Louis XVI od Francuske – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: scn:Luiggi XVI |
m robot Mijenja: bs:Luj XVI, kralj Francuske; kozmetičke promjene |
||
Red 1:
[[
'''Louis XVI''' (Luj, Ljudevit) ([[Versailles]], [[9. kolovoza]] [[1754]] - [[Pariz]], [[21. siječnja]] [[1793]].), ''kralj [[Francuska|Francuske]] i [[Navarra|Navarre]] od [[1774]] - [[1791]]., a kasnije francuski kralj od 1791 - [[1792]].''
Unuk '''[[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV.]]''' U svibnju [[1770]]. oženio se [[Austrija|austrijskom]] nadvojvotkinjom '''[[Marija Antoaneta|Marijom Antoanetom]]''' (Marijom Antonijom), kćerkom hrvstko-ugarske kraljice [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. <br />
Na prijestolje
Prva odluka novog kralja bila je vraćanje prava parlamentu kojega je njegov prethodnik pred sam kraj vladavine zabranio zbog straha od mogućih pobuna. Ta odluka donijela je novom kralju trenutnu popularnost koju će kasnije skupo platiti.
Red 9:
Doba njegovog krunjenja je s druge strane doba velikih nasljeđenih dugova prethodnika i sveopće europske mržnje protiv Engleske koja mijenja savezništva tako lako kako neki mijenjaju hlače. Izbijanje američke pobune ( [[1775]]. - [[1783]]. ) protiv omražene velesile postaje razlog povodljivom kralju da uđe u nepotrebni skupi rat iz kojega za njega ništa dobro neće izaći. Drugim Pariškim mirovnim sporazumom iz [[1783]]. Američke kolonije dobivaju nezavisnost, a Francuska ništa osim dugova.
Katastrofalno financijsko stanje krajem osamdesetih godina osamnaestog stoljeća uvjerilo je kralja u nužnost monetarne reforme za što mu je bilo potrebno zasjedanje nacionalne skupštine
Prvi dan zasjedanja skupštine bio je [[5. svibnja]] [[1789]]. godine da bi već sljedećeg dana došlo do blokade i svađe među zastupnicima različitih slojeva društva.
Ta prvobitna skupština postaje najprije ustavna [[7. srpnja]],a poslije [[Pad Bastilje|osvajanja Bastilje]] [[14. srpnja]] [[1789]]. godine ona predstavlja stvarnu vlast u državi, iako je ona formalno još u rukama kralja. Pravno govoreći od ljeta 1789. godine Luj XVI je bio ustavni kralj.
Red 19:
Kraj životne priče Luja XVI. počinje parlamentarnim proglašenjem republike [[21. rujna]] [[1792]]. godine. Pravno gledajući to proglašenje je bilo važeće zahvaljujući presedanu koji je postavio [[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV.]] za kralja [[1715]] godine.
Kada su tijekom studenog te godine na vidjelo izašli pokušaji svrgnutog kralja za svoj povratak na vlast uz pomoć stranih sila njegova sudbina je postala zapečaćena. Na glasovanju parlamenta [[19. siječnja]] [[1793]]. Luj XVI je bio proglašen krivim za izdaju i [[Giljotina|giljotiniran]]
Njegova sudbina zadesit će i njegovu ženu [[Marija Antoaneta|Mariju Antoanetu]] koja je pogubljena u listopadu iste godine, dok im je jedini živi sin Louis Charles de France ili Luj XVII umro u zarobljeništvu [[1795]]. godine. Ipak njegova kćer Marija Terezija postat će nakratko kraljica Francuske kada njen suprug [[Luj XIX., kralj Francuske|Luj XIX.]] postane kralj od dvadeset minuta, koji je odmah abdicirao i bio prisiljen emigrirati u [[Engleska|Englesku]].
Restauracijom monarhije poslije pada [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonaparte]]
{| align="center" cellpadding="2" border="2"
|-
| width="30%" align="center" | Prethodnik:<br />'''[[Luj XV, kralj Francuske|Luj XV]]'''
| width="40%" align="center" | '''[[Popis francuskih vladara|Kralj Francuske]]'''
| width="30%" align="center" | Nasljednici:<br />''' [[Republika]], a sljedeći monarh je [[Napoleon]]'''
|}
Red 44:
[[bg:Луи XVI]]
[[br:Loeiz XVI (Bro-C'hall)]]
[[bs:Luj XVI,
[[ca:Lluís XVI de França]]
[[cs:Ludvík XVI.]]
| |||