Stara Evropa – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{otheruses}}
[[File:Old Europe.jpg|mini|desno|Prije slave koju je imala [[Antička Grčka|Grčka]] i [[Rimsko Carstvo|Rim]], čak i prije prvih gradova u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]] ili hramova duž [[Nil]]a, živjeli su u dolini [[Dunava|Donjeg Dunava]] i na [[Balkan]]au ljudi koji su bili ispred svog vremena u umjetnosti[[umjetnost]]i, tehnologiji i [[Trgovina|trgovini]] na daljinu. Tokom 1.500 godina, počevši od 5.000 godina p.n.e., obrađivali su i gradili značajne gradove, nekoliko sa čak 2.000 stanova. Savladali su topljenje [[Bakar|bakra]] velikih razmjera, novu tehnologiju tog doba. Njihovi grobovi sadržavali su impresivan niz izvrsnih ukrasa za glavu i ogrlica, i, na jednom groblju, najraniji veći skup zlatnih artefakata koji se može naći bilo gdje u svijetu. Nova istraživanja, kažu arheolozi i istoričari, proširila su razumevanjerazumijevanje ove dugo zanemarene kulture, za koju se činilo da se približila pragu statusa ''civilizacije''. PisanjePismo je tek trebalo da bude izmišljeno, tako da niko ne zna kako su se ljudi zvali. Za neke naučnike, ljudi i region su jednostavno Stara Evropa. - Anthony (2010)<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=gFEARIQ6zYoC|title=The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5000-3500 BC|date=2010|isbn=9780691143880|last1=Anthony|first1=David|editor-last1=Anthony|editor-first1=David|editor-last2=Chi|editor-first2=Jennifer|publisher=New York University, Institute for the Study of the Ancient World|pages=29}}</ref>]]
'''[[Stara Evropa]]''' je naziv koji je prva počela upotrebljavati [[Marija Gimbutas]] kako bi opisala ono što je smatrala relativno homogenom i široko rasprostranjenom [[neolit]]skom i [[eneolit]]akom kulturom u [[Evropa|Evropi]] u periodu 6.500–3.500 p.n.e. Izraz se odnosi na teritoriju od [[Egejsko more|Egeja]] i [[Jadran]]a sa ostrvima na jugu, do [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Poljska|južne Poljske]] na sjeveru i [[Moldavija|Moldavije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]] na istoku. U literaturi je poznata i kao ''Dunavska civilizacija''.<ref name="harman">{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=tiLoDwAAQBAJ&redir_esc=y |title=Harald Harman: Misterija Dunavske civilizacije |work= Marix Verlag |accessdate= 9. 2. 2017}}{{en}}</ref> Prostor se uslovno može podijeliti u cjeline:
 
* [[Egejsko more|Egej]] i centralni [[Balkan]]
Red 9:
* [[Moldavija]] i zapadna [[Ukrajina]]
 
U njenom glavnom djelu, ''The Goddesses and Gods of Old Europe: 6500–3500 B.C.'' (1982), za sve te neolitske kulture Gumbitas je koristila zajednički naziv ''Stara Evropa.''<ref name="Gumbitas">{{Cite web |url=https://books.google.de/books?id=zKFFOoPlyjIC&printsec=frontcover&dq=The+Goddesses+and+Gods+of+Old+Europe&hl=de&sa=X&ei=EpOvVO0fxKtR4PeA0AM&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=The%20Goddesses%20and%20Gods%20of%20Old%20Europe&f=false |title=Marija Gimbutas - The Goddesses and Gods of Old Europe |work= University of California Press - Berkeley, Los Anfeles |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> ToBila je to kultura [[matrijarhat]]a, zemljoradnje i sjedilačkog načina života, jednakosti i mira, što je u suprotnosti sa kulturom koju su u IV i III milenijumu pne, iz [[Azija|azijskih]] [[stepa]] donijeli [[Praindoevropljani]] i koja je bila patrijarhalna, stočarska, mobilna i ratnički orijentisana.
 
