Ravan – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
m robot Uklanja: ru:Плоскость (математика) Mijenja: ar:مستوي; kozmetičke promjene
Red 1:
[[imageDatoteka:Flat Surface.svg|thumb|200px|Deo ravni u trodimenzionom prostoru, obeležen mrežom koordinata]]
'''Ravan''' ili '''ploha''' je jedan od osnovnih pojmova [[geometrija|geometrije]] kojim se označava ravna površina koja se u svakom smeru širi do beskonačnosti. Da je ravna, znači da kroz svaku njenu [[Tačka (geometrija)|tačku]] može biti povučeno beskonačno mnogo različitih [[prava|pravih]] koje ona u potpunosti sadrži. Iz ovoga sledi i da svaka ravan prostor u kome se nalazi razgraničava na dva jednaka dela.
 
== Pojam i definicije ravni ==
[[imageDatoteka:PlaneIntersection.png|thumb|Presek dve ravni u R<sup>3</sup>]]
U početnim upoznavanjima sa pojmom ravni, predstava o ravni se upoređuje sa glatkim površinama vode, uglačane ploče, itd. U daljem izučavanju sistematskog kursa geometrije ravan se uzima kao nedefinisani termin čija se posredna [[definicija]] daje u [[aksiom]]ama geometrije.
 
Red 16:
 
== Ravan u analitičkoj geometriji ==
Ravan ''-{A}-'' u prostoru -{R}-<sup>n</sup> se analitički može opisati jednom njenom [[tačka (geometrija)|tačkom]] <math>P \in A \in R^n</math> i [[vektor|vektorom]]om <math>\overrightarrow{a}</math> koji je normalan na nju, tj. svaki vektor koji joj pripada. Tada će za svaku tačku <math>Q \in A</math> važiti:<br /><br />
 
<math>\overrightarrow{a} \cdot \overrightarrow{PQ} = 0</math>,<br /><br />iliti<br /><br /><math>\left ( a_1, \ldots ,a_n \right ) \cdot \left ( Q_1 - P_1, \ldots , Q_n - P_n \right ) = a_1 \cdot \left ( Q_1 - P_1 \right ) + \cdots + a_n \cdot \left ( Q_n - P_n \right ) = 0</math><br /><br />
 
Kako su <math>\overrightarrow{a}</math> i -{P}- konstante, izraz se može drugačije zapisati:<br /><br />
 
<math>\overrightarrow{a}\cdot \left ( Q - P\right ) \Rightarrow \overrightarrow{a} \cdot \overrightarrow{Q} = \overrightarrow{a} \cdot \overrightarrow{P} \Rightarrow</math><br /><math>\overrightarrow{a} \cdot \overrightarrow{Q} = C, C \in R</math><br /><br />
 
ovo je takozvana '''vektorska jednačina ravni''' koja se nakon razvoja skalarnog proizvoda, kao što je u izrazu ispod prikazano, naziva '''opšta jednačina ravni''':<br /><br />
 
<math>a_1 \cdot Q_1 + \cdots + a_n \cdot Q_n = C</math>
Red 34:
 
==== Projekcija tačke na ravan ====
Ukoliko tačka ne pripada ravni, onda postoji tačno jedna prava koja prolazi kroz tu tačku, i normalna je na ravan. Ta prava seče ravan u tačno jednoj rački koja je u stvari '''projekcija''' prethodne tačke na datu ravan. Recimo da se ravan zove ''-{A}-'' i da je određena tačkom ''-{P}-'' i njenim normalnim vektorom <math>\overrightarrow{n}</math>. Neka je ''-{Q}-'' proizvoljna tačka istog prostora koja ne pripada ''-{A}-''. Tada za projekciju ''-{Q'}-'' tačke ''-{Q}-'' na ravan ''-{A}-'' važi sledeće:<br /><br />
 
<math>Q' \in A \wedge \overrightarrow{QQ'} \| \overrightarrow{n} \Rightarrow</math><br /><br />
<math>Q' = Q + \alpha \overrightarrow{n} \in A</math><br />
<math>\overrightarrow{PQ'} \overrightarrow{n} = 0</math><br /><br />
 
Ovime se dobija jednačina sa nepoznatom α.<br />
 
<math>\left ( Q + \alpha \overrightarrow{n} - P \right ) \cdot \overrightarrow{n} = 0, \; \; \alpha = \frac{ \overrightarrow{PQ} \overrightarrow{n} }{| \overrightarrow{n} |^2}</math>
 
Nakon što se odredi vrednost α, tačka ''-{Q'}-'' je određena već datom jednačinom:<br />
 
<math>Q' = Q + \alpha \overrightarrow{n}</math>
 
==== Rastojanje tačke i ravni ====
Rastojanje neke [[tačka|tačke]] od ravni u -{R}-<sup>n</sup> je određeno njenim rastojanjem od [[Ravan#Projekcija tačke na ravan|njene projekcije]] na istu ravan. Vidi [[Tačka (geometrija)#Rastojanje između dve tačke|rastojanje tačaka]].<br /><br />
 
