Stara Evropa – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
{{otheruses}}
[[File:Old Europe.jpg|mini|desno|Prije slave koju je imala [[Antička Grčka|Grčka]] i [[Rimsko Carstvo|Rim]], čak i prije prvih gradova u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]] ili hramova duž [[Nil]]a, živjeli su u dolini [[Dunava|Donjeg Dunava]] i na [[Balkan]]
'''[[Stara Evropa]]''' je naziv koji je prva počela upotrebljavati [[Marija Gimbutas]] kako bi opisala ono što je smatrala relativno homogenom i široko rasprostranjenom [[neolit]]skom i [[eneolit]]akom kulturom u [[Evropa|Evropi]] u periodu 6.500–3.500 p.n.e. Izraz se odnosi na teritoriju od [[Egejsko more|Egeja]] i [[Jadran]]a sa ostrvima na jugu, do [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Poljska|južne Poljske]] na sjeveru i [[Moldavija|Moldavije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]] na istoku. U literaturi je poznata i kao ''Dunavska civilizacija''.<ref name="harman">{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=tiLoDwAAQBAJ&redir_esc=y |title=Harald Harman: Misterija Dunavske civilizacije |work= Marix Verlag |accessdate= 9. 2. 2017}}{{en}}</ref> Prostor se uslovno može podijeliti u cjeline:
* [[Egejsko more|Egej]] i centralni [[Balkan]]
Red 9:
* [[Moldavija]] i zapadna [[Ukrajina]]
U njenom glavnom djelu, ''The Goddesses and Gods of Old Europe: 6500–3500 B.C.'' (1982), za sve te neolitske kulture Gumbitas je koristila zajednički naziv ''Stara Evropa.''<ref name="Gumbitas">{{Cite web |url=https://books.google.de/books?id=zKFFOoPlyjIC&printsec=frontcover&dq=The+Goddesses+and+Gods+of+Old+Europe&hl=de&sa=X&ei=EpOvVO0fxKtR4PeA0AM&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=The%20Goddesses%20and%20Gods%20of%20Old%20Europe&f=false |title=Marija Gimbutas - The Goddesses and Gods of Old Europe |work= University of California Press - Berkeley, Los Anfeles |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
Tokom sedmog, šestog i petog milenijuma p.n.e poljoprivrednici jugoistočne Evrope stvorili su kulturni obrazac uporediv sa istim takvim u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]], [[Anadolija|Anadoliji]] i [[Egipat|Egiptu]]<ref name="Tasić">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |title=Nenad N.Tasić - O značenju kvadrata i kruga u neolitskoj ornamentici |work=ANUBIH – Godišnjak, Knjiga XXXVII, Sarajevo, 2008 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Istovremeno stanovništvo ovog područja razvilo je daleko kompleksniju socijalnu organizaciju od njihovih zapadnih i sjevernih susjeda, izgradilo naselja koja su često bila mali gradovi,<ref>[https://www.academia.edu/8641305/High_precision_Tripolye_settlement_plans_demographic_estimations_and_settlement_organization Johannes Müller - High precision Tripolye settlement plans, demographic estimations and settlement organization]</ref><ref name="MüllerRassmann2016">{{Cite web |url=https://books.google.com/books?id=-3twCwAAQBAJ&pg=PT347&dq=Taljanky+15,600%E2%80%9321,000 |title=Johannes Müller - Trypillia Mega-Sites and European Prehistory: 4100–3400 BCE |work=Taylor & Francis 22 January 2016|accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> stvaralo religiju i vladajuće institucije.
Na oko 3.000 arheoločkih nalazišta pronađeno je oko 30.000 figurina, mnoštvo [[Keramika|keramičkog]] posuđa, ukrašavanje vaza sa simbolima i raznim motivima, hramovi i svetilišta, pogrebna oprema, kao potvrda stepena razvijenosti tadašnje civilizacije.
Prema Gimbutasovoj verziji [[Kurganska hipoteza|Kurganske hipoteze]], Staru Evropu su u IV i III milenijumu p.n.e napali i uništili pastoralni ratnički orijentisana nomadi jahači iz pontsko-[[Kaspijsko more|kaspijske]] stepe („Kurganska kultura“) koji su sa sobom donijeli nasilje, patrijarhat i [[Praindoevropljani|indoevropske]] jezike.
== Lista neolitskih kultura u Staroj Evropi ==
{| class="wikitable sortable"
|-
|[[File:Female figurine with child small painted terracott neolithic, NAMA 5937 080804.jpg
| [[Sesklo kultura|Sesklo]]
| Egej
Linija 25 ⟶ 27:
| Prva neolitska kultura u Evropi
|-
|[[File:Clay vase with polychrome decoration, Dimini, Magnesia, Late or Final Neolithic (5300-3300 BC).jpg
| [[Dimini kultura|Dimini]]
| Egej
Linija 39 ⟶ 41:
| Kereš (Mađarska), Kriš (Rumunija)
|-
|[[File:Serbia, Vinça culture, Neolithic Era - Vinca Idol - 2000.202 - Cleveland Museum of Art.tif
| [[Vinčanska kultura|Vinča]]
| Centralni Balkan, Podunavlje
Linija 53 ⟶ 55:
| engl. ''Cardium pottery culture ''
|-
|[[File:Zivotinjski riton.jpg
| [[Danilska kultura|Danilo]]
| Jadran
Linija 67 ⟶ 69:
|
|-
| [[File:Butmir1.jpg|80px]]
| [[Butmirska kultura|Butmir]]
| Jadran
Linija 81 ⟶ 83:
|
|-
| [[File:Керамичен съд от с. Слатино, ранен халколит 009.jpg|80px]]
| Karanovo
| Istočni Balkan
Linija 88 ⟶ 90:
|
|-
| [[File:Boian culture 2011 12 (edited angle).jpg|80px]]
| [[Boian kultura|Boian]]
| Istočni Balkan
Linija 109 ⟶ 111:
|
|-
| [[File:Tisza1.jpg|80px]]
| [[Tisa kultura|Tisa]]
| Srednji Dunav
Linija 123 ⟶ 125:
|
|-
|[[File:MotherGoddessFertility.JPG
| [[Kultura Cucuteni|Cucuteni]]
| Moldavija, Ukrajina
|