschland.png
| opis_mape = Položaj Minhena u Nemačkoj
| pokrajina = [[Bavarska]]
| region = [[Gornja Bavarska]]
| stanovništvo = 1.337.030 NA (2007)
| gustina = 4.500
| aglomeracija = 2.606.021<ref>{{cite web |title=http://www.muenchen.de/rathaus/Stadtinfos/Statistik/Bev-lkerung.html |author=Bayerisches Landesamt für Statistik und Datenverarbeitung |accessdate=04 May 2014 |language=German}}</ref>
| površina = 310,46
| nadmorska_visina = 519
| gšir = 48.139722
| gduž = 11.574444
| poštanski_kod = 80000–81929
| broj_oblasti = 089
| registarska_oznaka = M
| gradonačelnik = [[Kristijan Ude]] [[Socijaldemokratska partija Nemačke|SPD]]
| veb-strana = [http://www.muenchen.de/ www.muenchen.de]
}}
[[Datoteka:Munich - Maria column 05.jpg|thumb|right|300px|Maria]]
 
'''Minhen''' je glavni grad [[Nemačka|nemačke]] pokrajine [[Bavarska|Bavarske]]. Nakon [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a, Minhen je treći po veličini grad [[Nemačka|Nemačke]]. Prostire se na 310,46km² , i ima 1.273.186 (31.12.2004)stanovnika.<ref>[http://www.muenchen.de/rathaus/Stadtinfos/Statistik/Bev-lkerung.html Bevölkerung]</ref>
Nakon [[Berlin]]a i [[Hamburg]]a, Minhen je treći po veličini grad [[Nemačka|Nemačke]].
Prostire se na 310,46km² , i ima 1.273.186 (31.12.2004)stanovnika.
 
== Kratka istorija ==
Linija 38 ⟶ 61:
Najstarija Crkva u Minhenu potiče iz ovog perioda, Crkva Svetog Petra, međutim od starog izgleda crkve su ostali samo temelji dok je ostali deo urađen u baroknom stilu.
Nakon više godina stagniranja krajem početkom [[15.vek]]a počinje arhitektonski i umetnički uspon Minhena. Arhitekta Joerg von Halsbah počinje radove na Frauenkirhe(ženska crkva) [[1468]]. a završava [[1488]]. kada Frauenkirhe postaje crkva sa najvećom halom u Nemačkoj. Frauenkirhe danas predstavlja zaštitni znak Minhena sa svoja dva 99m visoka zvonika, koja su dodata [[1525]]. i 109m dugačkom halom. Radovi na staroj gradskoj skupštini su počeli u istom periodu od istog arhitekte a završeni su [[1480]] godine. Nažalost veći deo stare gradske skupštine su uništene u požaru tako da se danas vidi samo rekonstrukcija koja je završena [[1977]].Za vreme konflikta između Katoličke crkve i Reformista [[Martin Luther|Martina Lutera]], [[knez Vilhelm Peti]] je stao na stranu Katoličke crkve i postao centar kontrareforme. Jezuiti koji su tada došli u grad obeležili su i arhitetkturu tog vremena i uz pomoć [[Vilhelm]]ovog naslednika Maksimiliana gradi se antikvarnica Rezidencije(1569-1571) koja predstavlja najznačajniji spomenik renesanse severno od alpa. Cela rezidencija porodice [[Bitelsbah]] završena je tek [[1610]] i danas je jedna od najlepših građevina u Minhenu.
 
Posle opšte propasti Nemačkog carstva za vreme tridesetogodišnjeg rata i zauzimanja Minhena od strane [[Gustafa Adolfa]] kralja [[Švedska|Švedske]], krajem [[17.vek]]a arhitekte opet imaju pune ruke posla. Italijanske arhitekte Bareli i Cukali grade Teatiner crkvu([[1663]]-[[1688]]) koja je istovremeno služila kao rezidencija sa 70m visokim zvonicima. Između Teatiner crkve i Rezidencije gradi se četvrt u francuskom stilu sa brojnim palatama koje dan danas krase ovaj deo Minhena. [[Dvorac Nimfenburg]] predstavlja remek delo ovog perioda. Gradnja je počela [[1664]] godine a završena tek [[1820]]. Nalazi se izvan centra Minhena i zapravo je poklon [[Princ Ferdinand|Princa Ferdinanda]] svojoj ženi Mariji u čast rođenja svog sina Maksa Emanuela. Pravi naziv ovog zdanja je Kastelo dele Nife.[[1745]] završeno je pozorište Kuvilje koje predstavlja početak Rokokoa u Nemačkoj. Već tada je Minhen predstavljao jedan od najvećih gradova u Nemačkoj a [[1780]] broji 35.000 stanovnika. Značajan uticaj na dalji razvoj grada bilo je rušenje gradskih zidina [[1791]] čime se Minhen širi na okolna mesta.Već tada Karlstor dobija svoj drugi naziv Štahus. Poreklo ovog imena nije razjašnjeno ali se predpostavlja da su dve priče kumovale nazivu: vlasnik jedne kafane u blizini Karlstora se zvao Eustahije ili da je postojala kafana kod Štahelgartena što u prevodu znači kod samostrela-Štahel.[[1791]] počinju i radovi na engleskom parku u centru grada. Ovaj javni park predstavlja jedan od najvećih svoje vrstu na celom svetu(5km*1km), u sklopu kog se nalazi [[Kineska Kula]] i [[Monopteros]].
 
Linija 74 ⟶ 98:
Nakon prvog i Drugog svetskog rata u kome je Minhen srušen do temelja počinje period restaurcije i rekonstrukcije Minhena. Ubrzo nakon [[drugi svjetski rat|2.svetskog rata]] [[1950]] godine Gradska Skupština donosi odluku da se sve zgrade koje su srušene u bombardovanju ponovo izgrade u svom stilu. Tako Minhen postepeno postaje replika starog Minhena a radovi na srušenim zgradama se završavaju tek krajem [[20]]. veka. Kada se Minhen kandidovao kao mesto održavanja letnjih Olimpijskih igara počela je velika izgradnja i Minhen počinje da gradi u novijim stilovima ali van centra grada tako da danas postoji svojevrsni kontrast u Minhenu. Ulica Sunca koja se nalazi na mestu srušenih zidina nalik na [[Pariz]] ili [[Barcelona|Barselonu]], predstavlja granicu između starog i novog Minhena. Za potrebe Olimpijskih igara proširenu su Minhenski Aerodrom i Železnička stanica i izgrađena Sajam.
 
== Eksterni linkoviReference ==
{{reflist}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Munich|München}}
* [http://www.muenchen.de/ München.de]
Linija 82 ⟶ 109:
{{Bavarska}}
 
[[Kategorija:Gradovi u NjemačkojMinhen|*]]
[[Kategorija:Olimpijski gradovi]]
 
{{Link FA|bar}}
{{Link FA|hu}}