Tokom sedmog, šestog i petog milenijuma p.n.e poljoprivrednici jugoistočne Evrope stvorili su kulturni obrazac uporediv sa istim takvim u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]], [[Anadolija|Anadoliji]] i [[Egipat|Egiptu]]<ref name="Tasić">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |title=Nenad N.Tasić - O značenju kvadrata i kruga u neolitskoj ornamentici |work=ANUBIH – Godišnjak, Knjiga XXXVII, Sarajevo, 2008 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> Istovremeno stanovništvo ovog područja razvilo je daleko kompleksniju socijalnu organizaciju od njihovih zapadnih i sjevernih susjeda, izgradilo naselja koja su često bila mali gradovi,<ref>[https://www.academia.edu/8641305/High_precision_Tripolye_settlement_plans_demographic_estimations_and_settlement_organization Johannes Müller - High precision Tripolye settlement plans, demographic estimations and settlement organization]</ref><ref name="MüllerRassmann2016">{{Cite web |url=https://books.google.com/books?id=-3twCwAAQBAJ&pg=PT347&dq=Taljanky+15,600%E2%80%9321,000 |title=Johannes Müller - Trypillia Mega-Sites and European Prehistory: 4100–3400 BCE |work=Taylor & Francis 22 January 2016|accessdate= 9. 2. 2019}}</ref> stvaralo religiju i vladajuće institucije.
 
Na oko 3.000 arheoločkih nalazišta pronađeno je oko 30.000 figurina, mnoštvo [[Keramika|keramičkog]] posuđa, ukrašavanje vaza sa simbolima i raznim motivima, hramovi i svetilišta, pogrebna oprema, kao potvrda stepena razvijenosti tadašnje civilizacije.
 
Prema Gimbutasovoj verziji [[Kurganska hipoteza|Kurganske hipoteze]], Staru Evropu su u IV i III milenijumu p.n.e napali i uništili pastoralni ratnički orijentisana nomadi jahači iz pontsko-[[Kaspijsko more|kaspijske]] stepe („Kurganska kultura“) koji su sa sobom donijeli nasilje, patrijarhat i [[Praindoevropljani|indoevropske]] jezike.
 
== Lista neolitskih kultura u Staroj Evropi ==
{| class="wikitable sortable"
|-
|[[File:Female figurine with child small painted terracott neolithic, NAMA 5937 080804.jpg|mini|80px|]]
| [[Sesklo kultura|Sesklo]]
| Egej
Linija 25 ⟶ 27:
| Prva neolitska kultura u Evropi
|-
|[[File:Clay vase with polychrome decoration, Dimini, Magnesia, Late or Final Neolithic (5300-3300 BC).jpg|mini|80px|]]
| [[Dimini kultura|Dimini]]
| Egej
Linija 39 ⟶ 41:
| Kereš (Mađarska), Kriš (Rumunija)
|-
|[[File:Serbia, Vinça culture, Neolithic Era - Vinca Idol - 2000.202 - Cleveland Museum of Art.tif|mini|80px]]
| [[Vinčanska kultura|Vinča]]
| Centralni Balkan, Podunavlje
Linija 53 ⟶ 55:
| engl. ''Cardium pottery culture ''
|-
|[[File:Zivotinjski riton.jpg|mini|80px]]
| [[Danilska kultura|Danilo]]
| Jadran
Linija 67 ⟶ 69:
|
|-
| [[File:Butmir1.jpg|80px]]
|
| [[Butmirska kultura|Butmir]]
| Jadran
Linija 81 ⟶ 83:
|
|-
| [[File:Керамичен съд от с. Слатино, ранен халколит 009.jpg|80px]]
|
| Karanovo
| Istočni Balkan
Linija 88 ⟶ 90:
|
|-
| [[File:Boian culture 2011 12 (edited angle).jpg|80px]]
|
| [[Boian kultura|Boian]]
| Istočni Balkan
Linija 109 ⟶ 111:
|
|-
| [[File:Tisza1.jpg|80px]]
|
| [[Tisa kultura|Tisa]]
| Srednji Dunav
Linija 123 ⟶ 125:
|
|-
|[[File:MotherGoddessFertility.JPG|mini|80px]]
| [[Kultura Cucuteni|Cucuteni]]
| Moldavija, Ukrajina