|
== Narod ==
Semitski narod nastanjen na [[Srednji Istok|Srednjem Istoku]] i sjevernoj Africi od [[Maroko|Maroka]] do [[Oman]]a, i od [[Turska|Turske]] do [[Jemen]]a i [[Sudan]]a na jugu. Geografski Arapi se prostiru na nekih 10 milijuna [[km²|četvornih kilometara]] i broje najmanje 250,000,000 pripadnika. Oko 4 milijuna Arapa živi također u Europi i oko 2 milijuna u Americi. Srce arapske zemlje je [[Saudijska Arabija]] i Jemen, područje poznato kao [[Hijaz]]. Oko 610. godine, rođenjem [[Islam]]a, Hijaz postaje trgovačko središte duž karavanskih putova. [[Mecca]] postaje jedan od najznačajnijih gradova.
Etnički, Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđih očiju, puti svijetle, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su večinom [[suniti|sunitski muslimani]], i tek 10% [[šijiti]] (osobito u Jemenu, dijelu [[Irak]]a i obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]). Prvenstveno Arapi su, uz Židove, jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao [[Sem]], Hamov brat. Kroz svoju povijest osnovali su cijeli niz država, to su: [[Alžir]], [[Bahrein]], [[Egipat]], Irak, [[Jordan]], [[Kuvajt]], [[Libanon]], [[Libija]], [[Maroko]], [[Oman]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija]], [[Sudan]], [[Sirija]], [[Tunis]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Jemen]], i [[Palestina]] koja se još bori za svoj nastanak i priznanje. Socijalno Arape dijele na stalno-naseljene (ruralni ' fellahin' = seljaci i urbani ' hadar', gradski Arapi ) i nomadski, poznajemo ih kao [[Beduini|Beduine]] (Bedouin). Postoje i više jezično semitiziranih (točnije arabiziranih) naroda, ali oni nisu Arapi, i etnički su nešto drugo, osobito ima arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki [[Kopti]] (ovi su pak porijeklom pravi Egipćani, [[Hamiti|hamitski]] narod čiji su preci utemeljili egipatsku kulturu i državu. Među hamitskim [[Berberi|Berberima]]ma ima također dosta arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju pustinjske predjele sjeverne Afrike.
Arapi u Europi posjedovali su znanje o umjetnom navodnjavanju tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Iz Španjolske ovo se znanje proširilo na sjever, preko [[Alpe|Alpa]] te sve do [[Island|Islanda]]a. Španjolska riječ 'noria', označava stupanj navodnjavanja, i nastala je od arapskog nd'ura. [[Pamuk]], koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, također su u Europu doneli Arapi, te je iz njihovog jezika potekao francuski izraz 'coton' i engleski 'cotton'.
== Ime ==
Ime Arapi i [[Arabija]] javlja se još u [[Asirija|asirskim]] tekstovima kao mâtu arbâi /Arab land/, točna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini Arabi, Arubu, Urbi. –U srodnom [[hebrejski|hebrejskom]] jeziku riječ `aravah’ i ‘arav’ označava pustinju, pa bi se moglo prevesti da su Arapi ‘pustinjski narod’. Poluotok Arabija prekrivena je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog ekspanzivnog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike.
Arapski jezik pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice, a pismo je arapsko.
== Običaji ==
Arapi su narod koji živi po [[Kur'an|Kur'anu]]u, to jest po njegovom učenju. Kuran je često zakon neke države kojima su regulirani svi aspekti njihova života. Muškarac je glava obitelji i žena je kod njih u podložnom položaju. [[Poligamija]] je dozvoljena, a Arapin, zavisno o mogućnosti, može imati do četiri žene. Dana riječ kod ovih ljudi vrednija je od bilo kakvog ugovora i ona se mora poštivati.
Muslimanski Arapi, kao ni Židovi, ne jedu svinjetinu , te je ovčetina je zato česta. U Libiji je poznato nacionalno jelo [[kus-kus]], priprema se sa ovčetinom i ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste maslinovo ulje, a kolači se često prave od meda.
Svaki Arapin-musliman trebao bi barem jednom u životu otići na [[hađđ]] u Meku.
Kulturni identitet Arapa nije samo islam. Dapače, mnogi Arapi u [[Palestina|Palestini]] samo se izjašnjavaju kao muslimani, a nipošto ne žive po zahtjevima Kur'ana. Alkohol, značajan simbol zapadnjačke kulture prisutan je i kod nekih Arapa koji ga proizvode za svoje vlastite potrebe, o čemu postoje i pisani dokazi iz razdoblja prije islama. Postoje dokazi o proizvodnji araka (koji je i danas vrlo raširen), kao i o proizvodnji [[vino|vina]] (koje se danas proizvodi u mnogo manjoj mjeri).
Jedini alkohol koji je simbol zapada, a koji se, npr., proizvodi na Zapadnoj obali je [[pivo]]. Drugo sve je domaće i pripada arapskoj kulturi. Tako se u vodenu lulu (nargilu) odavno dodavao [[arak]] u vodu, što je pojačavalo opojno djelovanje. Naravno, s time su nastavili samo Arapi kršćani (muslimani to obično neće činiti javno). Što se tiče postotaka, premda su postotkom u Palestini malobrojni, utjecaj je kršćanskih Arapa na ostatak arapskoga društva mnogo veći, već i zbog toga što imaju više škole i više novca. Usto, kršćanski su Arapi i tradicionalni i nekoć (u Palestini do [[1948.]]) pretežni stanovnici gradova, a slično je i u Siriji i Iraku. U tim dvjema zemljama kršćanski su Arapi izmislili stranke BAAS i BATH, kao stranke ljevičarskog usmjerenja, kako bi se zaštitili u većinskom muslimanskom okruženju. Arapski kršćani u mnogočemu diktiraju i kulturno usmjerenje čitavog arapskog društva. Tako u krajevima gdje ima više kršćana (Liban, gradovi Zapadne obale, Sirija, Jordan) i muslimanski Arapi prihvaćaju mnoge njihove običaje ili se odriču nekih svojih. Islam nije jedino kulturološko određenje Arapa, a pogotovo ne na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Glavno kulturološko određenja Arapa na Bliskom istoku upravo je religijska raznolikost.
== Arapske zajednice ==
* Arapi (iz Arabije)… 32,231,000
* [[Hassaniya]] Arapi… 4,714,000
* [[Levantski Arapi]]…53,032,000
* [[Libijski Arapi]] 3,785,000
* [[Arapi Maghreba]]…74,142,000
* [[Shuwa Arapi]]… 1,986,000
* [[Sudanski Arapi]]… 22,135,000
* [[Jemenski Arapi]]… 10,999,000
* [[Beduini Arabije]]… 14,187,000
* [[Saharski Beduini]]… 7,473,000
[[Kategorija:Arapi|Arapi]]
[[no:Arabere]]
[[nv:Ásáí dinéʼiʼ]]
[[os:Араббаг адæм]]
[[pl:Arabowie]]
[[pnb:عرب]]
|