Ovo rastojanje se specijalno u -{R}-<sup>3</sup>, kada su poznate tri [[kolinearnost#nekolinearnost|nekolinearne]] tačke ravni ''-{S, W, T}-'', može izraziti i preko odnosa [[zapremina|zapremine]] i [[površina|površine]] baze [[prizma|prizme]] koju grade [[romboid]] određen sa ove tri tačke sa tačkom ''-{Q}-'': <br /><br />
 
<math>d \left ( A \left ( S, W, T \right ), Q \right ) = \frac{\left [ \overrightarrow{SW}, \overrightarrow{ST}, \overrightarrow{SQ} \right ] }{ \left | \overrightarrow{SW} \times \overrightarrow{ST} \right | }</math>
Red 59:
 
==== Presek ravni i prave ====
Pretpostavimo da se prava ''-{p}-'' određena sa tačkom <math>P</math> i vektorom <math>\overrightarrow{v}</math>, i ravan ''-{A}-'' određena sa tačkom <math>Q</math> i normalnim vektorom <math>\overrightarrow{n}</math> seku. Njihova tačka preseka ''-{L}-'' bi bila određena sa:<br /><br />
 
<math>L = P + \alpha \overrightarrow{v}, \; L \in A</math><br /><br />
 
Kada se ovako dobijeni vektor koordinata tačke ''-{L}-'' ubaci u jednačinu ravni, dobije se jednačina sa jednom nepoznatom, α. Nakon što se α odredi, treba je vratiti u gornju jednačinu. Rezultat su koordinate tačke ''-{L}-''.<br /><br />
 
U -{R}-<sup>3</sup> bi to izgledalo ovako:<br /><br />
 
<math>A: n_1 (x_1 - Q_1) + n_2 (x_2 - Q_2) + n_3 (x_3 - Q_3) = 0</math><br />
<math>L: (P_1+\alpha v_1,P_2 + \alpha v_2,P_3 + \alpha v_3)</math><br /><br />
 
<math>\Rightarrow n_1 (P_1+\alpha v_1 - Q_1) + n_2 (P_2 + \alpha v_2 - Q_2) + n_3 (P_3 + \alpha v_3 - Q_3) = 0</math><br />
 
<math>\overrightarrow{n} \cdot \left ( \overrightarrow{QP} + \alpha \overrightarrow{v} \right ) = 0</math><br /><br />
 
<math>\alpha = -\frac{ \overrightarrow{n} \overrightarrow{QP} }{ \overrightarrow{n} \overrightarrow{v} }, \; L = P + \alpha \overrightarrow{v}</math>
Red 90:
Presek dve ravni ''-{A}-'' i ''-{B}-'' može biti prazan skup (ukoliko su ravni paralelne ili mimoilazne), jedna tačka (ukoliko su ravni u principu mimoilazne ali se dodiruju u jednoj tački), jedna prava (ukoliko se ravni seku) i ravan, ukoliko su ravni identične.
 
Odnos dve ravni, kao i njihov presek se daju odrediti rešavanjem sistema jednačina ove dve ravni. Pretpostavimo da su zadate dve ravni <math>A: P, \overrightarrow{a}</math> i <math>B: Q, \overrightarrow{b}</math><br /><br />
 
<math>A: x_1 a_1 + x_2 a_2 + \cdots + x_{n-1} a_{n-1} + P_n a_n = K_A, \; K_A \in R</math><br />
<math>B: x_1 b_1 + x_2 b_2 + \cdots + x_{n-1} b_{n-1} + Q_n b_n = K_B, \; K_B \in R</math><br /><br />
 
Rang rešenja sistema<br /><br />
 
<math>\begin{cases} x_1 a_1 + x_2 a_2 + \cdots + x_{n-1} a_{n-1} + x_n a_n = K_A \\ x_1 b_1 + x_2 b_2 + \cdots + x_{n-1} b_{n-1} + x_n b_n = K_B \end{cases}</math><br /><br />
 
određuje šta je rezultat preseka i ekvivalentan je dimenziji rezultujućeg potprostora. Samo rešenje sistema opisuje objekat dobijen presekom.
Red 121:
* [[Hiperravan]]
 
[[categoryKategorija: Geometrija]]
[[categoryKategorija: Algebra]]
 
[[af:Vlak]]
[[als:Ebene (Mathematik)]]
[[ar:مستوىمستوي]]
[[ast:Planu (xeometría)]]
[[az:Müstəvi]]
Red 163:
[[pt:Plano (geometria)]]
[[qu:P'allta]]
[[ru:Плоскость (математика)]]
[[simple:Plane (mathematics)]]
[[sk:Rovina (geometria)]]