San Vitale – razlika između verzija

'''San Vitale''' ili '''Bazilika svetog Vitalea''' u [[Ravenna|Ravenni]] je [[bizant]]ska [[crkva]] posvećena svetom Vitaleu (rimski rob i kršćanski [[mučenik]] čiji je kult ojačao krajem 4. stoljeća) koju je dao izgraditi car [[Justinijan]] od [[540.]]-[[547.]]; najznačajniji spomenik bizantske arhitekture u zapadnoj Europi i jedan od najznačajnijih spomenika [[Bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]] uopće.

 

 

Smještena na [[Jadran]]skoj obali, Ravenna je bila značajna luka koja je kontrolirala trgovinu između Istoka i Zapada. Još od [[402.]] bila je prijestolnicom [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] (''Mauzolej carice Gale Placidije'', 5. st.), te dugo i [[Ostrogotsko kraljevstvo|Ostrogotskog kraljevstva]] u [[Italija|Italiji]] (''[[Teodorikov mauzolej]], [[San Apollinare Nuovo]]'', ). Za vrijeme cara Justinijana ponovno je osvojena i postala dijelom [[Bizantsko carstvo|bizantskog carstva]]. Od [[535.]] godine tu je sjedište bizantske vlasti u Italiji, ali i glavno mjesto umjetničkog pokroviteljstva. Justinijan je težio obnovi kršćanskog jedinstva što se može vidjeti u opsežnoj gradnji (''San Apollinare in Classe i San Vitale'') .

 

 

[[Datoteka:SanVitale09.jpg|thumb|200px|<center>''Krist sa sv. Vitaleom, biskupom Eklezijem i dva anđela'' sa mozaika u apsidi.<center>]]

Unutrašnjost crkve je bogato ukrašena mozaicima i [[inkrustacija]]ma [[mramor]]a. Prostor je potpuno ispunjen sjajem žutog svjetla od nezasitne uporabe zlatnih dekoracija.

 

 

Na velikom [[mozaik]]u u apsidi nalazi se mladi golobradi [[Krist]] zasigurno baziran na [[Apolon]]ovim prikazima na Zapadu. Njegova [[aureola]] ima upisan [[križ]] i odjeven je u carsku [[purpur]]nu odjeću. Sjedi na [[globus]]u, a s obje strane stoji mu po jedan [[anđeo]]. U rukama drži dijamantnu krunu koju daje [[Sveti Vitale|Svetom Vitaleu]] koji se nalazi lijevo. U desnom dijelu mozaika stoji [[biskup]] Eklezije koji drži model crkve u kojoj se nalaze. Premda prikazi posjeduju dozu helenističkog i rimskog realizma (npr. u [[krajolik]]u i naznakama sjena na figurama i njihovoj draperiji), oni su više konceptualni. Draperija nije prikazana da odražava organske oblike ili pokret u prostoru, a figure su uglavnom frontalne. Izostanak [[Perspektiva|perspektive]] je očit u Kristovoj sjedećoj pozi – njega ne pridržava globus nego nam se čini kako lebdi ispred njega.

Portreti figura prikazuju ''Bizantski ideal ljepote'': visoke istanjene figure, ovalnih glava sa prodornim očima, povijenim obrvama, dugog i tankog nosa, malih usta, malih stopala u odnosu na veličinu tijela, te raskošno dekorirane odjeće. Svaka scena je lišena pokreta. Likovi na tim mozaicima su tipizirani, statični, ceremonijalni, ogromnih očiju, a pozadina je zlatna. Nebo je uvijek boje zlata u ranom kršćanstvu i Bizantu u želji da se likovi smjeste u duhovno okruženje. Krist kao "svjetlo svijeta" je osnova za simboliku svjetla u kršćanstvu, i podsjeća na istočnjačke kultove božanstava sunca iz ranijih razdoblja.

 

{{commons|San Vitale (Ravenna)}}

* [[Bizantska umjetnost]]

[[en:Basilica of San Vitale]]

[[es:Iglesia de San Vital de Rávena]]

[[he:בזיליקת סן ויטאלה]]

[[hr:San Vitale]]