Alpinizam – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 22:
|publisher = Hrvatski obiteljski leksikon
|language = hrvatski
[[|accessdate = 06. 10. 2013}}</ref>
== Alpinistička oprema ==
Red 36:
''Penjačko uže'' ima dva osnovna zadatka: osiguranje od pada (vlastito i partnerovo) i napredovanje u teškim stijenama i manevriranje u njima.
''Klinovi'' se izrađuju u dva osnovna oblika, vertikalni i horizontalni u zavisnosti od pukotina u koje se zabijaju. Za led se upotrebljavaju ledni klinovi, dužine 200 — 300 mm. Tamo gdje nema mogućnosti da se zabije klin u pukotinu, upotrebljavaju se tzv. ekspanzivni klinovi. Najprije se sa specijalno konstruiranim svrdlom buši stijena. U umjetne rupe zabijaju se klinovi na principu ekspanzije. Za nošenje klinova služi ''nosač klinova'', montiran oko pasa.
Za zabijanje klinova koristi se ''čekić'' sa jednom tupom stranom i drugom u obliku šiljka. ''Karabineri'' imaju ulogu pričvršćenje užeta o klin. Raznih su oblika, od ovalnih do kruškastih, izrađeni od elastičnog ili žilavog čelika, te od aluminijskih legura što im smanjuje težinu do 60 g.
Linija 43 ⟶ 45:
''Penjački pojas'' je pomagalo od užeta ili čvrstih traka (gurtna) i nosi se na prsima ili oko pasa.
<gallery>
File:Climbing helmets and ropes course safety devices.jpg|Alpinistički šljemovi
File:Climbing Hammer.png|Alpinistički čekić
File:Crampones2.jpg|Kramponi ili dereze
File:Climber rope.jpg|Penjaćka užad
File:Klim haken.jpg|Kuke
File:DiverseKletterKarabiner.jpg|Karabineri
File:Mountain climber at Bridal Veil Falls (Unsplash).jpg
</gallery>
== Historija alpinizma ==
Ljudi [[Antika|antike]] zazirali su od svega što bi im moglo ugroziti život, pa su se klonili ekstremno visokih planina do kojih nisu mogli normalno pješačiti, - uspon po [[stijena]]ma činio im se poslom za [[Orao|orlove]] i [[bog]]ove, dakle za one koju mogu letjeti.
Linija 71 ⟶ 81:
Slobodno penjanje je takvo penjanje, kod kojeg se pri napredovanju ne koriste tehnička pomagala (klinovi, ljestve, manevriranje užetima i sl.) Pri svladavanju koriste se klin i uže dužih i teških detalja samo kao preventiva za slučaj pada. Uže mora slobodno teći, a penjač se treba odmarati bez korištenja klina ili užeta.
Kao logička posljedica razvoja slobodnog penjanja pojavila su se i natjecanja u [[Sportsko penjanje|sportskom penjanju]] čija se natjecanja održavaju na vještačkim stijenama, u dvoranama. Natjecatelji se penju bez upotrebe alpinističke opreme, koristeći samo snagu mišica, a cilj je stići brže do vrha od konkurenata.<ref name=
|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1143
|title = ''alpinizam''
Linija 77 ⟶ 87:
|language = hrvatski
|accessdate = 06. 10. 2013}}</ref> Visina stijene kreće se od 15 do 30 m. Određena su i odgovarajuća pravila u okviru UIAA. <ref name="Plaalp">{{Cite web |url=http://serbianoutdoor.com/wp-content/uploads/2012/01/Planinarstvo_i_alpinizam.pdf |title=Planinarstvo i alpinizam |work= Planinarski savez Hrvatske, Zagreb 1989|accessdate= 15. 2. 2020}}</ref>
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Alpinizam
|slika = Climbing Falesia di Guadagnolo.JPG
|godina = 2019.
|regija = [[Evropa]] i Sjeverna Amerika
|id = 01471
|ugroženost = -
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/alpinism-01471 UNESCO
|država = <center>{{flag|Italija}}<br>{{flag|Francuska}}<br>{{flag|Švicarska}}
}}
== Alpinistička dostignuća ==
Za najveća alpinistička dostignuća smatraju se:
| |||