Populizam – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 11:
Populizam je u 19. i prvoj polovici 20. vijeka bio karakterističan za mnoge [[Evropa|evropske]] zemlje, gdje su demokratske reforme [[seljaci|seljačkim]] masama dale politička prava, ali su ih ekonomske okolnosti nastavile držati u inferiornom položaju u odnosu na staru zemljoposjedničku, odnosno novu [[kapitalizam|kapitalističku]] elitu. Populizam se u tim okolnostima javlja kroz razne [[agrarijanstvo|agrarijanske]] pokrete i ideologiju, koji veličaju "skromnog", "radišnog" i "neiskvarenog" seljaka u odnosu na "korumpiranu" ili "odnarođenu" gradsku elitu. Populizam se također javlja i kao svojevrsna reakcija nižih slojeva koji su, za razliku od "prosvijećene" [[liberalizam|liberalne]] elite, sačuvali svoje tradicionalne i [[konzervativizam|konzervativne]] vrijednosti. Ta struja populizma je karakteristična za tzv. [[desna|desni]] populizam, iz koga će se s vremenom stvoriti [[kršćanska demokracija|demokršćanstvo]], ali i razni [[fašizam|fašistički]] pokreti. Populističke metode agitacije, pak, u zemljama sa snažnom ili rastućom [[radnička klasa|radničkom klasom]] počinju koristiti i [[levica|lijevi]] - [[socijalizam|socijalistički]], a kasnije i [[komunizam|komunistički]] pokreti.
 
Poseban oblici populizma su se, zbog specifičnih historijskih i socio-ekonomskih okolnosti, razviorazvili u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Tamošnji vlastodršci često koriste populističku retoriku ili populističke metode vladavine, a bez nekakve čvrste opipljive ideološke podloge ili kroz [[sinkretizam|sinkretičko]] preuzimanje često suprotstavljenih elemenata lijevih i desnih ideologija. Kao najpoznatiji primjer se navodi [[peronizam]] u [[Argentina|Argentini]].
 
==Eksterni linkovi==