Zločini nacista u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 37:
[[File:Princ eugen u bosni.jpg|right|thumb|Pripadnici [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|divizije Prinz Eugen]] pale kuće tokom [[spisak antipartizanskih operacija u NDH|antipartizanske akcije u Bosni]].]]
 
Ulazeći u svetski rat, Nemci su bili svesni da će to znatno povećati potrebe za industrijskim i poljoprivrednim proizvodima, i doneli su odluku o bezobzirnom iskorišćavanju resursa i populacije okupiranih zemalja ([[https://en.wikipedia.org/wiki/Hunger_Plan Hungerplan]]). Kao generalni opunomoćenik Rajha za privredu (Generalbevollmächtigter für die Wirtschaft), za Jugoslaviju imenovan je Franc Nojhauzen ({{jez-nem|Franz Neuhausen}}), koji je na suđenju 1947 izjavio da ga je Göring u Beograd poslao sa savetom:
{{citat|Hvala bogu, vi ne idete tamo da radite za blagostanje potčinjenog naroda, nego da oduzmete sve što je moguće oduzeti... A bit će mi savršeno svejedno javite li mi da će narod pod vašom upravom skapati od gladi!{{sfn|Popović|1986|pp=43}}}}
Nemačke snage sistematski su vršile zaplenu imovine u svoju korist. U mnoge privredne objekte od značaja dovođeno je radno sposobno stanovništvo na prisilni rad. Takođe je uveden prisilni otkup poljoprivrednih proizvoda.
 
Za eksploataciju svih privrednih resursa bio je zadužen Privredni štab sa sedištem u [[Zemun]]u. Na čelu ovog štaba nalazio se generalni opunomoćenik za privredu Franc Nojhauzen ({{jez-nem|Franz Neuhausen}}), predratni generalni konzul u [[Beograd]]u. Ovaj štab formirao je vlastite snage (Ogranizacija TODT), čiji su pripadnici brojali više desetina hiljada ljudi i raspolagali su pešadijskim naoružanjem i jednim brojem oklopnih kola. U organizovanju prisilnog rada, prikupljanju poljoprivrednih proizvoda i sirovina i vrbovanju za rad u Nemačkoj veliku pomoć Nemačkim ustanovama pružili su organi Nedićeve kvislinške vlade.
 
Franc Nojhauzen osuđen je na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu, od 22. do 31. oktobra 1947. godine na 20 godina lišenja slobode sa prinudnim radom.