Irena Kolesar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m #REDIRECT hr:Irena Kolesar
 
djelomično preuzeto s hrvatske Wikipedije
Red 1:
'''Irena Kolesar''' ([[Slavonski Brod]], [[22. studenog]] [[1925.]] - [[Zagreb]], [[3. rujna]] [[2002.]]), [[Hrvatska|hrvatska]] filmska i kazališna [[glumac|glumica]].
#REDIRECT [[:hr:Irena Kolesar]]
 
== Životopis ==
Irena Kolesar je kći obućara ''Mije-Miška Kolesara'' ([[Rusini|Rusina]]), i domaćice ''Rozalije Strumberger'', podrijetlom [[Nijemci|Njemice]]. [[1935.]] godine obitelj Kolesar, preselila se iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] u [[Zagreb]], gdje je njen otac otvorio obrt u [[Ilica|Ilici]], nedaleko tadašnjeg kina «Jadran». Irena je tada imala devet godina, sa nepunih 17 godina otišla je u [[Partizan|partizane]] ([[1943]]) i postala borac ''Trinaeste proleterske brigade - Rade Končar''. Glumac ''Joža Gregorin'' uključio ju je u kazališnu družinu te brigade, a nakon toga postala je članica ''Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske''. U kazalištu se upoznala s glumcem ''Šimom Šimatovićem'' s kojim se vjenčala u lipnju [[1944]], za vrijeme «Kongresa kulturnih radnika u [[Topusko|Topuskom]]».
 
Nakon oslobođenja vratila se u [[Zagreb]] [[1945]], gde je primljena u dramski ansambl [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]].
 
[[Vjekoslav Afrić]] povjerio joj je [[1947.]] glavnu ulogu mlade neustrašive partizanke s mora u prvom poslijeratnom cjelovečernjem igranom filmu [[Slavica (1946)|Slavica]]. Ta uloga, napravila je od ''Irene Kolesar'' pravu zvijezdu novorođene države. Slavicu je gledalo oko dva milijuna gledaoca u [[FNRJ|Jugoslaviji]]. <ref>[http://www.nacional.hr/clanak/11690/kako-se-irena-kolesar-proslavila-8216slavicom8217-i-upropastila-filmsku-karijeru Nenad Polimac: Kako se Irena Kolesar proslavila ''Slavicom'' i upropastila filmsku karijeru, Objavljeno u Nacionalu br. 356, 2002-09-11]</ref>
 
Irena Kolesar je uz rad na prvim domaćim filmovima ( ukupno 7), radila i u svojoj matičnoj kući gdje je ostvarila brojne zapažene role ( Laura u Williamsovoj „Staklenoj menažeriji“, Hedviga u Ibsenovoj »Divljoj patci« u režiji [[Branko Gavella|Branka Gavelle]]). Irena se dopala [[Bojan Stupica|Bojanu Stupici]], tadašnjem velikom magu jugoslavenskog teatra koji ju je nagovorio da prijeđe u njegovo ''Jugoslovensko dramsko pozorište'', [[Beograd]] [[1953.]] Prva uloga koju joj je povjerio bila je Julija u Shakespeareovoj tragediji »Romeo i Julija«.
U ''Jugoslovenskom dramskom pozorištu'' Irena je radila 20 godina sve do [[1973.]] U tom razdoblju ostvarila je veliki broj zapaženih uloga, među kojima valja spomenuti; Ofeliju i Gertrudu u «[[Hamlet|Hamletu]]» , Noru u [[Henrik Ibsen|Ibsenovoj]] »Lutkinoj kući«. U to vrijeme 15 puta za redom igrala je Ofeliju iz „Hamleta“, u režiji [[Marko Fotez|Marka Foteza]] na [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]].
 
Od [[1973.]] Irena je u mirovini, nakon toga vratila se u [[Zagreb]], i radila još neko
vrijeme honorarno nastupajući na televiziji i po Zagrebačkim kazalištima (Žar ptica, Teatar u gostima).
 
* [[1981.]] godine na [[Festival igranog filma u Puli|Filmskom festivalu u Puli]] nagrađena je [[Velika Zlatna Arena|Zlatnom arenom]] za cjelokupni doprinos filmskom stvaralaštvu.
 
Unatoč činjenice da je bila zvijezda [[Socijalizam|socijalističke]] [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]], to se nije odrazilo na njeno materijalno stanje, - kraj života dočekala je u više nego skromnim uvjetima sa svega 1200 kuna mirovine i 300 kuna boračkog dodatka. <ref>[http://www.nacional.hr/clanak/11690/kako-se-irena-kolesar-proslavila-8216slavicom8217-i-upropastila-filmsku-karijeru Nenad Polimac: Kako se Irena Kolesar proslavila ''Slavicom'' i upropastila filmsku karijeru, Objavljeno u Nacionalu br. 356, 2002-09-11]</ref> Umrla je nakon duge i teške bolesti (Alzheim) [[3. rujna]] [[2002.]] u staračkom domu „Ksaver“ u Zagrebu.
 
==Karijera==
====Film====
{| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; width:90%;"
|-
!width=30%|Godina||Naslov filma||Uloga
|-
|1961. || Ne diraj u sreću ||
|-
|1957. || Vrnil se bom ||
|-
|1956. || Poslednji kolosek ||
|-
|1953. || [[Kameni horizonti (1953)|Kameni horizonti]] || Mala
|-
|1950. || [[Plavi 9 (1950)|Plavi 9]] || Nena
|-
|1948. || Besmrtna mladost || Zorica
|-
|1947. || [[Slavica (1946)|Slavica]] || Slavica
|}
 
====Televizijske serije i drame====
{| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; width:90%;"
|-
!width=25%|Godina||Naslov djela||Vrsta djela||Uloga
|-
|1982. || Nepokoreni grad || TV serija || Teta Lenka (2 epizode)
|-
|1981. || Ujka Vanja || TV drama || Marina
|-
|1972. || Nikola Tesla || TV serija || Margaret
|-
|1972. || Klupa u Jurjevskoj || TV serija || Nuša (5 epizoda)
|-
|1972. || Dragi Antoan || TV drama ||
|-
|1972. || Lica || TV drama ||
|-
|1971. || Kapetan iz Kepenika || TV drama ||
|-
|1968. || Ne igraj se ljubavlju || TV drama ||
|-
|1967. || Nikad se ne zna || TV drama ||
|-
|1963. || Inkognito || TV drama ||
|-
|1961. || Hedda Gabler || TV drama ||
|-
|1960. || Spletka i ljubav || TV drama ||
|}
==Izvori==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.nacional.hr/clanak/11690/kako-se-irena-kolesar-proslavila-8216slavicom8217-i-upropastila-filmsku-karijeru Nenad Polimac: Kako se Irena Kolesar proslavila ‘Slavicom’ i upropastila filmsku karijeru, Portal Nacional]
* [http://www.vjesnik.com/html/2002/09/08/Clanak.asp?r=kul&c=5 O Ireni Kolesar na portalu Vjesnik on line]
* [http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=2618 O Ireni Kolesar na portalu Film.hr]
* [http://www.imdb.com/name/nm0464027/ O Ireni Kolesar na portalu Imdb]
 
{{Lifetime|1925|2002|Kolesar, Irena}}
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]]
 
<!-- interwiki -->
 
#REDIRECT [[:hr:Irena Kolesar]]
[[sr:Ирена Колесар]]