Dioniz – razlika između verzija

'''Dioniz''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Διώνυσος''', ''Diốnysos'') [[stara Grčka|grčki]] je [[bog]] plodnosti Zemlje, bog vegetacije, vina, žena, bog-[[bik]]. [[Etimologija]] imena izvodi se od [[riječ]]i ''Dio'' i ''nysos'' - tračka riječ za sina. Također poznat kao [[Bakho]] i u [[grčka mitologija|grčkoj]] i u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. '''Jakhus''' ili '''Zagrej'''. U početku je Dioniz smatran zrelim, bradatim muškarcem, a poslije se počinje smatrati lijepim mladićem.

 

Dioniz je bog mističnih religijskih rituala. Po tračkim misterijima on nosi ''bossoris'', [[lisica|lisičje]] krzno, koje simbolizira novi život.

 

U grčkim je gradovima ulica spajala kazalište i Dionizov [[hram]], što je omogućavalo održavanje svečanih procesija koje su objedinjavale kult u [[hram]]u i proslavu u kazalištu.

Dolazak Dioniza na svijet donekle je čudan, čak i za grčku mitologiju, te izaziva teškoće u njegovu smještanju unutar panteona grčkih bogova. Njegova je majka Selema, kći Kodmusa, sina kralja Fenikije i [[Europa (mitologija)|Europina]] brata. Selema je smrtnica, ljudskog je roda, a Dionizov je otac [[Zeus]], kralj bogova.

 

[[Legenda]] kaže da je Zeus uzeo malog Dioniza i povjerio ga na čuvanje kišnim [[nimfa]]ma [[Nise|Nisama]], koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za što ih je Zeus nagradio stavljajući ih kao [[Hejade]] među [[zvijezda|zvijezde]]. Nimfe spadaju u veliku obitelj ženskih duhova prirode. Ponekad su vezane uz određeno mjesto. Također nimfe prate razna božanstva te su česta meta pohotnih satira. One su personifikacija kreativne i njegovateljske aktivnosti u prirodi.

 

 

Dioniz je gospodar živih i mrtvih, na [[Olimp]]u je zdesna Zeusu, a pridaju mu se mnogi epiteti:

* ''Kissos'' ("bršljan"),

* ''Oinops'' ("vino")

Dionizijska mitologija poslije će naći svoje mjesto unutar [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Postoje mnoge paralele između legenda o Dionizu i [[Isus]]u. Obojici je majka smrtna žena, a otac vrhovno božanstvo. Oboje su se vratili iz mrtvih i pretvorili vodu u vino. Također postoje tvrdnje da kršćanska tradicija jedenja i pijenja tijela i krvi Kristove, da bi mogli osjetiti Isusa u sebi, također potječe od dionizijskog kulta. Dioniz je također poseban u odnosu na sva druga božanstva s Olimpa po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manje benignom primjeru utjecaja Dioniza na kršćanstvo, za Dionizove sljedbenike kao i za sljedbenike Pana govori se da su imali utjecaj na moderno viđenje [[Sotona|Sotone]]).

Može se primijetiti da dionizijski mitovi u sebi sadrže veliku dozu [[ljudožderstvo|kanibalizma]]. Zančajno mjesto u mitovima Grčke zauzimaju dionizijski kult i dionizijski misteriji. U originalnom se obliku na dionizijski kult gleda kao na kult zadužen za uzgajanje vinove loze te dobivanje vina, a u praktičnom smislu za razumijevanje životnog ciklusa vina – utjelovljenje živućeg boga – pravljenje i fermentacija vina – mrtvi bog u podzemlju – opijajući učinak samog pića za koje se smatra da posjeduje božanski duh. U svom početku kult nije bio zaokupljen samo učenjima o vinu i njegovom tradicijom, već i jednako svim ostalim vidovima vina. Ne treba zaboraviti da je vino nekoć uključivalo mnoge druge sastojke, začine, razne biljke, koji su pridonosili okusu, kvaliteti, medicinskom učinku samog pića. Uzgajanje svog tog bilja orginalno podpada pod dionizijsko učenje tvoreći ga općim kultom vegetacije i travarskom školom.

[[Med]] i [[pčela|pčelinji]] [[vosak]] također su dodavani ranim vinima, dovodeći ga u vezu s još starijim kultom medovine i pčela u [[neolit]]skoj Europi. Rojevi pčela unutar dionizijske tradicije predstavljaju čistu životnu silu. Kako je rečeno, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane s vinom, pa tako i bršljan, za koji se smatralo da potiskuje učinke pijanstva i da je suprotnost vinu, te [[fikus]] i [[šišarka|šišarke]]. Mjesto nastanka dionizijskih misterija nepoznato je. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Grčke, u koju ulaze s dolaskom vina, za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Krista. Odatle motiv Dionizova odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke. Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina Argos na granici [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Perzija|Perzije]], ili drevne divlje loze na padinama [[Libija|libijskih]] planina. Stanovnici [[Kreta|Krete]] preuzimaju vino iz [[Egipat|Egipta]] i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. prije Krista. Vino je također vjerojatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz Malu Aziju, no vjerojatno su iz minojske Krete došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult. Osnovno načelo iz izvornih inicijacija jest tema smrti i ponovnog rođenja prema godišnjim dobima te opsjednutost duhom. Opsjednutost uključuje zazivanje duhova, što je popraćeno zajedničkim plesom, obično uz bubnjeve i frule te karakteristične pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja [[trans]]a. Za razliku od većine kultova transa, unutar dionizijskih obreda sudionici su bili opsjednuti životinjskim duhovima i entitetima te su se mogli i pretvoriti u životinje. No, najpoželjinja je opsjednutost ona samog Dioniza. Razlog postojanja takvog kulta je kontroverzan. Neki ga vide kao ritualizirano otpuštanje potisnutih elemenata civilizirane psihologije i privremenu inverziju, da bi se isti sačuvali. Drugi ga vide kao povratak kaotičnim elementima postojanja i reakcijom protiv civilizacije, dok pak treći u njemu vide njegovu magičnu povezanost s kaotičnim moćima. Moguće je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta. Kao i vino, i Dioniz je imao različite okuse u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama. Činjenica da su Grci u svoja vina dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući [[Robert Groves|Roberta Grovesa]], na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju [[halucinogen]]o djelovanje. To donekle potvrđuje i “čarobni napitak”, tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni bršljan. Također znamo da su [[šaman]]i tog područja upotrebljavali daturu i buniku.

 

 

{{commonscat|Dionysus}}

* [http://homepage.mac.com/cparada/GML/Dionysus2.html Dioniz u grčkoj mitologiji]

* [http://www.baubo5.com/dionysos.html Dioniz, poveznice i informacije]

 

 

[[ar:ديونيسوس]]

[[az:Dionis]]